{"id":47579,"date":"2025-07-24T21:24:37","date_gmt":"2025-07-24T21:24:37","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47579"},"modified":"2025-07-24T21:24:37","modified_gmt":"2025-07-24T21:24:37","slug":"ranko-novak-price-iz-moje-davnine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47579","title":{"rendered":"Ranko Novak, \u201ePri\u010de iz moje davnine\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Pri\u010de iz moje davnine<\/em> memoarska je knjiga Ranka Novaka u kojoj je ispisao svoja sje\u0107anja i uspomene na doga\u0111aje i ambijente iz djetinjstva i mladosti. Rije\u010d je o nekoj vrsti intimne kronologije u kojoj su lucidna zapa\u017eanja o do\u017eivljenome ispripovijedana veoma vje\u0161to te otkrivaju autora koji slikovitim detaljima posve\u0107uje veliku pozornost. Knjiga je ilustrirana brojnim fotografijama iz Novakova obiteljskoga albuma, koje pripoma\u017eu evocirati duh opisanoga razdoblja, koje se\u017ee od po\u010detaka 1950-ih do sredine 1970-ih godina.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAutor je morao do\u0107i u zrele godine (\u2026) da shvati kako njegova vlastita zapam\u0107enja imaju itekakav narativni potencijal, te da se zato vrijedi latiti posla i sve to staviti na papir. Dodu\u0161e, ima to i jednu drugu dimenziju, koju ovdje ne mo\u017eemo pre\u0161utjeti: Ranko Novak sin je Slobodana Novaka, pa je, dakle, rastao u blizini velike literature, te je morao biti svjestan i njezine va\u017enosti. Ali, knji\u017eevna \u017eica o\u010dito je u njemu bila skrivena i \u010dekala priliku da se aktivira. I prava je sre\u0107a \u0161to je tu priliku do\u010dekala (\u2026) te sad imamo pred sobom zanimljivu knjigu. A ona \u2013 treba odlu\u010dno re\u0107i \u2013 djeluje neobi\u010dno konzistentno, kao da su je godine \u0161to su prolazile dok se njezin sadr\u017eaj polako talo\u017eio, same od sebe strukturirale.\u201c (Iz pogovora Pavla Pavli\u010di\u0107a)<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eRanko Novak napisao je svoj osobni &#8216;Amarcord&#8217; u kojem je evocirao minule dane s puno boja, mirisa i ugo\u0111aja. Djetinjstvo se nikada na zaboravlja, ostaje uvijek u nama i onda, na neki poticaj, snagom pera o\u017eivljava u sugestivnim slikama. One za pisca imaju gotovo iscjeliteljsku snagu. &#8216;\u010covjek je du\u017ean svome zavi\u010daju&#8217; \u2013 napisao je Ivo Andri\u0107\u2026 To potvr\u0111uje i Novak vra\u0107anjem osobnoga duga gradovima svoje mladosti: Zagrebu, Splitu i Rabu. Iz njegova sje\u0107anja i pod njegovim vje\u0161tim perom ni\u017eu se pred nama urbane vedute i impresije, nje\u017ene i tople, ali protkane finom autoironijom. (Kre\u0161imir Nemec)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Ranko Novak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ranko Novak ro\u0111en je 1951. godine u Zagrebu, gdje je proveo najranije djetinjstvo. 1955. seli s roditeljima u Split. Iz tog perioda potje\u010du njegova prva prava sje\u0107anja zabilje\u017eena u ovim pri\u010dama. Nakon tri i pol godine u Splitu obitelj se ponovo vra\u0107a u Zagreb. Stanuje u Novoj Vesi, u \u010dijoj blizini on poha\u0111a i zavr\u0161ava osnovnu \u0161kolu. U to vrijeme \u010desto odlazi kod maj\u010dinih roditelja u podsljemensko naselje Vidov\u010dicu, gdje boravi preko vikenda i zimskih \u0161kolskih praznika. Upija bakin iskrivljen \u010de\u0161ki govor i djedove uspomene iz mladosti, \u0161to sve reinterpretira u svojim pri\u010dama. \u0160ezdesetih godina ljetne praznike provodi s roditeljima u selu Gonaru na otoku Rabu. Dru\u017ee\u0107i se s lokalnim vr\u0161njacima \u201eu\u0161la mu je u uho\u201c tamo\u0161nja \u010dakavica kojom progovaraju likovi iz nekih njegovih pri\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon mature ujesen 1970. upisuje Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Kao bruco\u0161 sudjeluje u \u0161trajku zagreba\u010dkih sveu\u010dili\u0161taraca, a u jednoj pri\u010di komentira neke poznate doga\u0111aje iz tog vremena. Diplomirav\u0161i, po\u010detkom 1976. odlazi na odslu\u017eenje vojnog roka u Srbiju. Time zavr\u0161ava njegovih prvih dvadeset i pet godina, o kojima ova knjiga govori.<\/p>\n\n\n\n<p>Po povratku iz vojske radi kao projektant u vi\u0161e projektnih ureda u Zagrebu. Zatim prelazi u jedno gra\u0111evinsko poduze\u0107e na poslove in\u017eenjeringa. Njima se bavi ve\u0107i dio svoje profesionalne karijere, rade\u0107i na projektima planiranja i izgradnje razli\u010ditih turisti\u010dkih objekata na Jadranu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon Domovinskog rata zapo\u0161ljava se u industriji porastog betona. Vi\u0161egodi\u0161njim educiranjem svojih kolega projektanata i izvo\u0111a\u010da pridonosi popularizaciji ovog sustava gradnje u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Puni radni vijek radio je u svojoj struci ne pomi\u0161ljaju\u0107i da bi mogao ne\u0161to pisati. Nakon odlaska u mirovinu, zamoljen je da za jedan tjednik napi\u0161e ne\u0161to o djetinjstvu i \u017eivotu svoga oca u gradu Rabu. Pisanje tog kratkog teksta potaklo ga je da zapo\u010dne zapisivati sje\u0107anja i o vlastitom djetinjstvu. To je rezultiralo prvo objavom pet pri\u010da u \u010dasopisu <em>Forum <\/em>(br. 10\u201312\/2023), a u kona\u010dnici i ovom knjigom.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 495<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n\n\n\n<p>Mjesto: Zagreb<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/price-iz-moje-davnine-1477\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/price-iz-moje-davnine-1477<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47580,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-47579","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/price-iz-moje-davnine.jpeg?fit=300%2C463&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":47579,"position":0},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":47579,"position":1},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":47579,"position":2},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54626,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54626","url_meta":{"origin":47579,"position":3},"title":"Olga Supek, &#8220;A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku objavljena je 2026. godine e-knjiga A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village autorice Olge Supek. Ova e-knjiga njezina je doktorska disertacija koju je obranila 1982. godine na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru u Sjedinjenim\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52121,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52121","url_meta":{"origin":47579,"position":4},"title":"Francesca Albanese, \u201eKad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Kad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine Autor: Fran\u010deska Albaneze Prevod: Gordana Suboti\u0107 \u201eDokle \u0107emo sti\u0107i dok svet kao da spava \u010dvrstim snom i zatvara o\u010di pred tom ranom velikom kao ceo jedan narod, tom ranom za koju niko ne \u017eeli da se pobrine, ni da je le\u010di ni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":47579,"position":5},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47579"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47579\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47581,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47579\/revisions\/47581"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47580"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}