{"id":47364,"date":"2025-07-11T23:26:21","date_gmt":"2025-07-11T23:26:21","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47364"},"modified":"2025-10-01T21:40:44","modified_gmt":"2025-10-01T21:40:44","slug":"kliofakt-ministar-obrane-anusic-o-500-600-tisuca-pobijenih-hrvata-i-thompson-o-500-tisuca-hrvata-koji-se-nisu-vratili-s-bleiburga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47364","title":{"rendered":"Kliofakt: Ministar obrane Anu\u0161i\u0107 o 500-600 tisu\u0107a pobijenih Hrvata i Thompson o 500 tisu\u0107a Hrvata koji se nisu vratili s Bleiburga"},"content":{"rendered":"\n

Variraju\u0107i nazive postoje\u0107ih mre\u017enih platformi CroFacta<\/a>, P-fakti<\/a> i Faktograf<\/a>, pokre\u0107emo novu rubriku Kliofakt<\/strong>. No vi\u0161e od ispravljanja neto\u010dnih tvrdnji u javnosti zanimaju nas \u0161ire predod\u017ebe koje stoje iza njih, stoga \u0107emo si dopustiti esejisti\u010dku i interpretativno slobodniju formu.<\/p>\n\n\n\n

Rubriku otvaramo reakcijama na izjave koje dolaze iz samog politi\u010dkog i dru\u0161tvenog vrha.<\/p>\n\n\n\n

Ministar obrane Republike Hrvatske Ivan Anu\u0161i\u0107<\/strong>, nakon \u0161to je rekao<\/a> da je na Thompsonovom koncertu u Zagrebu 5. srpnja 2025. na povik ”Za dom” odgovorio ”spremni” pred izvo\u0111enje pjesme Bojna \u010cavoglave<\/em>, izjavio<\/a> je i sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

“Mi imamo svoju neovisnu i nezavisnu Hrvatsku ve\u0107 35 godina \u2013 izborenu na krvi hrvatskog branitelja i na modernim, zapadnim vrijednostima demokracije, a ne komunizma, ne crvene petokrake koju smo morali \u0161tovati 45 godina, a koja je pobila po nekim procjenama izme\u0111u 500 i 600 tisu\u0107a Hrvata.”<\/p>\n\n\n\n

Pjeva\u010d Marko Perkovi\u0107 Thompson<\/strong>, nakon \u0161to je na koncertu ispred 500.000 ljudi poveo povik \u201eZa dom\u201c pred izvo\u0111enje pjesme Bojna \u010cavoglave<\/em>, rekao<\/a> je na koncertu i sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

“Ove godine je 80 godina od bleibur\u0161ke tragedije. Ovako otprilike kako su nam kazali na\u0161i povjesni\u010dari, koliko nas je tu ve\u010deras toliko nas je bilo na Bleiburgu 1945. godine, a nisu se vratili.”<\/p>\n\n\n\n

No niti je na Bleiburgu 1945. bilo 500.000 ljudi, niti ih je toliko ubijeno. Procjene povjesni\u010dara <\/a>i drugih<\/a> kre\u0107u se do (maksimalno) peterostruko manjeg broja ubijenih, koji je i dalje dakako iznimno velik i ni\u0161ta manje stra\u0161an. Dakle, ni Thompsonove ni Anu\u0161i\u0107eve tvrdnje o brojkama nisu niti pribli\u017eno to\u010dne, bilo da se odnose na 1945. godinu ili uklju\u010duju\u0107i i cjelokupno razdoblje socijalisti\u010dke\/komunisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se iznose takve brojke? <\/strong>Takve su brojke u stalnom optjecaju kvazipublicistike i mnogih razmjerno marginalnih medija. One imaju za cilj ne samo proizvesti ravnote\u017eu u brojkama izme\u0111u usta\u0161kih i komunisti\u010dkih zlo\u010dina nego ih i debelo nadma\u0161iti u korist potonjih.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to im je bitno poduzeti takvu konstrukciju?<\/strong> Zato \u0161to iza toga stoji ne samo vi\u0161edesetljetna nego gotovo vi\u0161estoljetna (samo)predod\u017eba o Hrvatima kao stalnim \u017ertvama povijesti \u010dije je djelovanje uvijek bilo isklju\u010divo obrambeno. U takvoj slici svijeta Hrvati gotovo nikada nisu po\u010dinitelji zlo\u010dina ili agresori pa \u010dak niti napada\u010di. To je vizija povijesti koja realna stradanja \u2013 kakvih je nesumnjivo itekako bilo kroz stolje\u0107a \u2013 pretvara u op\u0107u \u017ertvoslovnu (viktimizacijsku) kategoriju, tako karakteristi\u010dnu i za mnoge druge narode. Posljedica toga je izbjegavanje govorenja i kriti\u010dkog suo\u010davanja s usta\u0161kim zlo\u010dinima za razliku od komunisti\u010dkih zlo\u010dina, izme\u0111u ostalog i zato jer se potonji shva\u0107aju kao nacionalno ugro\u017eavaju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Na brojke koje su iznijeli ministar Anu\u0161i\u0107 i Thompson reagirano je u dijelu medija<\/a> i portala<\/a>, no pozivamo ipak i novoosnovano<\/a> Povjerenstvo za utvr\u0111ivanje sudbina \u017ertava nakon Drugog svjetskog rata<\/strong> da se o\u010dituje. Zar se u tim izjavama ne radi o osobama na visokim politi\u010dkim funkcijama i utjecajnim dru\u0161tvenim pozicijama \u010dije rije\u010di o povijesti imaju veliki doseg i potencijalno sna\u017ene posljedice?<\/p>\n\n\n\n

