{"id":47485,"date":"2025-07-17T21:03:10","date_gmt":"2025-07-17T21:03:10","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47485"},"modified":"2025-07-17T21:03:48","modified_gmt":"2025-07-17T21:03:48","slug":"izlozba-paralelne-linije-visoki-modernizam-u-hrvatskoj-1949-1998-u-bukurestu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47485","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eParalelne linije. Visoki modernizam u Hrvatskoj 1949. \u2013 1998.\u201c u Bukure\u0161tu"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Paralelne linije \/ Visoki modernizam u Hrvatskoj 1949. \u2013 1998.<\/strong><br>Zbirka Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti<\/p>\n\n\n\n<p>Nacionalni muzej suvremene umjetnosti<br>Bukure\u0161t, 12. prosinca 2024. \u2013 13. travnja 2025. \/ produljena je do 21. rujna 2025.<br>Kustos: Branko Franceschi<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba Paralelne linije predstavlja 188 umjetni\u010dkih djela koja odra\u017eavaju raznolikost likovne produkcije u Hrvatskoj od 1948. godine i Rezolucije Informbiroa koja je ozna\u010dila odvajanje Jugoslavije od sfere utjecaja SSSR-a i estetike socrealizma, do 1998. kada su reintegrirana posljednja hrvatska podru\u010dja okupirana tijekom Domovinskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p>Pojam linije izveden je iz tekstova povjesni\u010dara i teoreti\u010dara umjetnosti Je\u0161e Denegrija, koji je sintagmom umjetnost druge linije obuhvatio \u0161iroki raspon umjetni\u010dke produkcije i prakse koja se suprotstavljala socijalisti\u010dkom modernizmu, odnosno institucionalno podr\u017eavanoj umjetnost prete\u017eno usmjerenoj prema apstrakciji ili ekspresivnoj figuraciji. Te su dvije dominantne pozicije koegzistirale i natjecale se kroz dijalog, su\u010deljavanja, javne prijepore i rasprave, a istovremeno utjecale i nadopunjavale jedna drugu u stvaranju permisivne, vibrantne i plodne kulturne scene.<\/p>\n\n\n\n<p>Prostorne mogu\u0107nosti velike izlo\u017ebene dvorane MNAC-a omogu\u0107io je predstavljanje paralelizma dominantnih tendencija visokog modernizma u Hrvatskoj, koje se danas promatraju kao dva lica jednog zna\u010dajnog kulturnog razdoblja.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017ebe je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ureda za kulturu i civilno dru\u0161tvo Grada Zagreba, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bukure\u0161tu, a odr\u017eava se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.<br>Sponzor izlo\u017ebe: Orbico d.o.o.<\/p>\n\n\n\n<p>Umjetnici zastupljeni na izlo\u017ebi:<br>Kosta Angeli Radovani, Vojin Baki\u0107, Petar Bari\u0161i\u0107, Peru\u0161ko Bogdani\u0107, Jagoda Bui\u0107, Boris Bu\u0107an, Ivo Dekovi\u0107, Vlasta Delimar, Boris Demur, Josip Dimini\u0107, Braco Dimitrijevi\u0107, Juraj Dobrovi\u0107, Slavomir Drinkovi\u0107, Ivo Dul\u010di\u0107, Du\u0161an D\u017eamonja, Jo\u0161ko Eterovi\u0107, Jadranka Fatur, Eugen Feller, Zvjezdana Fio, Ivo Fri\u0161\u010di\u0107, Goran Fruk, Mladen Gali\u0107, Ivo Gattin, Vladimir Ga\u0161pari\u0107 (Gapa), Oton Gliha, Tomislav Gotovac, Stjepan Gra\u010dan, Grupa \u0160estorice autora, Krsto Hegedu\u0161i\u0107, \u017deljko Hegedu\u0161i\u0107, Hrvoje \u0160ercar, Ljubo Ivan\u010di\u0107, Sanja Ivekovi\u0107, Vlado Jakeli\u0107, \u0110or\u0111e Jandri\u0107, Stanko Jan\u010di\u0107, Bo\u017eidar Jelini\u0107, Anto Jerkovi\u0107, \u017deljko Jerman, Marijan Jev\u0161ovar, Dean Jokanovi\u0107 Toumin, Vasilije Jordan, Ivo Kalina, Ksenija Kantoci, Zlatko Kauzlari\u0107-Ata\u010d, Nives Kavuri\u0107-Kurtovi\u0107, Albert Kinert, \u017deljko Kipke, Josip