Istina u 758 slika<\/strong><\/p>\n <\/p>\n
\u2018Nadam se da \u0107e Fotomonografija Jasenovac 1945-1947 imati u\u010dinak na na\u0161e dru\u0161tvo, ali ne vjerujem da \u0107e imati ve\u0107i odjek jer postoji glasna skupina onih koji se silno trude da cijelu Hrvatsku prevedu na stranu pora\u017eenih\u2019, rekao je novinar Tihomir Pono\u0161 na razgovoru o knjizi koja dokazuje da u Jasenovcu nije postojao poslijeratni logor<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Fotomonografija \u2018Jasenovac 1945-1947\u2019 autora \u0110or\u0111a Mihovilovi\u0107a, povjesni\u010dara i istra\u017eiva\u010da zaposlenog u JUSP-u Jasenovac, bila je tema tribine koja je u utorak odr\u017eana u Srpskom privrednom dru\u0161tvu \u2018Privrednik\u2019. Kako je objasnio moderator Sa\u0161a Kosanovi\u0107, rije\u010d je o knjizi koja kroz 758 fotografija dokazuje da u Jasenovcu nakon Drugog svjetskog rata nije postojao logor za hrvatske domoljube, kao \u0161to to sve \u010de\u0161\u0107e tvrde revizionisti.<\/p>\n
<\/p>\n
Prema rije\u010dima predsjednice Upravnog vije\u0107a JUSP-a Jasenovac Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107, Mihovilovi\u0107, koji nije sudjelovao na sino\u0107njoj tribini, dokazao je da su civili i fotografi imali pristup Jasenovcu odmah nakon zavr\u0161etka rata, \u0161to ne bi bilo mogu\u0107e da je na tom podru\u010dju postojao ikakav zatvoreni\u010dki objekt.<\/p>\n
<\/p>\n
– Tko zna \u010ditati fotografije, mo\u0107i \u0107e iz njih pro\u010ditati vi\u0161e nego \u0161to bi mogao iz teksta. One dokazuju da poslijeratnog logora nije moglo biti \u2013 rekla je Matau\u0161i\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Osim razru\u0161enih objekata logora i umorenih tijela, knjiga donosi i fotografije \u017eivota seljaka iz obli\u017enje Donje Gradine, koji su odmah po povratku na svoja ognji\u0161ta po\u010deli obra\u0111ivati njive i obnavljati stambene i gospodarske objekte s materijalom iz razru\u0161enog logora. Kako je objasnio povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, rije\u010d je o ljudima od kojih je veliki broj bio zato\u010den u Jasenovcu ili je bio u zbjegu na Kozari.<\/p>\n
<\/p>\n
– Svatko od njih je u svojoj familiji imao stradalog u logoru pa obradu njiva i gra\u0111evinske radove ne mo\u017eemo tuma\u010diti kao blasfemiju \u2013 objasnio je Radanovi\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
S tim se slo\u017eio povjesni\u010dar i novinar Novog lista Tihomir Pono\u0161 koji je podsjetio da je takvo pona\u0161anje proizlazilo iz borbe za opstanak budu\u0107i da je Europa u tom periodu bila kontinent gladi.<\/p>\n
<\/p>\n
– Neposredno nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata nije postojala kultura sje\u0107anja, a Jasenovac je, uostalom, tada bio jedno od najrazru\u0161enijih mjesta na ovda\u0161njim prostorima. Bilo je iluzorno \u010duvati logorske cigle jer su one trebale lokalnom stanovni\u0161tvu \u2013 rekao je Pono\u0161, na \u0161to je Nata\u0161a Matau\u0161i\u0107 dodala da je 1945. godine prevladavao stav da civilne \u017ertve \u0161to prije treba zaboraviti budu\u0107i da je Hrvatska kolaborirala s nacistima i da je po\u010dinila zlo\u010dine nad vlastitim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n
<\/p>\n
\u010cinjenicu da Jasenovac tada nije bio prepoznat kao centralno mjesto stradanja, potvr\u0111uje i odnos tada\u0161njeg dr\u017eavnog vrha prema tom logoru.<\/p>\n
<\/p>\n
