Srpsko narodno vije\u0107e na 30. godi\u0161njicu VPO Oluja, kao i svih prethodnih godina, s tugom se sje\u0107a vi\u0161e desetaka hiljada poginulih i ranjenih, jednako na\u0161ih sugra\u0111ana hrvatske nacionalnosti kao i na\u0161ih sunarodnjaka Srba. Tako\u0111er se sje\u0107amo i suosje\u0107amo s patnjama vi\u0161e stotina hiljada Hrvata i Srba koji su pred ratnim opasnostima, prijetnjama ili silom, morali napustiti svoje domove i zavi\u010daje, svoju zemlju. Posebno se sje\u0107amo patnji na\u0161ih sunarodnjaka koje su pro\u017eivljavali u godinama povratka, kao i patnje onih koji se nikada nisu vratili i koji su trajno ostali i bez doma i bez zavi\u010daja u kojima su oni i njihovi preci generacijama i stolje\u0107ima \u017eivjeli.<\/p>\n\n\n\n
Umjesto da na\u0161a tuga i na\u0161a suosje\u0107anja nakon trideset godina budu manji, oni se pove\u0107avaju. Pove\u0107avaju se zbog toga \u0161to je u Hrvatskoj sve manje sje\u0107anja na stradanja na\u0161ih sugra\u0111ana srpske nacionalnosti, a u Srbiji sve manje sje\u0107anja na stradanje pripadnika hrvatskoga naroda. Pove\u0107avaju se i zbog toga \u0161to nas dr\u017eavne politike sje\u0107anja sve vi\u0161e udaljavaju od izgradnje i u\u010dvr\u0161\u0107ivanja politike mira i pomirenja me\u0111u Srbima i Hrvatima, izme\u0111u Srbije i Hrvatske. Oba ova pove\u0107anja mi u Srpskom narodnom vije\u0107u razumijemo i razumijevat \u0107emo kao razloge za ja\u010danje izraza na\u0161ega suosje\u0107anja za stradanje i patnje drugih te kao razloge za ja\u010danje na\u0161ih nastojanja za to da politike sje\u0107anja budu dio politika mira.<\/p>\n\n\n\n
U takvom na\u0161em opredjeljenju ne\u0107e nas ni pokolebati ni obeshrabriti sve glasnije i sve ra\u0161irenije ispunjavanje na\u0161ega javnoga prostora pozdravima, pjesmama i porukama mr\u017enje (anonimnim i neanonimnim). Suprotno tomu, na\u0161a je du\u017enost da svojim komemorativnim praksama podsje\u0107amo na ne\u010dastan, zlo\u010dina\u010dki trag koji su pozdravi i poruke iz vremena usta\u0161ke kvislin\u0161ke tvorevine Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske ostavili iza sebe. Na\u0161a je du\u017enost da ustrajno tra\u017eimo da Predsjednik, Sabor i Vlada za\u0161tite ustavne vrijednosti Republike Hrvatske, omogu\u0107e \u017eivot bez straha i tolerirane mr\u017enje. Tako\u0111er nam je du\u017enost da tra\u017eimo da na\u0161 obrazovni sistem omogu\u0107i stjecanje znanja o tome \u0161to je bila NDH<\/strong> i za kakve i koje je sve zlo\u010dine odgovorna prema Srbima, \u017didovima, Romima i Hrvatima antifa\u0161istima, a zbog kojih su usta\u0161ki pozdrav, usta\u0161ke pjesme i usta\u0161ka znamenja protivni Ustavu.<\/p>\n\n\n\n Bez obzira na to \u0161to je u ovakvim okolnostima te\u017ee djelovati u cilju postizanja javne svijesti o ukupnim \u017ertvama rata, u koje bi bile uklju\u010dene i priznate i srpske \u017ertve u Hrvatskoj, naro\u010dito civilne, mi \u0107emo to djelovanje nastaviti. U tom \u0107emo nastojanju u\u010diniti sve da nadle\u017ena dr\u017eavna tijela i institucije ne ostavljaju taj posao samo nevladinim organizacijama, nego da ga i same obavljaju, a nevladine organizacije prihvate u tome kao svoje partnere. Nastavit \u0107emo podsje\u0107ati i Vladu i pravosudne institucije na zakonsku, me\u0111unarodno preuzetu i javno deklariranu obavezu da \u0107e se po\u010dinjeni zlo\u010dini prema srpskim civilima sankcionirati jer, u proteklih trideset godina, podignute su samo tri optu\u017enice, od kojih su dvije zavr\u0161ile osu\u0111uju\u0107im presudama, i to za zlo\u010din u Kijanima i za zlo\u010din u Prokljanu i Mandi\u0107ima. Me\u0111u neprocesuiranim zlo\u010dinima i zlo\u010din je po\u010dinjen prema izbjegli\u010dkoj koloni koja se kretala cestom od Gline prema Dvoru i bila napadnuta na podru\u010dju Ravnog Ra\u0161\u0107a, Donjeg Klasni\u0107a i Donjeg \u017dirovca. Tom prilikom ubijeno je 78 ljudi \u2013 48 civila, 17 vojnika i 13 osoba dosad neidentificiranog statusa. Najstarija \u017ertva imala je 99 godina, a najmla\u0111a 23 godine. \u017drtve stradale na tim mjestima, koje su pokopane na groblju u Dvoru, jo\u0161 uvijek nisu identificirane.<\/p>\n\n\n\n Na tom mjestu i na cijelom prostoru op\u0107ine Dvor i Banije na\u0161a je du\u017enost da se sjetimo zajedni\u010dke obaveze da pored dostojnoga sje\u0107anja i ravnopravnoga tretmana \u017ertava rata i \u017ertava ratnih zlo\u010dina osiguramo pretpostavke za \u017eivot s teku\u0107om vodom i odr\u017eavanim i ure\u0111enim putovima. Prije svega, du\u017enost nam je da osiguramo zaustavljanje propadanja skromnoga, ali proteklih decenija koliko-toliko obnovljenoga gospodarskoga \u017eivota. Znamo da \u0107e trebati mnogo vremena da Banija obnovi svoju predratnu razinu sto\u010darstva i vo\u0107arstva, ali znamo i to da ako ne po\u010dnemo odmah podr\u017eavati one koji su sada tu, vrijeme obnove postat \u0107e neizvjesno, kao \u0161to je neizvjestan \u017eivot onih koji \u010dekaju dr\u017eavu da im pomogne u razvijanju njihova odr\u017eiva \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n Na kraju, pozivamo sve da se sje\u0107amo svih ratnih \u017ertava, svih ranjenih i svih prognanih, a bez kojih su ostali njihovi najbli\u017ei, onih koji su ostali \u017eivi, ali bez dijela svojih sposobnosti i onih koji su privremeno ili trajno iskorijenjeni iz svojih zavi\u010daja. Ni\u0161ta od toga nije se moralo, a jo\u0161 manje trebalo dogoditi da se prije 35 ili prije 30 godina vi\u0161e \u010duvao mir i da su se \u010duvali ljudski \u017eivoti te da se ljudima ostavljala mogu\u0107nost izbora.<\/p>\n\n\n\n Srpsko narodno vije\u0107e, 3. 8. 2025.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n