Klarica, Julije Knifer, Eugen Kokot, Slavko Kopa\u010d, Zlatko Kopljar, Kuzma Kova\u010di\u0107, Ivan Ko\u017eari\u0107, Vladimir Kristl, Vatroslav Kuli\u0161, Ferdinand Kulmer, Rudolf Laba\u0161, Milena Lah, \u017deljko Lapuh, Branko Lepen, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Valerije Michieli, Antun Motika, Marijana Muljevi\u0107, Edo Murti\u0107, Sofija Naletili\u0107 Penavu\u0161a, Jelena Peri\u0107, Ordan Petlevski, Ratko Petri\u0107, Ivan Picelj, Sre\u0107ko Planini\u0107, Vesna Popr\u017ean, Oton Postru\u017enik, Zlatko Prica, Vanja Radau\u0161, Dubravka Rakoci, Bo\u017eidar Ra\u0161ica, Ante Ra\u0161i\u0107, Vjenceslav Richter, Arsen Roje, Igor Ron\u010devi\u0107, Branko Ru\u017ei\u0107, Edita Schubert, \u0110uro Seder, Damir Soki\u0107, Aleksandar Srnec, Miljenko Stan\u010di\u0107, Sven Stilinovi\u0107, Mladen Stilinovi\u0107, Goran Trbuljak, Matko Treboti\u0107, Jasenka Tu\u0107an, Josip Vani\u0161ta, Zlatan Vrkljan, Goranka Vrus Murti\u0107, Miro Vuco, \u0160ime Vulas, Fedor Vu\u010demilovi\u0107, \u0110ur\u0111ica Zano\u0161ki-Gudlin, Mirko Zrin\u0161\u010dak, Ivo \u0160ebalj, Ljerka \u0160ibenik, \u0160ime Peri\u0107, Miroslav \u0160utej, Vlasta \u017dani\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Fotografije postava izlo\u017ebe: Radu Mocanu, MNAC, Bucharest<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-nacionalni-muzej-moderne-umjetnosti wp-block-embed-nacionalni-muzej-moderne-umjetnosti\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"3o4VQoY13k\"><a href=\"https:\/\/nmmu.hr\/2024\/12\/09\/paralelne-linije-visoki-modernizam-u-hrvatskoj-1949-1998\/\">\u201eParalelne linije \/ Visoki modernizam u Hrvatskoj 1949. \u2013 1998.\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;\u201eParalelne linije \/ Visoki modernizam u Hrvatskoj 1949. \u2013 1998.\u201c&#8221; &#8212; Nacionalni muzej moderne umjetnosti\" src=\"https:\/\/nmmu.hr\/2024\/12\/09\/paralelne-linije-visoki-modernizam-u-hrvatskoj-1949-1998\/embed\/#?secret=vOeRLreGeu#?secret=3o4VQoY13k\" data-secret=\"3o4VQoY13k\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.mnac.ro\/event\/1301\/LINII%20PARALELE.%20AVATARURI%20ALE%20MODERNIT%C4%82%C8%9AII%20%C3%8EN%20CROA%C8%9AIA%201949%E2%80%941998\">https:\/\/www.mnac.ro\/event\/1301\/LINII%20PARALELE.%20AVATARURI%20ALE%20MODERNIT%C4%82%C8%9AII%20%C3%8EN%20CROA%C8%9AIA%201949%E2%80%941998<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47486,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-47485","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/PARALLEL-LINES.jpg?fit=2560%2C1707&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":47485,"position":0},"title":"Novi &#8220;Podravski zbornik&#8221; (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":47485,"position":1},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":47485,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":47485,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":47485,"position":4},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":47485,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47485","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47485"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47485\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47488,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47485\/revisions\/47488"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47486"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47485"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47485"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47485"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}