– Smatram da je Tito pogrije\u0161io \u0161to slu\u017ebeno nije oti\u0161ao tamo, a \u017ertve su to o\u010dekivale. \u010cini mi se da se poku\u0161avalo gledati u budu\u0107nost, generacija na\u0161ih roditelja nije bila optere\u0107ena stradanjem njihovih roditelja, a dru\u0161tvo je istodobno rapidno napredovalo. Pitanje Jasenovca nije potencirano zbog potencijalnih kontroverzi, ali smatram da se ta tema trebala otvoriti ranije, a ne tek 1980-ih, kada su je iskoristili prvo srpski, a potom i hrvatski nacionalisti \u2013 kazao je Radanovi\u0107 i dodao da revizionisti s ovda\u0161njih prostora i danas jedini drugima daju vjetar u le\u0111a.<\/p>\n
<\/p>\n
Da posljedice odnosa prema pro\u0161losti iz 1990-ih osje\u0107amo i danas, potvrdio je Pono\u0161 koji je rekao da se suo\u010davamo s negacijom ili poku\u0161ajem prevrednovanja zlo\u010dina iz Drugog svjetskog rata.<\/p>\n
<\/p>\n
– Takav stav je u jasnosti nametnut kao legitiman diskurs. U pristojnim dru\u0161tvima se o tome ne razgovara niti se razgovara s ljudima koji manipuliraju \u010dinjenicama \u2013 rekao je novinar koji je podsjetio na slu\u010daj Davida Irvinga, britanskog negatora Holokausta, koji je zbog te etikete pokrenuo sudsku tu\u017ebu protiv povjesni\u010darke Deborah Lipstadt i na koncu bankrotirao.<\/p>\n
<\/p>\n
– Kod nas je takvo ne\u0161to nemogu\u0107e zamisliti. Nadam se da \u0107e Mihovilovi\u0107a fotomonografija imati u\u010dinak na dru\u0161tvo, ali ne vjerujem da \u0107e imati ve\u0107i odjek jer imamo one kojima \u010dinjenice ni\u0161ta ne zna\u010de. U na\u0161em dru\u0161tvu postoji glasna skupina koja se silno trudi da cijelu Hrvatsku prevedu na stranu pora\u017eenih \u2013 zaklju\u010dio je Pono\u0161.<\/p>\n
<\/p>\n
Matau\u0161i\u0107 je upozorila da je ja\u010danje revizionizma u hrvatskom dru\u0161tvu samo Spomen-podru\u010dje Jasenovac dovelo u nikad nepovoljniji polo\u017eaj. Kako je objasnila, vrhunac negativnog odnosa prema tom mjestu stradanja je dosegnut 2016. godine, kada je funkciju ministra kulture obna\u0161ao Zlatko Hasanbegovi\u0107, \u010diji potezi nisu nai\u0161li na osudu tada\u0161nje ravnateljice spomen-podru\u010dja Nata\u0161e Jovi\u010di\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Da je revizionizam prona\u0161ao upori\u0161te u institucijama, potvrdio je Radanovi\u0107 koji je iznio primjere Hrvatskog instituta za povijest, gdje je odr\u017eana tribina na kojoj se tvrdilo da u Jastrebarskom nije postojao usta\u0161ki logor za djecu, i zadarskog ogranka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji je objavio \u010dlanak Stipe Pili\u0107a i Blanke Matkovi\u0107, \u010dlanova Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukog logora Jasenovac koji su posthumne ostatke \u017ertava iz Donje Gradine pripisali sudionicima Kri\u017enog puta.<\/p>\n
<\/p>\n
Za rije\u010d se javio i Hrvoje Klasi\u0107, povjesni\u010dar sa zagreba\u010dkog Filozofskog fakulteta, koji je zaklju\u010dio da oni koji manipuliraju \u010dinjenicama nisu samo u institucijama, nego jo\u0161 uvijek i u hrvatskoj Vladi.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4749,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/Privrednik.jpg?fit=1200%2C750&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":4748,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":4748,"position":1},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":4748,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":4748,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":4748,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":4748,"position":5},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4748"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4748\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4751,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4748\/revisions\/4751"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}