{"id":47654,"date":"2025-08-01T17:24:58","date_gmt":"2025-08-01T17:24:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47654"},"modified":"2025-10-28T07:59:31","modified_gmt":"2025-10-28T07:59:31","slug":"mario-simunkovic-prikaz-knjige-dorde-mihovilovic-jasenovac-1945-1947-fotomonografija-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47654","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 \u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, \u201eJasenovac 1945.\u20131947. Fotomonografija\u201c, 2016."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>\u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107, <em>Jasenovac 1945.\u20131947. Fotomonografija<\/em>, Javna ustanova Spomen podru\u010dje Jasenovac, Jasenovac, 2016., 336 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Iako je pro\u0161lo devet godina od izdanja ove knjige, pripada joj va\u017eno mjesto u popisu stru\u010dno pouzdanih knjiga (ili op\u0107enito literature) o koncentracijskom logoru Jasenovac.<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga \u201eJasenovac 1945.\u20131947. Fotomonografija\u201c autora \u0110or\u0111a Mihovilovi\u0107a rezultat je dugogodi\u0161njeg stru\u010dnog rada kustosa Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, i nastala je kao odgovor na aktualizirane i politi\u010dki osjetljive rasprave o navodnom postojanju poslijeratnog komunisti\u010dkog logora u Jasenovcu. Tako\u0111er, knjiga je nastala i iz potrebe da se posjetiteljima do\u010dara kako je logor izgledao s obzirom na to da nisu sa\u010duvani njegovi ostaci i da se posjetitelji danas te\u0161ko snalaze na prostoru oko spomenika. Djelo sadr\u017ei \u010dak 769 fotografija iz razdoblja neposredno nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata. Rije\u010d je o izuzetno zna\u010dajnom doprinosu historiografiji i kulturi sje\u0107anja zbog metodolo\u0161ke preciznosti i zbog znanstvene i politi\u010dke va\u017enosti samog predmeta istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>U stru\u010dnim recenzijama knjige, recenzentice Andriana Ben\u010di\u0107 i Nata\u0161a Matau\u0161i\u0107 isti\u010du va\u017enost knjige u davanju odgovora na pitanje da li je postojao logor u Jasenovcu nakon 1945. godine, a kojeg se smje\u0161ta na podru\u010dje glavnog i centralnog logora u sustavu koncentracijskog logora Jasenovac, logora III Ciglana. Isti\u010du da je autor pokazao i dokazao da na terenu biv\u0161eg usta\u0161kog logora Jasenovac nisu postojali uvjeti za smje\u0161taj i osiguranje velikog broja ljudi. Fotografija se name\u0107e kao klju\u010dni dokazni materijal u borbi protiv mita.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017ean prikaz ove knjige napravio je Drago Pilsel 2017. godine, a zaklju\u010duje ga re\u010denicom: &#8220;Negacionisti poku\u0161avaju sru\u0161iti &#8220;mit o Jasenovcu&#8221; kako bi NDH kad-tad, bila rehabilitirana. Knjiga \u0110or\u0111a Mihovilovi\u0107a ih u tome u potpunosti demaskira i razoru\u017eava.&#8221;<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>U uvodnom i teorijsko-metodolo\u0161kom dijelu autor iznosi motivaciju za knjigu, razla\u017ee diskusiju o poslijeratnom logoru te pozicionira knjigu unutar suvremenih historiografskih i dru\u0161tveno-politi\u010dkih rasprava. Autor u uvodu zaklju\u010duje da \u201eje o Jasenovcu proizvedena barem jednaka koli\u010dina la\u017ei koliko i istine. Vrijeme u kojem \u017eivimo predstavlja na neki na\u010din nastavak postkomunisti\u010dke borbe za pozicioniranjem razli\u010ditih jasenova\u010dkih narativa, koji \u010desto prelaze granicu onoga \u0161to mo\u017eemo nazvati manipulacijom ili poricanjem zlo\u010dina.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>U dijelu \u201eStvaratelji i imatelji fotografija\u201c detaljno su analizirali izvori nastanka fotografija (komisije, muzeji, arhivi), datumi snimanja, autori, tehni\u010dka kvaliteta i pouzdanost, uz iscrpnu dokumentaciju i identifikaciju konteksta nastanka pojedinih snimki.<\/p>\n\n\n\n<p>U fotomonografiji je svakako najva\u017eniji fotografski segment koji \u010dini glavninu knjige i podijeljen je u \u010detiri cjeline prema lokalitetima: Logor II \u2013 Bro\u010dice, Logor III \u2013 Ciglana (najve\u0107i i najdetaljnije obra\u0111en), mjesto Jasenovac i logor Stara Gradi\u0161ka. Fotografije su tematski grupirane, a svaka nosi popratni opis, lokaciju, eventualno poznato autorstvo i vremenski okvir.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor sustavno demantira tvrdnje o postojanju poslijeratnog logora Jasenovac od 1945. do 1948.