{"id":47468,"date":"2025-07-17T19:44:14","date_gmt":"2025-07-17T19:44:14","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47468"},"modified":"2025-10-01T21:40:22","modified_gmt":"2025-10-01T21:40:22","slug":"kliofakt-osvrt-na-izjavu-kresimira-rotima-o-broju-ekshumiranih-na-podrucju-koncentracijskog-logora-jasenovac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47468","title":{"rendered":"Kliofakt: Osvrt na izjavu Kre\u0161imira Rotima o broju ekshumiranih na podru\u010dju Koncentracijskog logora Jasenovac"},"content":{"rendered":"\n<p>Prije nekoliko dana na Facebook-stranici rije\u010dke podru\u017enice stranke Most objavljena je video-snimka Kre\u0161imira Rotima u kojoj govori kako usta\u0161e nisu bili fa\u0161isti, kako nisu prodali Dalmaciju Italiji te kako je u usta\u0161kom logoru Jasenovcu na\u0111eno 440-ak, odnosno po neslu\u017ebenim procjenama, 600 tijela.<\/p>\n\n\n\n<p>Video je brzo uklonjen sa stranice,<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a> a Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja (ina\u010de profesor povijesti i sociologije) rekao je da je Rotim povjesni\u010dar, da &#8220;ima pravo na svoje stavove&#8221;, pa je i njegov video takvog karaktera, a ne politi\u010dko stajali\u0161te: &#8220;Rotim je povjesni\u010dar, ima pravo na svoje stavove na \u010demu, uostalom, povijesna znanost po\u010diva, na propitivanju. U tom smislu video je vi\u0161e takvog karaktera, a ne neki politi\u010dki stav, to traje minutu i 30 i onda u politi\u010dkoj izjavi morate paziti \u0161to govorite, a u nekom povijesnom osvrtu na neke stvari imate odre\u0111enu slobodu&#8221;.<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Rotimove izjave brzo su demantirane u dijelu medija, postale predmet osporavanja, kritiziranja i ismijavanja, kao i zabrinutosti \u0161to je Rotim povjesni\u010dar.<a href=\"#_ftn3\" id=\"_ftnref3\">[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Jedna Rotimova izjava ostala je me\u0111utim nedovoljno osporena: \u201eU Jasenovcu i Donjoj Gradini provedeno je nekoliko serija iskapanja. Otkriveno je oko 440-ak le\u0161eva, a s neslu\u017ebenim procjenama dolazimo do brojke oko 600. Kako je mogu\u0107e na mjestu na kojem je ubijeno preko 83 tisu\u0107e ljudi da se na njemu ne nalaze barem natruhe takvog ogromnog zlo\u010dina?<em>&#8220;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Treba napomenuti da se Rotim kada govori o Jasenovcu izravno poziva samo na ve\u0107 s razlogom osporavanu knjigu Nikole Bani\u0107a i Mladena Koi\u0107a <em>Jasenova\u010dki popis \u2013 La\u017ene \u017ertve<\/em>,<a href=\"#_ftn4\" id=\"_ftnref4\">[4]<\/a> ne spominju\u0107i primjerice kako je prije nekoliko godina iza\u0161la knjiga u kojoj su opisana sama iskapanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, \u0161to se ti\u010de ekshumacija, brojke iz ove Rotimove izjave su izmi\u0161ljene, a u literaturi demantirane. Samo na lokalitetu Usko\u010dka \u0161uma kod stare Gradi\u0161ke u dvije ekshumacije prona\u0111eno je 967 le\u0161eva. O poslijeratnim ekshumacijama pisao je \u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107 u fotomonografiji <em>Jasenovac 1945.\u20131947.<\/em> u kojoj je objavljeno \u010dak 796 fotografija snimljenih na lokaciji logora Jasenovac u razdoblju od 1945. do 1947. godine me\u0111u kojima su i fotografije ekshumacija.<a href=\"#_ftn5\" id=\"_ftnref5\">[5]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>U zajedni\u010dkim rakama u tzv. Usko\u010dkoj \u0161umi kod Stare Gradi\u0161ke provedena su dva iskapanja. Prvo iskapanje organizirano je izme\u0111u 15. i 18. travnja 1946. godine. Na lokalitetu Usko\u010dka \u0161uma oko 10-12 km uzvodno od Stare Gradi\u0161ke otkopane su ukupno \u010detiri masovne grobnice. Izva\u0111eno je ukupno 528 le\u0161eva od kojih 107 mu\u0161kih, 371 \u017eenskih i 50 dje\u010djih. Na osnovu odje\u0107e, usporedbe fotografija, osobnih predmeta i sl., pregledano je 439 le\u0161eva od kojih je 114 identificirano. Procijenjeno je da se u grobnicama dva i tri nalazi jo\u0161 oko 500 neizva\u0111enih skeleta.