Takve viktimizacijske predod\u017ebe nisu vezane samo uz brojke i dobro su vidljive primjerice u sljede\u0107im rije\u010dima iz propovijedi <\/a>predsjednika Hrvatske biskupske konferencije i zagreba\u010dkog nadbiskupa Dra\u017eena Kutle\u0161e<\/strong> odr\u017eane istog tog 5. srpnja 2025. u Tomislavgradu, povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva: \u201eDoista, od osmanlijskih osvajanja do agresora Domovinskog rata; od komunisti\u010dke diktature do suvremene indoktrinacije \u2013 cilj je bio uvijek isti: i\u0161\u010dupati korijen i du\u0161u hrvatskoga naroda.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Treba me\u0111utim napomenuti da su navedene Kutle\u0161ine rije\u010di mediji <\/a>prenosili na sljede\u0107e \u2013 bitno iskrivljene \u2013 na\u010dine: \u201cKomunisti\u010dka diktatura je poku\u0161ala iskorijeniti Hrvate\u201d \/ \u201eDodao je da su brojni re\u017eimi, od vremena osmanskih osvajanja, agresora u Domovinskome ratu i komunisti\u010dke diktature, poku\u0161ali iskorijeniti Hrvate, no da ih je o\u010duvala njihova vjera.\u201c Na takvim krivim osnovama su onda u medijima izvo\u0111eni i kriti\u010dki komentari<\/a>. Pogledamo li izvornik propovijedi, te su rije\u010di u svakom slu\u010daju druga\u010dije, ali i dalje ni\u0161ta manje viktimizacijske te stoga u njima nema mjesta za Hrvate kao po\u010dinitelje, kao ni \u017ertve koje su stradale od njihove ruke.<\/p>\n\n\n\n

Sve to \u010dini jedan dio od niza kamen\u010di\u0107a u mozaiku koji vodi prema odgovoru na pitanje za\u0161to tako velikom dijelu Hrvata nije problemati\u010dna upotreba pozdrava ZDS, o \u010demu sam recentno pisao<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, u duhu profesionalne historiografije koja je neizbje\u017eno otvorena uvijek novim argumentima i protuargumentima, ostavljam mogu\u0107nost za nadopune i ispravke i samih mojih tvrdnji. Na povijest nikada nije mogu\u0107e staviti to\u010dku. A da o zna\u010denjima i vrijednostima koja joj pridajemo i ne govorimo.<\/p>\n\n\n\n

Branimir Jankovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Ilustracija: Muza Clio godine 2000. (iz knjige Mirjane Gross Suvremena historiografija<\/em>, Zagreb 1996.)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Reagiranja na objave iz rubrike “Kliofakt”, kao i nove polemi\u010dke priloge namijenjene toj rubrici, mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala Historiografija.hr bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[24,3,17],"tags":[],"class_list":["post-47364","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kliofakt","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Klio_Muza.jpg?fit=430%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47364"}],"version-history":[{"count":27,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47364\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47475,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47364\/revisions\/47475"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}