Isaiah Berlin nikada nije napustio filozofiju. Temama kojima se bavi u knjizi filozofi se bave tisu\u0107lje\u0107ima: opseg i granice razuma, priroda jezika, uloga ma\u0161te, temelj morala, pojam pravde, sukobljeni zahtjevi gra\u0111anstva i zajednice, zna\u010denje povijesti. Ali on je o njima razmi\u0161ljao na na\u010din prilago\u0111en njegovim posebnim interesima i sposobnostima. Kad se analiti\u010dki filozofi uop\u0107e osvrnu na mislioce iz pro\u0161losti, oni poku\u0161avaju izvu\u0107i \u201cargumente\u201d koje mogu izraziti terminima koje sami obi\u010dno koriste. Njihova je pretpostavka da se filozofija ne mo\u017ee dogoditi dok idejama ne izniknu krila i ne pobjegnu iz tijela, poput du\u0161a u Platonovom Fedru. To nije bila Berlinova pretpostavka. Instinkt mu je govorio da o ideji kao ideji sazna\u0161 vi\u0161e kada zna\u0161 ne\u0161to o njenom nastanku i razumije\u0161 za\u0161to je nekim ljudima bila privla\u010dna i zbog \u010dega ih je potaknula na djelovanje. Tada po\u010dinje pravo mi\u0161ljenje. Iako je napisao dobro prihva\u0107ene profile istaknutih osoba kao \u0161to su Machiavelli, Montesquieu i Marx, mnogo su ga vi\u0161e privla\u010dili marginalni mislioci koje je mogao istaknuti i iskoristiti za postavljanje pitanja koja su ga zanimala. Imao je slabost prema autsajderima, osobito ako je u po\u010detku smatrao da su mu njihova stajali\u0161ta neprihvatljiva. Nije bilo va\u017eno je li im pisanje ili obrazlaganje bilo ponekad nerazgovijetno ili neprozirno. Berlin je nau\u010dio da ga prou\u010davanje, s filozofskom namjerom, drugorazrednih umova koji se bore s prvorazrednim problemima mogu nau\u010diti vi\u0161e od prvorazrednih umova izgubljenih u grmlju. (Mo\u017eda je to jo\u0161 jedan razlog za\u0161to je napustio analiti\u010dku filozofiju.) O\u010dito je u\u017eivao uzimaju\u0107i u ruke raspadaju\u0107a sabrana djela napola zaboravljenog mislioca, ili onoga koji se smatra izvan kanona, i pronalaziti u njima visoku filozofsku dramu. Njegov je pristup bio upravo suprotan onome koji su zauzeli dana\u0161nji umni povjesni\u010dari, koji su, \u010dini se, odlu\u010dni smjestiti mislioce u tako uske dru\u0161tvene kontekste da \u0161iri zna\u010daj njihovih ideja nestaje. Iza njihovog rada postoji deflacijski impuls koji je te\u0161ko doku\u010diti. Berlinu nije bilo u interesu baciti mislioce niz vodu. Ako i\u0161ta, moglo bi ga se optu\u017eiti za preuveli\u010davanje njihove va\u017enosti misle\u0107i da \u0107e time pomo\u0107i o\u017eivjeti neki va\u017ean filozofski problem.<\/p>\n\n\n\n
Izdava\u010d: Mizantrop<\/p>\n\n\n\n
Godina izdanja: 2024.<\/p>\n\n\n\n
Broj stranica: 499 <\/p>\n\n\n\n