{"id":47468,"date":"2025-07-17T19:44:14","date_gmt":"2025-07-17T19:44:14","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47468"},"modified":"2025-10-01T21:40:22","modified_gmt":"2025-10-01T21:40:22","slug":"kliofakt-osvrt-na-izjavu-kresimira-rotima-o-broju-ekshumiranih-na-podrucju-koncentracijskog-logora-jasenovac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47468","title":{"rendered":"Kliofakt: Osvrt na izjavu Kre\u0161imira Rotima o broju ekshumiranih na podru\u010dju Koncentracijskog logora Jasenovac"},"content":{"rendered":"\n<p>Prije nekoliko dana na Facebook-stranici rije\u010dke podru\u017enice stranke Most objavljena je video-snimka Kre\u0161imira Rotima u kojoj govori kako usta\u0161e nisu bili fa\u0161isti, kako nisu prodali Dalmaciju Italiji te kako je u usta\u0161kom logoru Jasenovcu na\u0111eno 440-ak, odnosno po neslu\u017ebenim procjenama, 600 tijela.<\/p>\n\n\n\n<p>Video je brzo uklonjen sa stranice,<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a> a Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja (ina\u010de profesor povijesti i sociologije) rekao je da je Rotim povjesni\u010dar, da &#8220;ima pravo na svoje stavove&#8221;, pa je i njegov video takvog karaktera, a ne politi\u010dko stajali\u0161te: &#8220;Rotim je povjesni\u010dar, ima pravo na svoje stavove na \u010demu, uostalom, povijesna znanost po\u010diva, na propitivanju. U tom smislu video je vi\u0161e takvog karaktera, a ne neki politi\u010dki stav, to traje minutu i 30 i onda u politi\u010dkoj izjavi morate paziti \u0161to govorite, a u nekom povijesnom osvrtu na neke stvari imate odre\u0111enu slobodu&#8221;.<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Rotimove izjave brzo su demantirane u dijelu medija, postale predmet osporavanja, kritiziranja i ismijavanja, kao i zabrinutosti \u0161to je Rotim povjesni\u010dar.<a href=\"#_ftn3\" id=\"_ftnref3\">[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Jedna Rotimova izjava ostala je me\u0111utim nedovoljno osporena: \u201eU Jasenovcu i Donjoj Gradini provedeno je nekoliko serija iskapanja. Otkriveno je oko 440-ak le\u0161eva, a s neslu\u017ebenim procjenama dolazimo do brojke oko 600. Kako je mogu\u0107e na mjestu na kojem je ubijeno preko 83 tisu\u0107e ljudi da se na njemu ne nalaze barem natruhe takvog ogromnog zlo\u010dina?<em>&#8220;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Treba napomenuti da se Rotim kada govori o Jasenovcu izravno poziva samo na ve\u0107 s razlogom osporavanu knjigu Nikole Bani\u0107a i Mladena Koi\u0107a <em>Jasenova\u010dki popis \u2013 La\u017ene \u017ertve<\/em>,<a href=\"#_ftn4\" id=\"_ftnref4\">[4]<\/a> ne spominju\u0107i primjerice kako je prije nekoliko godina iza\u0161la knjiga u kojoj su opisana sama iskapanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, \u0161to se ti\u010de ekshumacija, brojke iz ove Rotimove izjave su izmi\u0161ljene, a u literaturi demantirane. Samo na lokalitetu Usko\u010dka \u0161uma kod stare Gradi\u0161ke u dvije ekshumacije prona\u0111eno je 967 le\u0161eva. O poslijeratnim ekshumacijama pisao je \u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107 u fotomonografiji <em>Jasenovac 1945.\u20131947.<\/em> u kojoj je objavljeno \u010dak 796 fotografija snimljenih na lokaciji logora Jasenovac u razdoblju od 1945. do 1947. godine me\u0111u kojima su i fotografije ekshumacija.<a href=\"#_ftn5\" id=\"_ftnref5\">[5]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>U zajedni\u010dkim rakama u tzv. Usko\u010dkoj \u0161umi kod Stare Gradi\u0161ke provedena su dva iskapanja. Prvo iskapanje organizirano je izme\u0111u 15. i 18. travnja 1946. godine. Na lokalitetu Usko\u010dka \u0161uma oko 10-12 km uzvodno od Stare Gradi\u0161ke otkopane su ukupno \u010detiri masovne grobnice. Izva\u0111eno je ukupno 528 le\u0161eva od kojih 107 mu\u0161kih, 371 \u017eenskih i 50 dje\u010djih. Na osnovu odje\u0107e, usporedbe fotografija, osobnih predmeta i sl., pregledano je 439 le\u0161eva od kojih je 114 identificirano. Procijenjeno je da se u grobnicama dva i tri nalazi jo\u0161 oko 500 neizva\u0111enih skeleta.