{"id":47364,"date":"2025-07-11T23:26:21","date_gmt":"2025-07-11T23:26:21","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47364"},"modified":"2025-10-01T21:40:44","modified_gmt":"2025-10-01T21:40:44","slug":"kliofakt-ministar-obrane-anusic-o-500-600-tisuca-pobijenih-hrvata-i-thompson-o-500-tisuca-hrvata-koji-se-nisu-vratili-s-bleiburga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47364","title":{"rendered":"Kliofakt: Ministar obrane Anu\u0161i\u0107 o 500-600 tisu\u0107a pobijenih Hrvata i Thompson o 500 tisu\u0107a Hrvata koji se nisu vratili s Bleiburga"},"content":{"rendered":"\n

Variraju\u0107i nazive postoje\u0107ih mre\u017enih platformi CroFacta<\/a>, P-fakti<\/a> i Faktograf<\/a>, pokre\u0107emo novu rubriku Kliofakt<\/strong>. No vi\u0161e od ispravljanja neto\u010dnih tvrdnji u javnosti zanimaju nas \u0161ire predod\u017ebe koje stoje iza njih, stoga \u0107emo si dopustiti esejisti\u010dku i interpretativno slobodniju formu.<\/p>\n\n\n\n

Rubriku otvaramo reakcijama na izjave koje dolaze iz samog politi\u010dkog i dru\u0161tvenog vrha.<\/p>\n\n\n\n

Ministar obrane Republike Hrvatske Ivan Anu\u0161i\u0107<\/strong>, nakon \u0161to je rekao<\/a> da je na Thompsonovom koncertu u Zagrebu 5. srpnja 2025. na povik ”Za dom” odgovorio ”spremni” pred izvo\u0111enje pjesme Bojna \u010cavoglave<\/em>, izjavio<\/a> je i sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

“Mi imamo svoju neovisnu i nezavisnu Hrvatsku ve\u0107 35 godina \u2013 izborenu na krvi hrvatskog branitelja i na modernim, zapadnim vrijednostima demokracije, a ne komunizma, ne crvene petokrake koju smo morali \u0161tovati 45 godina, a koja je pobila po nekim procjenama izme\u0111u 500 i 600 tisu\u0107a Hrvata.”<\/p>\n\n\n\n

Pjeva\u010d Marko Perkovi\u0107 Thompson<\/strong>, nakon \u0161to je na koncertu ispred 500.000 ljudi poveo povik \u201eZa dom\u201c pred izvo\u0111enje pjesme Bojna \u010cavoglave<\/em>, rekao<\/a> je na koncertu i sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

“Ove godine je 80 godina od bleibur\u0161ke tragedije. Ovako otprilike kako su nam kazali na\u0161i povjesni\u010dari, koliko nas je tu ve\u010deras toliko nas je bilo na Bleiburgu 1945. godine, a nisu se vratili.”<\/p>\n\n\n\n

No niti je na Bleiburgu 1945. bilo 500.000 ljudi, niti ih je toliko ubijeno. Procjene povjesni\u010dara <\/a>i drugih<\/a> kre\u0107u se do (maksimalno) peterostruko manjeg broja ubijenih, koji je i dalje dakako iznimno velik i ni\u0161ta manje stra\u0161an. Dakle, ni Thompsonove ni Anu\u0161i\u0107eve tvrdnje o brojkama nisu niti pribli\u017eno to\u010dne, bilo da se odnose na 1945. godinu ili uklju\u010duju\u0107i i cjelokupno razdoblje socijalisti\u010dke\/komunisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se iznose takve brojke? <\/strong>Takve su brojke u stalnom optjecaju kvazipublicistike i mnogih razmjerno marginalnih medija. One imaju za cilj ne samo proizvesti ravnote\u017eu u brojkama izme\u0111u usta\u0161kih i komunisti\u010dkih zlo\u010dina nego ih i debelo nadma\u0161iti u korist potonjih.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to im je bitno poduzeti takvu konstrukciju?<\/strong> Zato \u0161to iza toga stoji ne samo vi\u0161edesetljetna nego gotovo vi\u0161estoljetna (samo)predod\u017eba o Hrvatima kao stalnim \u017ertvama povijesti \u010dije je djelovanje uvijek bilo isklju\u010divo obrambeno. U takvoj slici svijeta Hrvati gotovo nikada nisu po\u010dinitelji zlo\u010dina ili agresori pa \u010dak niti napada\u010di. To je vizija povijesti koja realna stradanja \u2013 kakvih je nesumnjivo itekako bilo kroz stolje\u0107a \u2013 pretvara u op\u0107u \u017ertvoslovnu (viktimizacijsku) kategoriju, tako karakteristi\u010dnu i za mnoge druge narode. Posljedica toga je izbjegavanje govorenja i kriti\u010dkog suo\u010davanja s usta\u0161kim zlo\u010dinima za razliku od komunisti\u010dkih zlo\u010dina, izme\u0111u ostalog i zato jer se potonji shva\u0107aju kao nacionalno ugro\u017eavaju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Na brojke koje su iznijeli ministar Anu\u0161i\u0107 i Thompson reagirano je u dijelu medija<\/a> i portala<\/a>, no pozivamo ipak i novoosnovano<\/a> Povjerenstvo za utvr\u0111ivanje sudbina \u017ertava nakon Drugog svjetskog rata<\/strong> da se o\u010dituje. Zar se u tim izjavama ne radi o osobama na visokim politi\u010dkim funkcijama i utjecajnim dru\u0161tvenim pozicijama \u010dije rije\u010di o povijesti imaju veliki doseg i potencijalno sna\u017ene posljedice?<\/p>\n\n\n\n

