{"id":47654,"date":"2025-08-01T17:24:58","date_gmt":"2025-08-01T17:24:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47654"},"modified":"2025-10-28T07:59:31","modified_gmt":"2025-10-28T07:59:31","slug":"mario-simunkovic-prikaz-knjige-dorde-mihovilovic-jasenovac-1945-1947-fotomonografija-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47654","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 \u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, \u201eJasenovac 1945.\u20131947. Fotomonografija\u201c, 2016."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>\u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, <em>Jasenovac 1945.\u20131947. Fotomonografija<\/em>, Javna ustanova Spomen podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac, 2016., 336 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Iako je pro\u0161lo devet godina od izdanja ove knjige, pripada joj va\u017eno mjesto u popisu stru\u010dno pouzdanih knjiga (ili op\u0107enito literature) o koncentracijskom logoru Jasenovac.<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga \u201eJasenovac 1945.\u20131947. Fotomonografija\u201c autora \u0110or\u0111a Mihovilovi\u0107a rezultat je dugogodi\u0161njeg stru\u010dnog rada kustosa Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, i nastala je kao odgovor na aktualizirane i politi\u010dki osjetljive rasprave o navodnom postojanju poslijeratnog komunisti\u010dkog logora u Jasenovcu. Tako\u0111er, knjiga je nastala i iz potrebe da se posjetiteljima do\u010dara kako je logor izgledao s obzirom na to da nisu sa\u010duvani njegovi ostaci i da se posjetitelji danas te\u0161ko snalaze na prostoru oko spomenika. Djelo sadr\u017ei \u010dak 769 fotografija iz razdoblja neposredno nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata. Rije\u010d je o izuzetno zna\u010dajnom doprinosu historiografiji i kulturi sje\u0107anja zbog metodolo\u0161ke preciznosti i zbog znanstvene i politi\u010dke va\u017enosti samog predmeta istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>U stru\u010dnim recenzijama knjige, recenzentice Andriana Ben\u010di\u0107 i Nata\u0161a Matau\u0161i\u0107 isti\u010du va\u017enost knjige u davanju odgovora na pitanje da li je postojao logor u Jasenovcu nakon 1945. godine, a kojeg se smje\u0161ta na podru\u010dje glavnog i centralnog logora u sustavu koncentracijskog logora Jasenovac, logora III Ciglana. Isti\u010du da je autor pokazao i dokazao da na terenu biv\u0161eg usta\u0161kog logora Jasenovac nisu postojali uvjeti za smje\u0161taj i osiguranje velikog broja ljudi. Fotografija se name\u0107e kao klju\u010dni dokazni materijal u borbi protiv mita.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017ean prikaz ove knjige napravio je Drago Pilsel 2017. godine, a zaklju\u010duje ga re\u010denicom: &#8220;Negacionisti poku\u0161avaju sru\u0161iti &#8220;mit o Jasenovcu&#8221; kako bi NDH kad-tad, bila rehabilitirana. Knjiga \u0110or\u0111a Mihovilovi\u0107a ih u tome u potpunosti demaskira i razoru\u017eava.&#8221;<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>U uvodnom i teorijsko-metodolo\u0161kom dijelu autor iznosi motivaciju za knjigu, razla\u017ee diskusiju o poslijeratnom logoru te pozicionira knjigu unutar suvremenih historiografskih i dru\u0161tveno-politi\u010dkih rasprava. Autor u uvodu zaklju\u010duje da \u201eje o Jasenovcu proizvedena barem jednaka koli\u010dina la\u017ei koliko i istine. Vrijeme u kojem \u017eivimo predstavlja na neki na\u010din nastavak postkomunisti\u010dke borbe za pozicioniranjem razli\u010ditih jasenova\u010dkih narativa, koji \u010desto prelaze granicu onoga \u0161to mo\u017eemo nazvati manipulacijom ili poricanjem zlo\u010dina.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>U dijelu \u201eStvaratelji i imatelji fotografija\u201c detaljno su analizirali izvori nastanka fotografija (komisije, muzeji, arhivi), datumi snimanja, autori, tehni\u010dka kvaliteta i pouzdanost, uz iscrpnu dokumentaciju i identifikaciju konteksta nastanka pojedinih snimki.<\/p>\n\n\n\n<p>U fotomonografiji je svakako najva\u017eniji fotografski segment koji \u010dini glavninu knjige i podijeljen je u \u010detiri cjeline prema lokalitetima: Logor II \u2013 Bro\u010dice, Logor III \u2013 Ciglana (najve\u0107i i najdetaljnije obra\u0111en), mjesto Jasenovac i logor Stara Gradi\u0161ka. Fotografije su tematski grupirane, a svaka nosi popratni opis, lokaciju, eventualno poznato autorstvo i vremenski okvir.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor sustavno demantira tvrdnje o postojanju poslijeratnog logora Jasenovac od 1945. do 1948.