<\/p>\n\n\n\n<p>U periodu 11-20. svibnja nastavilo se s ekshumacijama na ukupno tri lokacije. Na lokalitetu u Usko\u010dkoj \u0161umi nastavljeno je iskapanje u grobnicama br. II i III, te je izva\u0111eno jo\u0161 439 le\u0161eva. Tako je u obje ekshumacije sveukupno prona\u0111eno 967 le\u0161eva (311 mu\u0161kih, 467 \u017eenskih i 189 dje\u010djih) od kojih je identificiran 221.<\/p>\n\n\n\n<p>Dana 15. lipnja zapo\u010dela su otvaranja grobnica u blizini Zavoda u Staroj Gradi\u0161ki. Kopalo se na 13 lokacija na isto\u010dnoj strani bedema, na mjestu dana\u0161njeg igrali\u0161ta NK \u201eSava\u201c. Nakon toga i sjeverno od sjeverozapadnog ugla logorskog zida. Isto\u010dno od bedema prona\u0111eno je oko 800 humaka koji dijelom predstavljaju pojedina\u010dne grobnice, dok je u dijelu grobnica prona\u0111en ve\u0107i broj le\u0161eva. Komisija je na osnovu toga procijenila da se u grobnicama nalazi oko 3000-3200 \u017ertava.<\/p>\n\n\n\n<p>Sjeverozapadno od bedema 17. svibnja prona\u0111ena je masovna grobnica dimenzija 3,20 x 3,20m s oko 600 le\u0161eva, koji zbog stanja raspadanja nisu ekshumirani. U isto vrijeme (16. svibnja) otvorena je i masovna grobnica dimenzija 14 x 4m na lokalitetu Me\u0111ustrugovi. Ondje su prona\u0111eni posmrtni ostaci \u017ertava u raspadnutom stanju, nagi, bez grobnih priloga. Njihova smrt datirana je u 1942. godinu. Izdvojena su svega \u010detiri le\u0161a i predana predstavnicima \u017dBO iz Zagreba, nakon \u010dega se (zbog izviranja vode i nemogu\u0107nosti identifikacije \u017ertava) prekinulo s iskapanjem. Komisija je na osnovu povr\u0161ine grobnice, polo\u017eaja i stanja le\u0161eva procijenila da se u njoj nalaze posmrtni ostaci najmanje 960 \u017ertava.<a href=\"#_ftn6\" id=\"_ftnref6\">[6]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Za razliku od Rotima koji smatra da su \u201ete teme i nakon devedesetih u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, kako si volimo tepati, jo\u0161 uvijek pod dogmom i jo\u0161 uvijek se promatraju prvenstveno iz vizure partizanskog narativa Drugog svjetskog rata i dosega komunisti\u010dke historiografije\u201c,<a href=\"#_ftn7\" id=\"_ftnref7\">[7]<\/a> mnogi od nas s pravom dr\u017ee da je u suvremenoj hrvatskoj historiografiji o jasenova\u010dkom logoru smrti i njegovim mnogobrojnim \u017ertvama objavljeno dovoljno stru\u010dno pouzdanih knjiga.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/mostovac-koji-je-branio-ustase-povijest-hrvatske-nece-pisati-komunisti-i-velikosrbi\/2690511.aspx\">https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/mostovac-koji-je-branio-ustase-povijest-hrvatske-nece-pisati-komunisti-i-velikosrbi\/2690511.aspx<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/grmoja-brani-rijeckog-mostovca-koji-smatra-da-ustase-nisu-bili-fasisti-on-je-povjesnicar-15604020\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/grmoja-brani-rijeckog-mostovca-koji-smatra-da-ustase-nisu-bili-fasisti-on-je-povjesnicar-15604020<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref3\" id=\"_ftn3\">[3]<\/a> Damir Pili\u0107: Jadan momak je sve pomije\u0161ao: <a href=\"https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/nas-novinar-o-mostovcu-koji-sumanuto-tvrdi-da-ustase-nisu-fasisti-i-nisu-prodali-dalmaciju-jadan-momak-je-sve-pomijesao-1489599?cx_linkref=du_home_regionalni_top_modul_-_bitne_vijesti\">https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/nas-novinar-o-mostovcu-koji-sumanuto-tvrdi-da-ustase-nisu-fasisti-i-nisu-prodali-dalmaciju-jadan-momak-je-sve-pomijesao-1489599?cx_linkref=du_home_regionalni_top_modul_-_bitne_vijesti<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Sanja