<\/p>\n\n\n\n<p>U periodu 11-20. svibnja nastavilo se s ekshumacijama na ukupno tri lokacije. Na lokalitetu u Usko\u010dkoj \u0161umi nastavljeno je iskapanje u grobnicama br. II i III, te je izva\u0111eno jo\u0161 439 le\u0161eva. Tako je u obje ekshumacije sveukupno prona\u0111eno 967 le\u0161eva (311 mu\u0161kih, 467 \u017eenskih i 189 dje\u010djih) od kojih je identificiran 221.<\/p>\n\n\n\n<p>Dana 15. lipnja zapo\u010dela su otvaranja grobnica u blizini Zavoda u Staroj Gradi\u0161ki. Kopalo se na 13 lokacija na isto\u010dnoj strani bedema, na mjestu dana\u0161njeg igrali\u0161ta NK \u201eSava\u201c. Nakon toga i sjeverno od sjeverozapadnog ugla logorskog zida. Isto\u010dno od bedema prona\u0111eno je oko 800 humaka koji dijelom predstavljaju pojedina\u010dne grobnice, dok je u dijelu grobnica prona\u0111en ve\u0107i broj le\u0161eva. Komisija je na osnovu toga procijenila da se u grobnicama nalazi oko 3000-3200 \u017ertava.<\/p>\n\n\n\n<p>Sjeverozapadno od bedema 17. svibnja prona\u0111ena je masovna grobnica dimenzija 3,20 x 3,20m s oko 600 le\u0161eva, koji zbog stanja raspadanja nisu ekshumirani. U isto vrijeme (16. svibnja) otvorena je i masovna grobnica dimenzija 14 x 4m na lokalitetu Me\u0111ustrugovi. Ondje su prona\u0111eni posmrtni ostaci \u017ertava u raspadnutom stanju, nagi, bez grobnih priloga. Njihova smrt datirana je u 1942. godinu. Izdvojena su svega \u010detiri le\u0161a i predana predstavnicima \u017dBO iz Zagreba, nakon \u010dega se (zbog izviranja vode i nemogu\u0107nosti identifikacije \u017ertava) prekinulo s iskapanjem. Komisija je na osnovu povr\u0161ine grobnice, polo\u017eaja i stanja le\u0161eva procijenila da se u njoj nalaze posmrtni ostaci najmanje 960 \u017ertava.<a href=\"#_ftn6\" id=\"_ftnref6\">[6]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Za razliku od Rotima koji smatra da su \u201ete teme i nakon devedesetih u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, kako si volimo tepati, jo\u0161 uvijek pod dogmom i jo\u0161 uvijek se promatraju prvenstveno iz vizure partizanskog narativa Drugog svjetskog rata i dosega komunisti\u010dke historiografije\u201c,<a href=\"#_ftn7\" id=\"_ftnref7\">[7]<\/a> mnogi od nas s pravom dr\u017ee da je u suvremenoj hrvatskoj historiografiji o jasenova\u010dkom logoru smrti i njegovim mnogobrojnim \u017ertvama objavljeno dovoljno stru\u010dno pouzdanih knjiga.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/mostovac-koji-je-branio-ustase-povijest-hrvatske-nece-pisati-komunisti-i-velikosrbi\/2690511.aspx\">https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/mostovac-koji-je-branio-ustase-povijest-hrvatske-nece-pisati-komunisti-i-velikosrbi\/2690511.aspx<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/grmoja-brani-rijeckog-mostovca-koji-smatra-da-ustase-nisu-bili-fasisti-on-je-povjesnicar-15604020\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/grmoja-brani-rijeckog-mostovca-koji-smatra-da-ustase-nisu-bili-fasisti-on-je-povjesnicar-15604020<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref3\" id=\"_ftn3\">[3]<\/a> Damir Pili\u0107: Jadan momak je sve pomije\u0161ao: <a href=\"https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/nas-novinar-o-mostovcu-koji-sumanuto-tvrdi-da-ustase-nisu-fasisti-i-nisu-prodali-dalmaciju-jadan-momak-je-sve-pomijesao-1489599?cx_linkref=du_home_regionalni_top_modul_-_bitne_vijesti\">https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/nas-novinar-o-mostovcu-koji-sumanuto-tvrdi-da-ustase-nisu-fasisti-i-nisu-prodali-dalmaciju-jadan-momak-je-sve-pomijesao-1489599?cx_linkref=du_home_regionalni_top_modul_-_bitne_vijesti<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Sanja Modri\u0107: Mostovac koji brani usta\u0161e profesor je povijesti, ima diplomu i mo\u017ee djecu u\u010diti o zlim partizanima. E to je