Istina u 758 slika<\/strong><\/p>\n <\/p>\n
\u2018Nadam se da \u0107e Fotomonografija Jasenovac 1945-1947 imati u\u010dinak na na\u0161e dru\u0161tvo, ali ne vjerujem da \u0107e imati ve\u0107i odjek jer postoji glasna skupina onih koji se silno trude da cijelu Hrvatsku prevedu na stranu pora\u017eenih\u2019, rekao je novinar Tihomir Pono\u0161 na razgovoru o knjizi koja dokazuje da u Jasenovcu nije postojao poslijeratni logor<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Fotomonografija \u2018Jasenovac 1945-1947\u2019 autora \u0110or\u0111a Mihovilovi\u0107a, povjesni\u010dara i istra\u017eiva\u010da zaposlenog u JUSP-u Jasenovac, bila je tema tribine koja je u utorak odr\u017eana u Srpskom privrednom dru\u0161tvu \u2018Privrednik\u2019. Kako je objasnio moderator Sa\u0161a Kosanovi\u0107, rije\u010d je o knjizi koja kroz 758 fotografija dokazuje da u Jasenovcu nakon Drugog svjetskog rata nije postojao logor za hrvatske domoljube, kao \u0161to to sve \u010de\u0161\u0107e tvrde revizionisti.<\/p>\n
<\/p>\n
Prema rije\u010dima predsjednice Upravnog vije\u0107a JUSP-a Jasenovac Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107, Mihovilovi\u0107, koji nije sudjelovao na sino\u0107njoj tribini, dokazao je da su civili i fotografi imali pristup Jasenovcu odmah nakon zavr\u0161etka rata, \u0161to ne bi bilo mogu\u0107e da je na tom podru\u010dju postojao ikakav zatvoreni\u010dki objekt.<\/p>\n
<\/p>\n
– Tko zna \u010ditati fotografije, mo\u0107i \u0107e iz njih pro\u010ditati vi\u0161e nego \u0161to bi mogao iz teksta. One dokazuju da poslijeratnog logora nije moglo biti \u2013 rekla je Matau\u0161i\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Osim razru\u0161enih objekata logora i umorenih tijela, knjiga donosi i fotografije \u017eivota seljaka iz obli\u017enje Donje Gradine, koji su odmah po povratku na svoja ognji\u0161ta po\u010deli obra\u0111ivati njive i obnavljati stambene i gospodarske objekte s materijalom iz razru\u0161enog logora. Kako je objasnio povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, rije\u010d je o ljudima od kojih je veliki broj bio zato\u010den u Jasenovcu ili je bio u zbjegu na Kozari.<\/p>\n
<\/p>\n
– Svatko od njih je u svojoj familiji imao stradalog u logoru pa obradu njiva i gra\u0111evinske radove ne mo\u017eemo tuma\u010diti kao blasfemiju \u2013 objasnio je Radanovi\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
S tim se slo\u017eio povjesni\u010dar i novinar Novog lista Tihomir Pono\u0161 koji je podsjetio da je takvo pona\u0161anje proizlazilo iz borbe za opstanak budu\u0107i da je Europa u tom periodu bila kontinent gladi.<\/p>\n
<\/p>\n
– Neposredno nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata nije postojala kultura sje\u0107anja, a Jasenovac je, uostalom, tada bio jedno od najrazru\u0161enijih mjesta na ovda\u0161njim prostorima. Bilo je iluzorno \u010duvati logorske cigle jer su one trebale lokalnom stanovni\u0161tvu \u2013 rekao je Pono\u0161, na \u0161to je Nata\u0161a Matau\u0161i\u0107 dodala da je 1945. godine prevladavao stav da civilne \u017ertve \u0161to prije treba zaboraviti budu\u0107i da je Hrvatska kolaborirala s nacistima i da je po\u010dinila zlo\u010dine nad vlastitim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n
<\/p>\n
\u010cinjenicu da Jasenovac tada nije bio prepoznat kao centralno mjesto stradanja, potvr\u0111uje i odnos tada\u0161njeg dr\u017eavnog vrha prema tom logoru.<\/p>\n
<\/p>\n
– Smatram da je Tito pogrije\u0161io \u0161to slu\u017ebeno nije oti\u0161ao tamo, a \u017ertve su to o\u010dekivale. \u010cini mi se da se poku\u0161avalo gledati u budu\u0107nost, generacija na\u0161ih roditelja nije bila optere\u0107ena stradanjem njihovih roditelja, a dru\u0161tvo je istodobno rapidno napredovalo. Pitanje Jasenovca nije potencirano zbog potencijalnih kontroverzi, ali smatram da se ta tema trebala otvoriti ranije, a ne tek 1980-ih, kada su je iskoristili prvo srpski, a potom i hrvatski nacionalisti \u2013 kazao je Radanovi\u0107 i dodao da revizionisti s ovda\u0161njih prostora i danas jedini drugima daju vjetar u le\u0111a.<\/p>\n
<\/p>\n
Da posljedice odnosa prema pro\u0161losti iz 1990-ih osje\u0107amo i danas, potvrdio je Pono\u0161 koji je rekao da se suo\u010davamo s negacijom ili poku\u0161ajem prevrednovanja zlo\u010dina iz Drugog svjetskog rata.<\/p>\n
<\/p>\n
