Tematski se kre\u0107u\u0107i od po\u010detka povijesti filma 1896. i prvih projekcija u Hrvatskoj pa do Holokausta, ova knjiga prikazuje \u017didove kao putuju\u0107e prikaziva\u010de i vlasnike kinematografa, producente, glumce, crta\u010de i animatore, distributere i uvoznike stranih filmova, filmske publiciste i kriti\u010dare. Autorica je u ovom pionirskom istra\u017eivanju \u017eidovske filmske djelatnosti istaknula njezin izuzetan povijesni zna\u010daj te je usporedila sa svjetskim, ameri\u010dkim tr\u017ei\u0161tem filma.<\/p>\n\n\n\n
Da bi se razumio i interpretirao uspon hrvatske filmske industrije i razvoj kinokulture, istra\u017eena je arhivska gra\u0111a i periodika u Arhivu Jugoslavije, Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, Dr\u017eavnom arhivu Zagreba, Jevrejskom istorijskom muzeju u Beogradu te u nizu nacionalnih biblioteka i lokalnih arhiva (npr. Osijeka i Me\u0111imurja) te su u ovoj knjizi prikupljeni podatci iz triju relativno autonomnih povijesti: filma, dru\u0161tva i \u017didova.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKnjiga Maje Vasiljevi\u0107 \u017didovi u kinokulturi Hrvatske 1896. \u2013 1945. pojavljuje se kao svojevrstan \u0161ok u hrvatskoj filmskoj i kulturnoj historiografiji. Razlozi su tomu u \u010dinjenici da su rana i me\u0111uratna kinematografija ostale golema tamna mrlja u historiografiji hrvatske i jugoslavenske kinematografije\u2026 Dosad je ostala neprimije\u0107ena \u010dinjenica da su vlasnici najve\u0107eg broja kinodvorana, odnosno prikaziva\u010dkih i distributerskih firmi u Hrvatskoj u doba kasne Banske Hrvatske, a potom i u me\u0111uratnoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevini Jugoslaviji, pripadali \u017eidovskoj zajednici\u2026 U cjelini knjige tako se otkriva jedna u kona\u010dnici potresna, nepoznata verzija na\u0161e filmske povijesti, odnosno \u010dinjenica da je tama zaborava dublja nego \u0161to smo mogli i pomisliti i da je ona dio jedne mnogo \u0161ire i dublje tame zaborava koju je prouzro\u010dio Holokaust.\u201c \u2013 doc. dr. sc. Tomislav \u0160aki\u0107, filmolog, Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu<\/p>\n\n\n\n
\u201eRije\u010d je o prvoj studiji u regionalnim okvirima koja na tako temeljit na\u010din mapira i analizira elemente \u017eidovske kinokulture, s naglaskom na prikaziva\u010dkoj i produktivnoj filmskoj djelatnosti na teritoriju Hrvatske. Autorica prati slo\u017een povijesno-ideolo\u0161ki kontekst od prvih filmskih projekcija do Holokausta i zalazi u samu sr\u017e filmske djelatnosti uop\u0107e. Poseban je zna\u010daj ove studije u tome \u0161to osvjetljava relacije lokalnih hrvatskih filma\u0161a i filmskih tvrtki s jednom od najzna\u010dajnijih kinematografija \u2013 Hollywoodom. Naime, u studiji se spajaju povijest \u017didova, filma i hrvatskog dru\u0161tva i povezuju s o\u010duvanim i zaboravljenim naslje\u0111em. Iako je studija u osnovi historiografska, njezini rezultati uspostavljaju relacije s konceptima vode\u0107ih suvremenih teoreti\u010dara filma i medija o identitetu i kulturi sje\u0107anja. Autorica promatra film kao mjesto sje\u0107anja (lieu de m\u00e9moire<\/em>), kako je taj koncept definirao Pierre Nora, i sje\u0107anje kao locus <\/em>artikulacije identiteta (Paul Grainge). Budu\u0107i da su osnovni polovi pro\u0161losti sje\u0107anje i zaboravljanje, koje antropologinja Aleida Assmann smatra neodvojivim od pam\u0107enja, autorica Maja Vasiljevi\u0107 daje elemente za reviziju kulture sje\u0107anja i pam\u0107enja \u017didova filma\u0161a u Hrvatskoj.\u201c \u2013 Vesna Peri\u0107, dramaturginja i teoreti\u010darka filma<\/p>\n\n\n\n O autorici<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ro\u0111ena u Beogradu, 1980. Sociologinja je, muzikologinja i povjesni\u010darka. Od 2011. godine zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu gdje je trenuta\u010dno u zvanju znanstvene suradnice u podru\u010dju povijesti. Od 2003. godine bavila se glazbenom kritikom na Drugom programu Radija Beograd a bila je i stru\u010dna savjetnica za povijesna pitanja u Kulturno-prosvetnom programu RTS-a. Stekla je diplomu magistrice muzikologije i teoreti\u010darke umjetnosti na Fakultetu muzi\u010dke umjetnosti u Beogradu 2007. i doktorirala sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2020. godine. Bavi se kulturnom i politi\u010dkom povije\u0161\u0107u XIX. \u2013 XXI. stolje\u0107a. Autorica je dviju knjiga: Filmska muzika u SFRJ: izme\u0111u politike i poetike (2016.) i Jevrejski muzi\u010dari u Beogradu: od Balfurove deklaracije do Holokausta na srpskom (2021.) i engleskom jeziku (2023.). Interdisciplinarno je usmjerena i objavljuje radove u nacionalnim i me\u0111unarodnim publikacijama.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n