Modri\u0107: Mostovac koji brani usta\u0161e profesor je povijesti, ima diplomu i mo\u017ee djecu u\u010diti o zlim partizanima. E to je jezivo: <a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/komentari\/mostovac-koji-brani-ustase-i-pavelica-profesor-je-povijesti-i-moze-djecu-uciti-o-zlim-partizanima-e-to-je-strasno\/\">https:\/\/www.telegram.hr\/komentari\/mostovac-koji-brani-ustase-i-pavelica-profesor-je-povijesti-i-moze-djecu-uciti-o-zlim-partizanima-e-to-je-strasno\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref4\" id=\"_ftn4\">[4]<\/a> Upozorenje stru\u010dnoj javnosti: knjiga Nikole Bani\u0107a i Mladena Koi\u0107a \u201eJasenova\u010dki popis \u2013 La\u017ene \u017ertve\u201c, <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41869\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=41869<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref5\" id=\"_ftn5\">[5]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/nova-knjiga-s-ekskluzivnim-povijesnim-fotografijama-rusi-mit-revizionisticke-desnice-u-jasenovcu-poslije-rata-nije-bilo-komunistickog-logora-6135986\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/nova-knjiga-s-ekskluzivnim-povijesnim-fotografijama-rusi-mit-revizionisticke-desnice-u-jasenovcu-poslije-rata-nije-bilo-komunistickog-logora-6135986<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref6\" id=\"_ftn6\">[6]<\/a> Mihovilovi\u0107, \u0110. (2016). &nbsp;<em>Jasenovac 1945.\u20131947. Fotomonografija<\/em>. Jasenovac: JUSP Jasenovac, str. 38-41.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref7\" id=\"_ftn7\">[7]<\/a> Viktor Peterlin: Uzrujao je mnoge svojim videom, za Narod.hr Rotim poru\u010duje: Ljevici se ne treba ispri\u010davati, <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/uzrujao-je-mnoge-svojom-videom-za-narod-hr-rotim-porucuje-ljevici-se-ne-treba-ispricavati\">https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/uzrujao-je-mnoge-svojom-videom-za-narod-hr-rotim-porucuje-ljevici-se-ne-treba-ispricavati<\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Ilustracija: Muza Clio godine 2000. (iz knjige Mirjane Gross <em>Suvremena historiografija<\/em>, Zagreb 1996.)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><em>Reagiranja na objave iz rubrike &#8220;Kliofakt&#8221;, kao i nove polemi\u010dke priloge namijenjene toj rubrici, mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala Historiografija.hr bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Napomena:<\/strong> U me\u0111uvremenu je u medijima objavljeno jo\u0161 priloga povodom izjava Kre\u0161imira Rotima<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.24sata.hr\/news\/povjesnicare-zgrozio-mostovac-kojem-ustase-nisu-fasisti-takve-treba-ignorirati-nisu-bitni-1063566\">https:\/\/www.24sata.hr\/news\/povjesnicare-zgrozio-mostovac-kojem-ustase-nisu-fasisti-takve-treba-ignorirati-nisu-bitni-1063566<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/komentari\/proustaski-agitator-koji-negira-jasenovac-ima-diplomu-katolickog-sveucilista-a-rektori-i-fuchs-ni-da-beknu\">https:\/\/www.telegram.hr\/komentari\/proustaski-agitator-koji-negira-jasenovac-ima-diplomu-katolickog-sveucilista-a-rektori-i-fuchs-ni-da-beknu<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-crodex-net wp-block-embed-crodex-net\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"k42QUGYamO\"><a href=\"https:\/\/crodex.net\/kada-bivsa-uzdanica-saveza-komunista-proziva-mladog-povjesnicara\/\">Kada biv\u0161a uzdanica Saveza komunista proziva mladog