– Takav stav je u jasnosti nametnut kao legitiman diskurs. U pristojnim dru\u0161tvima se o tome ne razgovara niti se razgovara s ljudima koji manipuliraju \u010dinjenicama \u2013 rekao je novinar koji je podsjetio na slu\u010daj Davida Irvinga, britanskog negatora Holokausta, koji je zbog te etikete pokrenuo sudsku tu\u017ebu protiv povjesni\u010darke Deborah Lipstadt i na koncu bankrotirao.<\/p>\n
<\/p>\n
– Kod nas je takvo ne\u0161to nemogu\u0107e zamisliti. Nadam se da \u0107e Mihovilovi\u0107a fotomonografija imati u\u010dinak na dru\u0161tvo, ali ne vjerujem da \u0107e imati ve\u0107i odjek jer imamo one kojima \u010dinjenice ni\u0161ta ne zna\u010de. U na\u0161em dru\u0161tvu postoji glasna skupina koja se silno trudi da cijelu Hrvatsku prevedu na stranu pora\u017eenih \u2013 zaklju\u010dio je Pono\u0161.<\/p>\n
<\/p>\n
Matau\u0161i\u0107 je upozorila da je ja\u010danje revizionizma u hrvatskom dru\u0161tvu samo Spomen-podru\u010dje Jasenovac dovelo u nikad nepovoljniji polo\u017eaj. Kako je objasnila, vrhunac negativnog odnosa prema tom mjestu stradanja je dosegnut 2016. godine, kada je funkciju ministra kulture obna\u0161ao Zlatko Hasanbegovi\u0107, \u010diji potezi nisu nai\u0161li na osudu tada\u0161nje ravnateljice spomen-podru\u010dja Nata\u0161e Jovi\u010di\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Da je revizionizam prona\u0161ao upori\u0161te u institucijama, potvrdio je Radanovi\u0107 koji je iznio primjere Hrvatskog instituta za povijest, gdje je odr\u017eana tribina na kojoj se tvrdilo da u Jastrebarskom nije postojao usta\u0161ki logor za djecu, i zadarskog ogranka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji je objavio \u010dlanak Stipe Pili\u0107a i Blanke Matkovi\u0107, \u010dlanova Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukog logora Jasenovac koji su posthumne ostatke \u017ertava iz Donje Gradine pripisali sudionicima Kri\u017enog puta.<\/p>\n
<\/p>\n
Za rije\u010d se javio i Hrvoje Klasi\u0107, povjesni\u010dar sa zagreba\u010dkog Filozofskog fakulteta, koji je zaklju\u010dio da oni koji manipuliraju \u010dinjenicama nisu samo u institucijama, nego jo\u0161 uvijek i u hrvatskoj Vladi.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4749,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4748","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/Privrednik.jpg?fit=1200%2C750&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53948,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53948","url_meta":{"origin":4748,"position":0},"title":"Predavanje Mojce Pi\u0161kor “Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kako zvu\u010di i kako se slu\u0161a logor? Mo\u017ee li se i kako o tom iskustvu svjedo\u010diti? Kako razumjeti glazbu koja zvu\u010di nad kontinuiranim, sveprisutnim ostinatom nasilja i smrti? O tome \u0107e nam govoriti Mojca Pi\u0161kor na predavanju pod nazivom \"Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d. Pridru\u017eite nam se\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54034,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54034","url_meta":{"origin":4748,"position":1},"title":"Odr\u017eano predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201eOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knji\u017enici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu odr\u017eano je 9. lipnja 2026. predavanje Mojce Pi\u0161kor \u201cOstinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d, na koje smo prethodno uputili. Op\u0161irnije o odr\u017eanom predavanju na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.portalnovosti.com\/glazba-u-jasenovcu-bila-je-sastavni-dio-dehumanizacije-i-nasilja-logorasa","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predavanje-Piskor.jpg?fit=1200%2C1041&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":4748,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":4748,"position":3},"title":"“Kali Sara”: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":4748,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":4748,"position":5},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4748","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4748"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4748\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4751,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4748\/revisions\/4751"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}