{"id":47530,"date":"2025-07-21T22:03:54","date_gmt":"2025-07-21T22:03:54","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47530"},"modified":"2025-07-21T22:03:54","modified_gmt":"2025-07-21T22:03:54","slug":"vladimir-loncarevic-hrvatska-bastina-srpsko-naslede-sest-starih-hrvatskih-rasprava-o-hrvatstvu-i-srpstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47530","title":{"rendered":"Vladimir Lon\u010darevi\u0107, \u201eHrvatska ba\u0161tina &#8211; srpsko nasle\u0111e. \u0160est starih hrvatskih rasprava o hrvatstvu i srpstvu\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvatski knji\u017eevnici i kulturni djelatnici sredinom 19. stolje\u0107a, dakle nakon kraha hrvatske ideje (ju\u017eno)slavenskog kulturnog povezivanja pod egidom ilirstva, pa u tom pogledu i poziva Srbima (P. \u0160toos, Poziv u kolo ilirsko: \u201eS\u00e8rblji! Amo ruke va\u0161e, Nek se m\u00e5rzost sva ukine\u201c), \u0161to je u Srba u cijelosti i odmah odbijeno, uo\u010davaju pogibelj takve djelatnosti za hrvatsko ime, kulturu, naposljetku i za samu hrvatsku opstojnost te o\u0161tro reagiraju protiv takvih presizanja. Ova knjiga izdvaja pet takvih rasprava, odnosno onih karakteristi\u010dnih dijelova koji se doti\u010du spomenute tematike. Budu\u0107i da je rije\u010d o djelima iz 19. stolje\u0107a, zacijelo nije neopravdano nazvati ih \u201estarima\u201c. Rije\u010d je o raspravama Mihovila Pavlinovi\u0107a \u201eRazgovor o Slavenstvu, Jugoslavenstvu, Srbo-Hrvatstvu\u201c iz 1876, Gjure Stjepana De\u017eeli\u0107a \u201eHrvatska narodnost iliti du\u0161a hrvatskoga naroda\u201c iz 1879., Velimira De\u017eeli\u0107a st. \u201eMiklo\u0161i\u010d i Hrvati\u201c iz 1883., Ive Prodana \u201eLasecchiarapita ili obra\u010dun izmedju Srba i Hrvata\u201c iz 1889. te naposljetku AnteTresi\u0107a Pavi\u010di\u0107a \u201eRane ota\u010dbine\u201c, objavljene u Novome vieku 1897. Rije\u010d je dakle o raspravama li\u0161enim optere\u0107enja omraza produbljenih trima ratovima tijekom 20. st., tijekom kojih su i nakon kojih su do krajnjih granica do\u0161le do izra\u017eaja sve razlike hrvatstva i srpstva. Ove rasprave daju nam primarni hrvatski pogled na uzroke tim razlikama i na uzroke sukobima tim razlikama izazvanim. Svrha njihova izdanja i reaktualizacije prije svega je podsjetiti da fenomen srpskog ekspanzionizma na hrvatsku kulturu nije od ju\u010der, nego da \u010dini sr\u017e i konstantu srpske politike te dati na jednome mjestu alat u ruke svima koji ga uo\u010davaju i koji mu se argumentirano suprotstavljaju.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2024<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 262<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakladnik: Alfa d.d.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/www.alfa.hr\/artikl\/info\/671f88650365b27df8090477\">https:\/\/www.alfa.hr\/artikl\/info\/671f88650365b27df8090477<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47531,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-47530","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Alfa-scaled.jpg?fit=1911%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55230,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55230","url_meta":{"origin":47530,"position":0},"title":"Pola stolje\u0107a poslije: u Splitu se odr\u017eava znanstveni okrugli stol o Zvonku i Julienne Bu\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom pedesete obljetnice povijesnih zbivanja koja su trajno obilje\u017eila noviju hrvatsku povijest, Hrvatska udruga Benedikt i Ogranak Matice hrvatske u Zadru organiziraju znanstveni okrugli stol pod nazivom \u201e50 godina kasnije \u2013 Zvonko i Julienne Bu\u0161i\u0107: Povijesna rasprava o jednom vremenu i njegovim akterima 1976. \u2013 2026.\u201c. Skup \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-1.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-1.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-1.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-1.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53870,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53870","url_meta":{"origin":47530,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Branko Maru\u0161i\u010d (1938\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 89. godini \u017eivota preminuo je slovenski povjesni\u010dar i suvremeni polihistor Branko Maru\u0161i\u010d. Maru\u0161i\u010d je vi\u0161e godina bio ravnatelj Gori\u0161kog muzeja, a kao povjesni\u010dar ostavio je iza sebe mno\u0161tvo \u010dlanaka, rasprava, monografija i znanstvenih radova. Kao povjesni\u010dara bavio se ponajprije povije\u0161\u0107u Slovenskom primorja te Istre u 19. i po\u010detkom 20.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/B.-Marusic.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":47530,"position":2},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54303,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54303","url_meta":{"origin":47530,"position":3},"title":"Film \u201eZrinski\u201c (2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. godini iza\u0161ao je film Zrinski redatelja Alena Matu\u0161ine. Film prati jednog od najutjecajnijih hrvatskih velika\u0161a u 17. stolje\u0107u Nikolu VII. Zrinskog, \u010dija je iznenadna smrt i danas predmet povijesnih rasprava. U fokusu filma je kinematografski dosad zapostavljen pripadnik jedne od najva\u017enijih dinastija u Hrvatskoj, Nikola VII. Zrinski, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":47530,"position":4},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55744,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55744","url_meta":{"origin":47530,"position":5},"title":"Okrugli stol &#8220;390. GODINA POSTOJANJA VARA\u017dDINSKE GIMNAZIJE&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI\u00a0Zavod za znanstveni rad u Vara\u017edinu i\u00a0PRVA GIMNAZIJA VARA\u017dDIN organiziraju prigodni okrugli stol pod nazivom 390. GODINA POSTOJANJA VARA\u017dDINSKE GIMNAZIJE koji \u0107e se odr\u017eati u utorak, 13. listopada 2026., od 10 sati u Regionalnom obrazovnom centru Prve gimnazije Vara\u017edin, Ulica Petra Preradovi\u0107a 14. Na skupu govore:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zgrada-Gimnazije.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zgrada-Gimnazije.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zgrada-Gimnazije.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zgrada-Gimnazije.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Zgrada-Gimnazije.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47530","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47530"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47530\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47532,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47530\/revisions\/47532"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47531"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47530"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47530"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47530"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}