{"id":47582,"date":"2025-07-24T21:36:04","date_gmt":"2025-07-24T21:36:04","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47582"},"modified":"2025-07-24T21:36:04","modified_gmt":"2025-07-24T21:36:04","slug":"nove-avanture-marija-saletta-dnevnik-1959-1963","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47582","title":{"rendered":"NOVE AVANTURE MARIJA SALETTA, Dnevnik 1959. -1963."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Urednici: Tatjana \u0160ari\u0107, Hrvoje Bari\u010devi\u0107<\/strong><br><strong>Zagreb, 2024.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pridru\u017eite se Mariju Salettu i njegovim prijateljima na nezaboravnom putovanju kroz Europu u vrijeme socijalizma. Nastavak je ovo prvog dnevnika, koji obuhva\u0107a razdoblje od kraja 1959. do sredine 1963. godine te pru\u017ea jedinstven uvid u na\u010din \u017eivota i putovanja mladih ljudi u to vrijeme. U svijetu ograni\u010denih mogu\u0107nosti, Saletto i njegovi prijatelji su pokazali zavidan avanturisti\u010dki duh, putuju\u0107i kroz Jugoslaviju i Europu.<\/p>\n\n\n\n<p>Zamislite putovanje automobilom bez navigacije, spavanje pod \u0161atorom u neistra\u017eenim krajevima i upoznavanje ljudi razli\u010ditih kultura. Saletto i njegova ekipa su se suo\u010davali s brojnim izazovima, od birokratskih prepreka do lo\u0161ih cesta, ali su ih svi ti izazovi \u010dinili jo\u0161 odva\u017enijima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj dnevnik je vi\u0161e od putopisa \u2013 to je svojevrsna vremenska kapsula koja nas vra\u0107a u pro\u0161lo stolje\u0107e.&nbsp;Kroz Salettove o\u010di vidimo kako su se mladi ljudi tada opu\u0161tali, \u0161to ih je zanimalo i kako su do\u017eivljavali svijet oko sebe. Svako putovanje je bilo nova avantura koja ih je izvla\u010dila iz zone komfora i tjerala da se suo\u010de s novim izazovima, \u0161ire\u0107i svoje vidike i oblikuju\u0107i svoje poglede na svijet.<\/p>\n\n\n\n<p>Vremenska kapsula iz vremena u kojem su skije bile drvene, a prijateljstva \u010deli\u010dna!<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.arhiv.hr\/Na%C5%A1a-izdanja\/Nova-izdanja\">http:\/\/www.arhiv.hr\/Na%C5%A1a-izdanja\/Nova-izdanja<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>PRVA PUTOVANJA MARIJA SALETTA: DNEVNIK 1957.-1959.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Autori: Tatjana \u0160ari\u0107 i Hrvoje Bari\u010devi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 258<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Ostav\u0161tina Marija Saletta \u2013 velikog hrvatskog putnika, pustolova, istra\u017eiva\u010da, putopisaca, moreplovca, fotografa i snimatelja pohranjena je u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u formi osobnog arhivskog fonda. U njemu se nalaze rukom pisani i bogato ilustrirani dnevnici s brojnih putovanja i ekspedicija diljem svijeta, a za potrebe ove edicije donosimo njegova prva dva dnevnika koji obuhva\u0107aju razdoblje od 1957. \u2013 1959. Zbog prakti\u010dnih razloga objavljeni su u jednoj knjizi, formata istovjetnog izvornicima. O vrijednosti tih materijala, koji su svjedok jednog vremena, najbolje govore oni sami. Saletto je dnevnike pisao svojim osebujnim stilom, sam ih ilustrirav\u0161i i obogativ\u0161i fotografijama, razglednicama, ulaznicama i drugim popratnim materijalima s putovanja. Dijelove svojih kasnijih putovanja dokumentirao je u knjigama i TV serijalima od kojih je najpoznatiji Beskrajem svijeta, a ovaj dio ranih putovanja djelomi\u010dno je objavljen u \u010dasopisu Hrvatskog planinarskog saveza Na\u0161e planine. Ova edicija stoga predstavlja dopunu njegovim ve\u0107 poznatim avanturama, tj. bolje re\u0107i \u2013 njihov po\u010detak.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.lzmk.hr\/knjizara\/product\/view\/24\/298\">https:\/\/www.lzmk.hr\/knjizara\/product\/view\/24\/298<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47583,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-47582","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Naslovnica-Saletto.jpg?fit=1346%2C2000&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54587,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54587","url_meta":{"origin":47582,"position":0},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge. Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54956,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","url_meta":{"origin":47582,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 14. srpnja 2026., 19 satiTrajanje izlo\u017ebe: \u00a014. srpnja \u2013 20. rujna 2026.Autorice: Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107Stru\u010dna suradnica: dr. sc. Tihana Puc U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":47582,"position":2},"title":"Primo Levi, &#8220;Periodni sustav&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54686,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54686","url_meta":{"origin":47582,"position":3},"title":"Predavanje To\u0161e Filipovskog \u201ePovijest makedonske rock glazbe 1963-2026\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kulturno-informativni centar Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu najavljuje audio-vizualnu izlo\u017ebu i predavanje \u201ePovijest makedonske rock glazbe 1963-2026\u201c autora To\u0161e Filipovskog koje \u0107e se odr\u017eati 28. srpnja 2026, s po\u010detkom u 19 sati. Doga\u0111aj predstavlja jedinstvenu, 45-minutnu prezentaciju koja kroz naraciju i prikaz arhivskih materijala, fotografija, video-zapisa i glazbenih primjera prati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/HR_pozivnica_predavanje-scaled.jpg?fit=1200%2C1045&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/HR_pozivnica_predavanje-scaled.jpg?fit=1200%2C1045&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/HR_pozivnica_predavanje-scaled.jpg?fit=1200%2C1045&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/HR_pozivnica_predavanje-scaled.jpg?fit=1200%2C1045&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/HR_pozivnica_predavanje-scaled.jpg?fit=1200%2C1045&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":47582,"position":4},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":47582,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47582","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47582"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47582\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47584,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47582\/revisions\/47584"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47583"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47582"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47582"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47582"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}