jezivo: <a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/komentari\/mostovac-koji-brani-ustase-i-pavelica-profesor-je-povijesti-i-moze-djecu-uciti-o-zlim-partizanima-e-to-je-strasno\/\">https:\/\/www.telegram.hr\/komentari\/mostovac-koji-brani-ustase-i-pavelica-profesor-je-povijesti-i-moze-djecu-uciti-o-zlim-partizanima-e-to-je-strasno\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref4\" id=\"_ftn4\">[4]<\/a> Upozorenje stru\u010dnoj javnosti: knjiga Nikole Bani\u0107a i Mladena Koi\u0107a \u201eJasenova\u010dki popis \u2013 La\u017ene \u017ertve\u201c, <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41869\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=41869<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref5\" id=\"_ftn5\">[5]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/nova-knjiga-s-ekskluzivnim-povijesnim-fotografijama-rusi-mit-revizionisticke-desnice-u-jasenovcu-poslije-rata-nije-bilo-komunistickog-logora-6135986\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/nova-knjiga-s-ekskluzivnim-povijesnim-fotografijama-rusi-mit-revizionisticke-desnice-u-jasenovcu-poslije-rata-nije-bilo-komunistickog-logora-6135986<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref6\" id=\"_ftn6\">[6]<\/a> Mihovilovi\u0107, \u0110. (2016). &nbsp;<em>Jasenovac 1945.\u20131947. Fotomonografija<\/em>. Jasenovac: JUSP Jasenovac, str. 38-41.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref7\" id=\"_ftn7\">[7]<\/a> Viktor Peterlin: Uzrujao je mnoge svojim videom, za Narod.hr Rotim poru\u010duje: Ljevici se ne treba ispri\u010davati, <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/uzrujao-je-mnoge-svojom-videom-za-narod-hr-rotim-porucuje-ljevici-se-ne-treba-ispricavati\">https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/uzrujao-je-mnoge-svojom-videom-za-narod-hr-rotim-porucuje-ljevici-se-ne-treba-ispricavati<\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Ilustracija: Muza Clio godine 2000. (iz knjige Mirjane Gross <em>Suvremena historiografija<\/em>, Zagreb 1996.)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><em>Reagiranja na objave iz rubrike &#8220;Kliofakt&#8221;, kao i nove polemi\u010dke priloge namijenjene toj rubrici, mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala Historiografija.hr bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Napomena:<\/strong> U me\u0111uvremenu je u medijima objavljeno jo\u0161 priloga povodom izjava Kre\u0161imira Rotima<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.24sata.hr\/news\/povjesnicare-zgrozio-mostovac-kojem-ustase-nisu-fasisti-takve-treba-ignorirati-nisu-bitni-1063566\">https:\/\/www.24sata.hr\/news\/povjesnicare-zgrozio-mostovac-kojem-ustase-nisu-fasisti-takve-treba-ignorirati-nisu-bitni-1063566<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/komentari\/proustaski-agitator-koji-negira-jasenovac-ima-diplomu-katolickog-sveucilista-a-rektori-i-fuchs-ni-da-beknu\">https:\/\/www.telegram.hr\/komentari\/proustaski-agitator-koji-negira-jasenovac-ima-diplomu-katolickog-sveucilista-a-rektori-i-fuchs-ni-da-beknu<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-crodex-net wp-block-embed-crodex-net\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"k42QUGYamO\"><a href=\"https:\/\/crodex.net\/kada-bivsa-uzdanica-saveza-komunista-proziva-mladog-povjesnicara\/\">Kada biv\u0161a uzdanica Saveza komunista proziva mladog povjesni\u010dara\u2026<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Kada biv\u0161a uzdanica Saveza komunista proziva mladog