\/1951. godine. Pritom koristi fotografiju kao vizualni i dokumentarni izvor, pokazuju\u0107i da je u navedenom razdoblju prostor nekada\u0161njeg koncentracijskog logora Jasenovac nakon rata bio otvoren za pristup, devastiran, na nekim dijelovima pretvoren u oranicu te bez uvjeta za bilo kakvu internaciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je i odgovor na revizionisti\u010dke teze, osobito one promovirane 1990-ih i 2010-ih godina, od strane udruga i pojedinaca koji (i danas) nastoje relativizirati ili zanijekati karakter NDH i logora Jasenovac, sugeriraju\u0107i \u201etrostruki logor\u201c (usta\u0161ki, poratni, informbiroovski). Autor se suprotstavlja takvim tezama jasnim prikazom stanja na terenu, temeljito\u0161\u0107u analize i pregledom autenti\u010dnih izvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebna vrijednost knjige jest u tome \u0161to predstavlja prvi sveobuhvatni poku\u0161aj sistematizacije i znanstvene obrade fotografija poslijeratnog Jasenovca, \u010dime ispravlja brojne pogre\u0161ke u legendama i atribucijama iz ranijih knjiga i izlo\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor iskazuje i samorefleksiju historiografske odgovornosti, isti\u010du\u0107i nu\u017enost preciznog, dokumentiranog i eti\u010dnog pristupa sje\u0107anju i interpretaciji. Knjiga time doprinosi i \u0161irem europskom diskursu o ratnom naslije\u0111u, sje\u0107anju i kulturi zaborava, u vremenu kada se mnoge zemlje suo\u010davaju s revizionisti\u010dkim valovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor upozorava na kasniju manipulaciju tim fotografijama i inzistira na \u0161to preciznijoj atribuciji i dataciji fotografija kako bi se izbjegli historijski falsifikati.<\/p>\n\n\n\n<p>Fotomonografija <em>Jasenovac 1945.\u20131947.<\/em> \u0110or\u0111a Mihovilovi\u0107a ne samo da vizualno rekonstruira izgled logorskog prostora u prijelaznim godinama pora\u0107a, ve\u0107 znanstveno, odgovorno i kriti\u010dki odgovara na dru\u0161tvene mitove i historijske revizionizme. Rije\u010d je o va\u017enom i odva\u017enom djelu koje kombinira arhivsko istra\u017eivanje, vizualnu dokumentaciju i suvremeni historiografski pristup \u2013 te zaslu\u017eeno zauzima va\u017eno mjesto u stru\u010dno pouzdanoj literaturi o koncentracijskom logoru Jasenovac.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> Ovaj prikaz knjige dio je odgovora na pitanje \u0161to smatram stru\u010dno pouzdanom literaturom o koncentracijskom logoru Jasenovac. Vi\u0161e o tome u mom prilogu: Odgovor na pitanje Luke \u0160ari\u0107a \u201cTko odre\u0111uje imamo li dovoljno literature o Jasenovcu i je li ona pouzdana?\u201d, <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47536\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=47536<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> Prikaz je objavljen u tiskanom izdanju <em>Jutarnjeg lista<\/em> od 27.5.2017., str. 36, 53, 54, dok je online verzija dostupna na sljede\u0107em linku: <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/nova-knjiga-s-ekskluzivnim-povijesnim-fotografijama-rusi-mit-revizionisticke-desnice-u-jasenovcu-poslije-rata-nije-bilo-komunistickog-logora-6135986\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/nova-knjiga-s-ekskluzivnim-povijesnim-fotografijama-rusi-mit-revizionisticke-desnice-u-jasenovcu-poslije-rata-nije-bilo-komunistickog-logora-6135986<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><em>Tekst je iza\u0161ao uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-47654","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":47654,"position":0},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":47654,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53948,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53948","url_meta":{"origin":47654,"position":2},"title":"Predavanje Mojce Pi\u0161kor &#8220;Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kako zvu\u010di i kako se slu\u0161a logor? Mo\u017ee li se i kako o tom iskustvu svjedo\u010diti? Kako razumjeti glazbu koja zvu\u010di nad kontinuiranim, sveprisutnim ostinatom nasilja i smrti? O tome \u0107e nam govoriti Mojca Pi\u0161kor na predavanju pod nazivom \"Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d. Pridru\u017eite nam se\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":47654,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":47654,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53084,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53084","url_meta":{"origin":47654,"position":5},"title":"Novo izdanje memoarskih zapisa Slave Ogrizovi\u0107 &#8220;Zagreb se bori&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"I vi\u0161e od dokumenta o povijesti pokreta otpora u okupiranom Zagrebu (1941. - 1945.), knjiga memoarskih zapisa Zagreb se bori Slave Ogrizovi\u0107, prvi put objavljena 1977., potresno je svjedo\u010danstvo o svakodnevici ljudi koji poku\u0161avaju pre\u017eivjeti u surovim vremenima. Izdava\u010d: Media bar Godina izdanja: 2026. Op\u0161irnije: https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/17881\/zagreb-se-bori-posveta-slobodi-i-nepokorenom-gradu Dodatne obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12343812 https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/zagreb-se-bori\/73771\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ogrizovic.jpg?fit=300%2C462&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47654","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47654"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47654\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49157,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47654\/revisions\/49157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47654"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}