povjesni\u010dara\u2026<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Kada biv\u0161a uzdanica Saveza komunista proziva mladog povjesni\u010dara\u2026&#8221; &#8212; CRODEX.NET\" src=\"https:\/\/crodex.net\/kada-bivsa-uzdanica-saveza-komunista-proziva-mladog-povjesnicara\/embed\/#?secret=qeuT2exyJN#?secret=k42QUGYamO\" data-secret=\"k42QUGYamO\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/rotim-odgovorio-komentatorici-telegrama-budes-li-opet-lagala-o-meni-slijedi-tuzba\">https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/rotim-odgovorio-komentatorici-telegrama-budes-li-opet-lagala-o-meni-slijedi-tuzba<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/narod.hr\/kolumne-i-komentari\/saric-da-ustase-nisu-prodali-dalmaciju-nisu-bili-fasisti-a-jasenovac-kao-logor-smrti-je-mit\">https:\/\/narod.hr\/kolumne-i-komentari\/saric-da-ustase-nisu-prodali-dalmaciju-nisu-bili-fasisti-a-jasenovac-kao-logor-smrti-je-mit<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.24sata.hr\/news\/hipodrom-je-postao-kulisa-i-pokrice-za-rehabilitaciju-ndh-revizionizam-i-novu-revoluciju-1063787\">https:\/\/www.24sata.hr\/news\/hipodrom-je-postao-kulisa-i-pokrice-za-rehabilitaciju-ndh-revizionizam-i-novu-revoluciju-1063787<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-faktograf-hr wp-block-embed-faktograf-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"BGkrkHvnqA\"><a href=\"https:\/\/faktograf.hr\/2025\/07\/18\/ustaski-duh-pusten-iz-boce-i-novo-poniranje-sabora\/\">Usta\u0161ki duh pu\u0161ten iz boce i novo poniranje Sabora<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Usta\u0161ki duh pu\u0161ten iz boce i novo poniranje Sabora&#8221; &#8212; Faktograf.hr\" src=\"https:\/\/faktograf.hr\/2025\/07\/18\/ustaski-duh-pusten-iz-boce-i-novo-poniranje-sabora\/embed\/#?secret=I56HRks9y2#?secret=BGkrkHvnqA\" data-secret=\"BGkrkHvnqA\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"694\" height=\"910\" data-attachment-id=\"47585\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=47585\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski_tjednik_Rotim.jpg?fit=694%2C910&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"694,910\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Hrvatski_tjednik_Rotim\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski_tjednik_Rotim.jpg?fit=694%2C910&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski_tjednik_Rotim.jpg?resize=694%2C910&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-47585\" style=\"width:529px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski_tjednik_Rotim.jpg?w=694&amp;ssl=1 694w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Hrvatski_tjednik_Rotim.jpg?resize=229%2C300&amp;ssl=1 229w\" sizes=\"auto, (max-width: 694px) 100vw, 694px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[24,3,17],"tags":[],"class_list":["post-47468","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kliofakt","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Klio_Muza.jpg?fit=430%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":47468,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":47468,"position":1},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":47468,"position":2},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":47468,"position":3},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":47468,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":47468,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47468","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47468"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47468\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47588,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47468\/revisions\/47588"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}