povjesni\u010dara\u2026&#8221; &#8212; CRODEX.NET\" src=\"https:\/\/crodex.net\/kada-bivsa-uzdanica-saveza-komunista-proziva-mladog-povjesnicara\/embed\/#?secret=qeuT2exyJN#?secret=k42QUGYamO\" data-secret=\"k42QUGYamO\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/rotim-odgovorio-komentatorici-telegrama-budes-li-opet-lagala-o-meni-slijedi-tuzba\">https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/rotim-odgovorio-komentatorici-telegrama-budes-li-opet-lagala-o-meni-slijedi-tuzba<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/narod.hr\/kolumne-i-komentari\/saric-da-ustase-nisu-prodali-dalmaciju-nisu-bili-fasisti-a-jasenovac-kao-logor-smrti-je-mit\">https:\/\/narod.hr\/kolumne-i-komentari\/saric-da-ustase-nisu-prodali-dalmaciju-nisu-bili-fasisti-a-jasenovac-kao-logor-smrti-je-mit<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.24sata.hr\/news\/hipodrom-je-postao-kulisa-i-pokrice-za-rehabilitaciju-ndh-revizionizam-i-novu-revoluciju-1063787\">https:\/\/www.24sata.hr\/news\/hipodrom-je-postao-kulisa-i-pokrice-za-rehabilitaciju-ndh-revizionizam-i-novu-revoluciju-1063787<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-faktograf-hr wp-block-embed-faktograf-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"BGkrkHvnqA\"><a href=\"https:\/\/faktograf.hr\/2025\/07\/18\/ustaski-duh-pusten-iz-boce-i-novo-poniranje-sabora\/\">Usta\u0161ki duh pu\u0161ten iz boce i novo poniranje Sabora<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Usta\u0161ki duh pu\u0161ten iz boce i novo poniranje Sabora&#8221; &#8212; Faktograf.hr\" src=\"https:\/\/faktograf.hr\/2025\/07\/18\/ustaski-duh-pusten-iz-boce-i-novo-poniranje-sabora\/embed\/#?secret=I56HRks9y2#?secret=BGkrkHvnqA\" data-secret=\"BGkrkHvnqA\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"694\" height=\"910\" data-attachment-id=\"47585\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=47585\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski_tjednik_Rotim.jpg?fit=694%2C910&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"694,910\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Hrvatski_tjednik_Rotim\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski_tjednik_Rotim.jpg?fit=694%2C910&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski_tjednik_Rotim.jpg?resize=694%2C910&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-47585\" style=\"width:529px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski_tjednik_Rotim.jpg?w=694&amp;ssl=1 694w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski_tjednik_Rotim.jpg?resize=229%2C300&amp;ssl=1 229w\" sizes=\"auto, (max-width: 694px) 100vw, 694px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[24,3,17],"tags":[],"class_list":["post-47468","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kliofakt","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Klio_Muza.jpg?fit=430%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":47468,"position":0},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":47468,"position":1},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":47468,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":47468,"position":3},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":47468,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53406,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53406","url_meta":{"origin":47468,"position":5},"title":"INPUT: Digitalna historija (podcast) \u2013 Ep. 1, AI u historiografiji","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva epizoda novog podcasta INPUT: Digitalna historija, portala Historiografija.hr, donosi razgovor o veoma aktualnoj i sveprisutnoj temi koja neizbje\u017eno utje\u010de i na povjesni\u010dare \u2013 kako historiografski (posebno istra\u017eiva\u010dki) koristiti umjetnu inteligenciju? \u0160to pojava AI-a zna\u010di dugoro\u010dno za razvoj historiografije i je li sa sobom donijela vi\u0161e pozitivnih pomaka (ali i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/INPUT-Ep.-1.-AI-u-historiografiji.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47468","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47468"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47468\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47588,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47468\/revisions\/47588"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}