Takve viktimizacijske predod\u017ebe nisu vezane samo uz brojke i dobro su vidljive primjerice u sljede\u0107im rije\u010dima iz propovijedi <\/a>predsjednika Hrvatske biskupske konferencije i zagreba\u010dkog nadbiskupa Dra\u017eena Kutle\u0161e<\/strong> odr\u017eane istog tog 5. srpnja 2025. u Tomislavgradu, povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva: \u201eDoista, od osmanlijskih osvajanja do agresora Domovinskog rata; od komunisti\u010dke diktature do suvremene indoktrinacije \u2013 cilj je bio uvijek isti: i\u0161\u010dupati korijen i du\u0161u hrvatskoga naroda.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Treba me\u0111utim napomenuti da su navedene Kutle\u0161ine rije\u010di mediji <\/a>prenosili na sljede\u0107e \u2013 bitno iskrivljene \u2013 na\u010dine: \u201cKomunisti\u010dka diktatura je poku\u0161ala iskorijeniti Hrvate\u201d \/ \u201eDodao je da su brojni re\u017eimi, od vremena osmanskih osvajanja, agresora u Domovinskome ratu i komunisti\u010dke diktature, poku\u0161ali iskorijeniti Hrvate, no da ih je o\u010duvala njihova vjera.\u201c Na takvim krivim osnovama su onda u medijima izvo\u0111eni i kriti\u010dki komentari<\/a>. Pogledamo li izvornik propovijedi, te su rije\u010di u svakom slu\u010daju druga\u010dije, ali i dalje ni\u0161ta manje viktimizacijske te stoga u njima nema mjesta za Hrvate kao po\u010dinitelje, kao ni \u017ertve koje su stradale od njihove ruke.<\/p>\n\n\n\n

Sve to \u010dini jedan dio od niza kamen\u010di\u0107a u mozaiku koji vodi prema odgovoru na pitanje za\u0161to tako velikom dijelu Hrvata nije problemati\u010dna upotreba pozdrava ZDS, o \u010demu sam recentno pisao<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, u duhu profesionalne historiografije koja je neizbje\u017eno otvorena uvijek novim argumentima i protuargumentima, ostavljam mogu\u0107nost za nadopune i ispravke i samih mojih tvrdnji. Na povijest nikada nije mogu\u0107e staviti to\u010dku. A da o zna\u010denjima i vrijednostima koja joj pridajemo i ne govorimo.<\/p>\n\n\n\n

Branimir Jankovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Ilustracija: Muza Clio godine 2000. (iz knjige Mirjane Gross Suvremena historiografija<\/em>, Zagreb 1996.)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Reagiranja na objave iz rubrike “Kliofakt”, kao i nove polemi\u010dke priloge namijenjene toj rubrici, mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala Historiografija.hr bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[24,3,17],"tags":[],"class_list":["post-47364","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kliofakt","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Klio_Muza.jpg?fit=430%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":47364,"position":0},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":47364,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":47364,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":47364,"position":3},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":47364,"position":4},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":47364,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47364"}],"version-history":[{"count":27,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47364\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47475,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47364\/revisions\/47475"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}