{"id":47560,"date":"2025-07-23T18:59:52","date_gmt":"2025-07-23T18:59:52","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47560"},"modified":"2025-07-23T19:02:08","modified_gmt":"2025-07-23T19:02:08","slug":"stefan-zweig-sigmund-freud-s-njemackog-prevela-sandra-brkljacic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47560","title":{"rendered":"Stefan Zweig, “Sigmund Freud” (s njema\u010dkog prevela Sandra Brklja\u010di\u0107)"},"content":{"rendered":"\n

Ovo esejisti\u010dko djelo Stefana Zweiga<\/strong> dio je njegove trilogije \u201eDu\u0161evni iscjelitelji\u201c iz 1931. godine, koja sadr\u017ei biografije triju li\u010dnosti koje su se bavile odnosom zdravlja i bolesti te duha i religije: Franza Antona Mesmera, Mary Baker-Eddy i Sigmunda Freuda<\/strong>. Zweig ih predstavlja u kontekstu njihovih u\u010denja i terapijskih metoda koje ispitivanje ljudske duhovne mo\u0107i samoiscjeljenja otkrivaju svijetu izvan konvencionalne medicine.
Dio knjige o Freudu jedna je od najranijih studija o njegovu djelu napisana od strane pisca izvan psihoanaliti\u010dke zajednice i prikazuje koliki je utjecaj Freudov revolucionarni pristup psihi ostavio na Zweiga i njegove suvremenike. Tekst ne pretendira biti znanstveni rad, ve\u0107 vi\u0161e kroz pripovijest ilustrira mogu\u0107nosti mentalnog i emocionalnog iscjeljenja. Zweig priznaje Freudov znanstveni doprinos, no isti\u010de i neke teorijske slabosti svoga sunarodnjaka. Smatra da se Freudovo stvarno postignu\u0107e ne mo\u017ee prona\u0107i u znanstvenim detaljima, ve\u0107 u mno\u0161tvu njegovih doprinosa kojima je omogu\u0107io i nadahnuo promi\u0161ljanja i istra\u017eivanja mnogih svojih nasljednika. U djelu Zweig opisuje Freudov \u017eivot i nastanak psihoanalize svojom uobi\u010dajenom jezi\u010dnom virtuozno\u0161\u0107u.
Zweig je svoje tekstove slao Freudu jo\u0161 od prvog desetlje\u0107a dvadesetog stolje\u0107a. U jednom pismu Freud ovako odgovora na ovaj esej: \u201cMogao bih prigovoriti da prenagla\u0161avate element malogra\u0111anske \u010destitosti u meni, ali vjerojatno nisam u krivu ako pretpostavim da vam je psihoanaliti\u010dka teorija bila nepoznata prije pisanja ove knjige. Stoga je jo\u0161 ve\u0107a va\u0161a zasluga \u0161to ste otad upili toliko toga.\u201d<\/p>\n\n\n\n

O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stefan Zweig<\/strong> (Be\u010d, 1881. \u2013 Petr\u00f3polis kraj Rio de Janeira, 1942) austrijski je knji\u017eevnik, odrastao u otvorenoj i kozmopolitskoj obitelji imu\u0107nih austrijskih \u017didova. U Berlinu i Be\u010du je studirao germanistiku, romanistiku i filozofiju.
Istaknuv\u0161i se rano kao prevoditelj Verlainea<\/strong>, Baudelairea<\/strong> i posebno Verhaerena<\/strong>, objavio je 1901. godine svoje prve pjesme pod naslovom \u201cSrebrne strune\u201d. Pjesme je pisao pod utjecajem Rilkea<\/strong>, za \u0161to je dobio nagradu za poeziju Bauernfeld, tada jednu od najva\u017enijih nagrada u Austriji. Nakon preseljenja u Berlin po\u010dinje pisati drame i romane, koji \u0107e zapravo dominirati njegovim knji\u017eevnim opusom. \u017divio je u Parizu, Rimu, Firenci, Indiji, Moskvi, Riu de Janeiru, Buenos Airesu i dr. Tijekom Prvog svjetskog rata istakao se kao pacifist i internacionalist, a postratna atmosfera ga je u\u017easavala. Veliku popularnost stekao je tijekom 1920-ih i 1930-ih, kada je bio jedan od naj\u010ditanijih svjetskih pisaca i najprevo\u0111enijih knji\u017eevnika njema\u010dkog govornog podru\u010dja sve do Drugog svjetskog rata. Postao je poznat zahvaljuju\u0107i novelama pisanim pod utjecajem teorije psihoanalize, u kojima je prikazao du\u0161evna stanja suvremenoga \u010dovjeka (zbirke \u201eAmok\u201c, 1922; \u201eStranputice osje\u0107aja\u201c \u2013 \u201eVerwirrung der Gef\u00fchle\u201c, 1927). Drugi dio njegova stvarala\u0161tva predstavljaju knji\u017eevne obrade povijesnih tema u esejima, romansiranim biografijama i biografskim skicama u kojima daje novo vi\u0111enje povijesne uloge pojedinca i op\u0107ih humanisti\u010dkih vrijednosti: \u201eTri majstora\u201c (\u201eDrei Meister\u201c) \u201eZvjezdani sati \u010dovje\u010danstva\u201c (\u201eSternstunden der Menschheit\u201c, 1927) \u201eMaria Stuart\u201c (1935.), \u201eMagellan\u201c (1938.), \u201eTrijumf i tragika Erazma Roterdamskoga\u201c (\u201eTriumph und Tragik des Erasmus von Rotterdam\u201c, 1934) i dr.<\/p>\n\n\n\n

Pribli\u017eavanjem Drugog svjetskog rata odlazi najprije u London, a zatim u Ju\u017enu Ameriku, gdje 1942. izvr\u0161ava samoubojstvo trovanjem. Njegova sje\u0107anja objavljena su postumno pod naslovom \u201eJu\u010dera\u0161nji svijet\u201c (\u201eDie Welt von Gestern: Erinnerungen eines Europ\u00e4ers\u201c) 1944. godine.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Godina izdanja<\/strong>: 2025<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica<\/strong>: 176<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/disput.hr\/shop\/sigmund-freud\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47564,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-47560","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Zweig.jpg?fit=945%2C638&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47560","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47560"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47560\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47563,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47560\/revisions\/47563"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47564"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47560"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47560"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47560"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}