{"id":47592,"date":"2025-07-25T09:39:53","date_gmt":"2025-07-25T09:39:53","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47592"},"modified":"2025-07-25T09:39:53","modified_gmt":"2025-07-25T09:39:53","slug":"tihomir-ponos-kaj-je-bilo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47592","title":{"rendered":"Tihomir Pono\u0161, \u201eKaj je bilo\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Knjiga Kaj je bilo<\/em> zagreba\u010dkog novinara i publicista Tihomira Pono\u0161a svojevrsni je povijesni leksikon. Njezina je arhitektura kalendar, a sadr\u017eaj \u010dine povijesni doga\u0111aji koji su se zbili svakog pojedinog dana u godini. No Pono\u0161 se u Kaj je bilo<\/em> ne bavi povije\u0161\u0107u koja se uvrije\u017eeno smatra velikom i va\u017enom. U knjizi se ne sukobljavaju vojske, ne pregovaraju politi\u010dari i diplomati, ne pomi\u010du se dr\u017eavne granice, u njoj nema prevrata, dr\u017eavnih udara, revolucija ni parlamentarnih rasprava. Dodu\u0161e, katkad se spominju, ali tek kao pozadinski \u0161um, kao pozornica na kojoj se zbiva ne\u0161to neusporedivo va\u017enije za svakodnevicu, za sudbinu svakog pojedinca i \u010dovje\u010danstvo u cjelini.<\/p>\n\n\n\n

Kaj je bilo<\/em> otkriva nam kako je nastao pli\u0161ani medvjedi\u0107, kako je unaprije\u0111ena proizvodnja \u0161ampanjca i pamuka, govori o otkri\u0107u penicilina, streptomicina i inzulina, o prvoj transplantaciji, nastanku margarina, slavljenu Bo\u017ei\u0107a, zaboravljenim po\u017earima i poplavama, o izumu bakelita, pisa\u0107eg stroja i vje\u0161alice, o \u017eenskom nogometu, dru\u0161tvenoj va\u017enosti sporta, ali zadire i u ono \u0161to se uobi\u010dajeno smatra \u201cvelikom\u201d povije\u0161\u0107u kada se posve\u0107uje emancipaciji \u017eena, crnaca i homoseksualaca.<\/p>\n\n\n\n

Kaj je bilo<\/em> Tihomira Pono\u0161a humana je knjiga i ne\u0161to sasvim novo. Zna\u010dajan je iskorak hrvatske historiografske publicistike jer usmjerava pa\u017enju na bit povijesti: na\u0161e \u017eivote mo\u017eda determinira visoka politika, ali doga\u0111aji koje Pono\u0161 opisuje \u010dine ga udobnijim, samim time slobo\u00addnijim, a nama, pojedincima i \u010dovje\u010danstvu \u2013 \u0161to je jednako va\u017eno \u2013 mijenjaju uvrije\u017eenu perspektivu i poti\u010du nas da povijest promatramo i tuma\u010dimo sa zdravom skepsom.<\/p>\n\n\n\n

O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tihomir Pono\u0161 (Zagreb, 1970.) novinar je i publicist. Filozofiju i povijest diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Kao novinar radio je u\u00a0Vjesniku, Novom listu<\/em>\u00a0i\u00a0Novostima<\/em>. Kao istra\u017eiva\u010d-povjesni\u010dar radio je u Arhivu Srba u Hrvatskoj Srpskog narodnog vije\u0107a. Pisao je o \u0161irokom spektru tema. Posebno je specijaliziran za teme o ljudskim pravima, civilnom dru\u0161tvu i me\u0111unarodnim odnosima. Dobitnik je Nagrade Jo\u0161ko Kulu\u0161i\u0107 Hrvatskog helsin\u0161kog odbora za ljudska prava za zalaganje za ljudska prava u medijima (2002.). Objavio je\u00a0Na rubu revolucije \u2013 studenti \u201971.<\/em>, prvu monografiju o studentskom pokretu u hrvatskom prolje\u0107u (2007.). Suautor je ud\u017ebenika\u00a0Povijest 8<\/em>\u00a0(2000.), koji je bio u upotrebi sedam godina. Stalni je stru\u010dni suradnik emisije\u00a0Dogodilo se na dana\u0161nji dan<\/em>\u00a0Hrvatskog radija, a povremeni emisije\u00a0Povijest \u010detvrtkom<\/em>, ponajvi\u0161e za teme iz povijesti 20. stolje\u0107a. Bio je stru\u010dni suradnik emisije\u00a0Tre\u0107a povijest<\/em>\u00a0emitirane na Tre\u0107em programu HTV-a. Suscenarist je dokumentarnog filma\u00a0Cijena istine \u2013 pri\u010da o Ljudevitu Juraku<\/em>\u00a0(HTV, 2017.). Objavljivao je znanstve\u00adne i pregledne radove, studije slu\u010dajeva i drugo. Sudjelovao je na znanstvenim skupovima, konferencijama i stru\u010dnim usavr\u0161avanjima u dvadesetak dr\u017eava Europe i SAD-u. Zamjenik je glavne i odgovorne urednice\u00a0Samostalnog srpskog tjednika Novosti<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izdava\u010d<\/strong>: Fraktura<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica<\/strong>: 704<\/p>\n\n\n\n

Datum izdanja<\/strong>: o\u017eujak 2025.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/kaj-je-bilo<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47593,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-47592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/kaj-je-bilo.jpg?fit=795%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":47592,"position":0},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":47592,"position":1},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":47592,"position":2},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":47592,"position":3},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":47592,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":47592,"position":5},"title":"“Polji\u010dica – Savez za Poljica”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47592"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47592\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47594,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47592\/revisions\/47594"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47593"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}