\/1951. godine. Pritom koristi fotografiju kao vizualni i dokumentarni izvor, pokazuju\u0107i da je u navedenom razdoblju prostor nekada\u0161njeg koncentracijskog logora Jasenovac nakon rata bio otvoren za pristup, devastiran, na nekim dijelovima pretvoren u oranicu te bez uvjeta za bilo kakvu internaciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je i odgovor na revizionisti\u010dke teze, osobito one promovirane 1990-ih i 2010-ih godina, od strane udruga i pojedinaca koji (i danas) nastoje relativizirati ili zanijekati karakter NDH i logora Jasenovac, sugeriraju\u0107i \u201etrostruki logor\u201c (usta\u0161ki, poratni, informbiroovski). Autor se suprotstavlja takvim tezama jasnim prikazom stanja na terenu, temeljito\u0161\u0107u analize i pregledom autenti\u010dnih izvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebna vrijednost knjige jest u tome \u0161to predstavlja prvi sveobuhvatni poku\u0161aj sistematizacije i znanstvene obrade fotografija poslijeratnog Jasenovca, \u010dime ispravlja brojne pogre\u0161ke u legendama i atribucijama iz ranijih knjiga i izlo\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor iskazuje i samorefleksiju historiografske odgovornosti, isti\u010du\u0107i nu\u017enost preciznog, dokumentiranog i eti\u010dnog pristupa sje\u0107anju i interpretaciji. Knjiga time doprinosi i \u0161irem europskom diskursu o ratnom naslije\u0111u, sje\u0107anju i kulturi zaborava, u vremenu kada se mnoge zemlje suo\u010davaju s revizionisti\u010dkim valovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor upozorava na kasniju manipulaciju tim fotografijama i inzistira na \u0161to preciznijoj atribuciji i dataciji fotografija kako bi se izbjegli historijski falsifikati.<\/p>\n\n\n\n<p>Fotomonografija <em>Jasenovac 1945.\u20131947.<\/em> \u0110or\u0111a Mihovilovi\u0107a ne samo da vizualno rekonstruira izgled logorskog prostora u prijelaznim godinama pora\u0107a, ve\u0107 znanstveno, odgovorno i kriti\u010dki odgovara na dru\u0161tvene mitove i historijske revizionizme. Rije\u010d je o va\u017enom i odva\u017enom djelu koje kombinira arhivsko istra\u017eivanje, vizualnu dokumentaciju i suvremeni historiografski pristup \u2013 te zaslu\u017eeno zauzima va\u017eno mjesto u stru\u010dno pouzdanoj literaturi o koncentracijskom logoru Jasenovac.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> Ovaj prikaz knjige dio je odgovora na pitanje \u0161to smatram stru\u010dno pouzdanom literaturom o koncentracijskom logoru Jasenovac. Vi\u0161e o tome u mom prilogu: Odgovor na pitanje Luke \u0160ari\u0107a \u201cTko odre\u0111uje imamo li dovoljno literature o Jasenovcu i je li ona pouzdana?\u201d, <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47536\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=47536<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> Prikaz je objavljen u tiskanom izdanju <em>Jutarnjeg lista<\/em> od 27.5.2017., str. 36, 53, 54, dok je online verzija dostupna na sljede\u0107em linku: <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/nova-knjiga-s-ekskluzivnim-povijesnim-fotografijama-rusi-mit-revizionisticke-desnice-u-jasenovcu-poslije-rata-nije-bilo-komunistickog-logora-6135986\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/nova-knjiga-s-ekskluzivnim-povijesnim-fotografijama-rusi-mit-revizionisticke-desnice-u-jasenovcu-poslije-rata-nije-bilo-komunistickog-logora-6135986<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><em>Tekst je iza\u0161ao uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-47654","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":47654,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":47654,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":47654,"position":2},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":47654,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":47654,"position":4},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":47654,"position":5},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47654","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47654"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47654\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49157,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47654\/revisions\/49157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47654"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47654"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47654"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}