{"id":47579,"date":"2025-07-24T21:24:37","date_gmt":"2025-07-24T21:24:37","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47579"},"modified":"2025-07-24T21:24:37","modified_gmt":"2025-07-24T21:24:37","slug":"ranko-novak-price-iz-moje-davnine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47579","title":{"rendered":"Ranko Novak, \u201ePri\u010de iz moje davnine\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Pri\u010de iz moje davnine<\/em> memoarska je knjiga Ranka Novaka u kojoj je ispisao svoja sje\u0107anja i uspomene na doga\u0111aje i ambijente iz djetinjstva i mladosti. Rije\u010d je o nekoj vrsti intimne kronologije u kojoj su lucidna zapa\u017eanja o do\u017eivljenome ispripovijedana veoma vje\u0161to te otkrivaju autora koji slikovitim detaljima posve\u0107uje veliku pozornost. Knjiga je ilustrirana brojnim fotografijama iz Novakova obiteljskoga albuma, koje pripoma\u017eu evocirati duh opisanoga razdoblja, koje se\u017ee od po\u010detaka 1950-ih do sredine 1970-ih godina.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAutor je morao do\u0107i u zrele godine (\u2026) da shvati kako njegova vlastita zapam\u0107enja imaju itekakav narativni potencijal, te da se zato vrijedi latiti posla i sve to staviti na papir. Dodu\u0161e, ima to i jednu drugu dimenziju, koju ovdje ne mo\u017eemo pre\u0161utjeti: Ranko Novak sin je Slobodana Novaka, pa je, dakle, rastao u blizini velike literature, te je morao biti svjestan i njezine va\u017enosti. Ali, knji\u017eevna \u017eica o\u010dito je u njemu bila skrivena i \u010dekala priliku da se aktivira. I prava je sre\u0107a \u0161to je tu priliku do\u010dekala (\u2026) te sad imamo pred sobom zanimljivu knjigu. A ona \u2013 treba odlu\u010dno re\u0107i \u2013 djeluje neobi\u010dno konzistentno, kao da su je godine \u0161to su prolazile dok se njezin sadr\u017eaj polako talo\u017eio, same od sebe strukturirale.\u201c (Iz pogovora Pavla Pavli\u010di\u0107a)<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eRanko Novak napisao je svoj osobni &#8216;Amarcord&#8217; u kojem je evocirao minule dane s puno boja, mirisa i ugo\u0111aja. Djetinjstvo se nikada na zaboravlja, ostaje uvijek u nama i onda, na neki poticaj, snagom pera o\u017eivljava u sugestivnim slikama. One za pisca imaju gotovo iscjeliteljsku snagu. &#8216;\u010covjek je du\u017ean svome zavi\u010daju&#8217; \u2013 napisao je Ivo Andri\u0107\u2026 To potvr\u0111uje i Novak vra\u0107anjem osobnoga duga gradovima svoje mladosti: Zagrebu, Splitu i Rabu. Iz njegova sje\u0107anja i pod njegovim vje\u0161tim perom ni\u017eu se pred nama urbane vedute i impresije, nje\u017ene i tople, ali protkane finom autoironijom. (Kre\u0161imir Nemec)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Ranko Novak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ranko Novak ro\u0111en je 1951. godine u Zagrebu, gdje je proveo najranije djetinjstvo. 1955. seli s roditeljima u Split. Iz tog perioda potje\u010du njegova prva prava sje\u0107anja zabilje\u017eena u ovim pri\u010dama. Nakon tri i pol godine u Splitu obitelj se ponovo vra\u0107a u Zagreb. Stanuje u Novoj Vesi, u \u010dijoj blizini on poha\u0111a i zavr\u0161ava osnovnu \u0161kolu. U to vrijeme \u010desto odlazi kod maj\u010dinih roditelja u podsljemensko naselje Vidov\u010dicu, gdje boravi preko vikenda i zimskih \u0161kolskih praznika. Upija bakin iskrivljen \u010de\u0161ki govor i djedove uspomene iz mladosti, \u0161to sve reinterpretira u svojim pri\u010dama. \u0160ezdesetih godina ljetne praznike provodi s roditeljima u selu Gonaru na otoku Rabu. Dru\u017ee\u0107i se s lokalnim vr\u0161njacima \u201eu\u0161la mu je u uho\u201c tamo\u0161nja \u010dakavica kojom progovaraju likovi iz nekih njegovih pri\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon mature ujesen 1970. upisuje Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Kao bruco\u0161 sudjeluje u \u0161trajku zagreba\u010dkih sveu\u010dili\u0161taraca, a u jednoj pri\u010di komentira neke poznate doga\u0111aje iz tog vremena. Diplomirav\u0161i, po\u010detkom 1976. odlazi na odslu\u017eenje vojnog roka u Srbiju. Time zavr\u0161ava njegovih prvih dvadeset i pet godina, o kojima ova knjiga govori.<\/p>\n\n\n\n<p>Po povratku iz vojske radi kao projektant u vi\u0161e projektnih ureda u Zagrebu. Zatim prelazi u jedno gra\u0111evinsko poduze\u0107e na poslove in\u017eenjeringa. Njima se bavi ve\u0107i dio svoje profesionalne karijere, rade\u0107i na projektima planiranja i izgradnje razli\u010ditih turisti\u010dkih objekata na Jadranu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon Domovinskog rata zapo\u0161ljava se u industriji porastog betona. Vi\u0161egodi\u0161njim educiranjem svojih kolega projektanata i izvo\u0111a\u010da pridonosi popularizaciji ovog sustava gradnje u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Puni radni vijek radio je u svojoj struci ne pomi\u0161ljaju\u0107i da bi mogao ne\u0161to pisati. Nakon odlaska u mirovinu, zamoljen je da za jedan tjednik napi\u0161e ne\u0161to o djetinjstvu i \u017eivotu svoga oca u gradu Rabu. Pisanje tog kratkog teksta potaklo ga je da zapo\u010dne zapisivati sje\u0107anja i o vlastitom djetinjstvu. To je rezultiralo prvo objavom pet pri\u010da u \u010dasopisu <em>Forum <\/em>(br. 10\u201312\/2023), a u kona\u010dnici i ovom knjigom.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 495<\/p>\n\n\n\n<p>Izdava\u010d: Matica hrvatska<\/p>\n\n\n\n<p>Mjesto: Zagreb<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/price-iz-moje-davnine-1477\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/price-iz-moje-davnine-1477<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47580,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-47579","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/price-iz-moje-davnine.jpeg?fit=300%2C463&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":47579,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":47579,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":47579,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":47579,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":47579,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":47579,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47579"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47579\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47581,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47579\/revisions\/47581"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47580"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}