{"id":47364,"date":"2025-07-11T23:26:21","date_gmt":"2025-07-11T23:26:21","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47364"},"modified":"2025-10-01T21:40:44","modified_gmt":"2025-10-01T21:40:44","slug":"kliofakt-ministar-obrane-anusic-o-500-600-tisuca-pobijenih-hrvata-i-thompson-o-500-tisuca-hrvata-koji-se-nisu-vratili-s-bleiburga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47364","title":{"rendered":"Kliofakt: Ministar obrane Anu\u0161i\u0107 o 500-600 tisu\u0107a pobijenih Hrvata i Thompson o 500 tisu\u0107a Hrvata koji se nisu vratili s Bleiburga"},"content":{"rendered":"\n

Variraju\u0107i nazive postoje\u0107ih mre\u017enih platformi CroFacta<\/a>, P-fakti<\/a> i Faktograf<\/a>, pokre\u0107emo novu rubriku Kliofakt<\/strong>. No vi\u0161e od ispravljanja neto\u010dnih tvrdnji u javnosti zanimaju nas \u0161ire predod\u017ebe koje stoje iza njih, stoga \u0107emo si dopustiti esejisti\u010dku i interpretativno slobodniju formu.<\/p>\n\n\n\n

Rubriku otvaramo reakcijama na izjave koje dolaze iz samog politi\u010dkog i dru\u0161tvenog vrha.<\/p>\n\n\n\n

Ministar obrane Republike Hrvatske Ivan Anu\u0161i\u0107<\/strong>, nakon \u0161to je rekao<\/a> da je na Thompsonovom koncertu u Zagrebu 5. srpnja 2025. na povik ”Za dom” odgovorio ”spremni” pred izvo\u0111enje pjesme Bojna \u010cavoglave<\/em>, izjavio<\/a> je i sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

“Mi imamo svoju neovisnu i nezavisnu Hrvatsku ve\u0107 35 godina \u2013 izborenu na krvi hrvatskog branitelja i na modernim, zapadnim vrijednostima demokracije, a ne komunizma, ne crvene petokrake koju smo morali \u0161tovati 45 godina, a koja je pobila po nekim procjenama izme\u0111u 500 i 600 tisu\u0107a Hrvata.”<\/p>\n\n\n\n

Pjeva\u010d Marko Perkovi\u0107 Thompson<\/strong>, nakon \u0161to je na koncertu ispred 500.000 ljudi poveo povik \u201eZa dom\u201c pred izvo\u0111enje pjesme Bojna \u010cavoglave<\/em>, rekao<\/a> je na koncertu i sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

“Ove godine je 80 godina od bleibur\u0161ke tragedije. Ovako otprilike kako su nam kazali na\u0161i povjesni\u010dari, koliko nas je tu ve\u010deras toliko nas je bilo na Bleiburgu 1945. godine, a nisu se vratili.”<\/p>\n\n\n\n

No niti je na Bleiburgu 1945. bilo 500.000 ljudi, niti ih je toliko ubijeno. Procjene povjesni\u010dara <\/a>i drugih<\/a> kre\u0107u se do (maksimalno) peterostruko manjeg broja ubijenih, koji je i dalje dakako iznimno velik i ni\u0161ta manje stra\u0161an. Dakle, ni Thompsonove ni Anu\u0161i\u0107eve tvrdnje o brojkama nisu niti pribli\u017eno to\u010dne, bilo da se odnose na 1945. godinu ili uklju\u010duju\u0107i i cjelokupno razdoblje socijalisti\u010dke\/komunisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se iznose takve brojke? <\/strong>Takve su brojke u stalnom optjecaju kvazipublicistike i mnogih razmjerno marginalnih medija. One imaju za cilj ne samo proizvesti ravnote\u017eu u brojkama izme\u0111u usta\u0161kih i komunisti\u010dkih zlo\u010dina nego ih i debelo nadma\u0161iti u korist potonjih.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to im je bitno poduzeti takvu konstrukciju?<\/strong> Zato \u0161to iza toga stoji ne samo vi\u0161edesetljetna nego gotovo vi\u0161estoljetna (samo)predod\u017eba o Hrvatima kao stalnim \u017ertvama povijesti \u010dije je djelovanje uvijek bilo isklju\u010divo obrambeno. U takvoj slici svijeta Hrvati gotovo nikada nisu po\u010dinitelji zlo\u010dina ili agresori pa \u010dak niti napada\u010di. To je vizija povijesti koja realna stradanja \u2013 kakvih je nesumnjivo itekako bilo kroz stolje\u0107a \u2013 pretvara u op\u0107u \u017ertvoslovnu (viktimizacijsku) kategoriju, tako karakteristi\u010dnu i za mnoge druge narode. Posljedica toga je izbjegavanje govorenja i kriti\u010dkog suo\u010davanja s usta\u0161kim zlo\u010dinima za razliku od komunisti\u010dkih zlo\u010dina, izme\u0111u ostalog i zato jer se potonji shva\u0107aju kao nacionalno ugro\u017eavaju\u0107i.<\/p>\n\n\n\n

Na brojke koje su iznijeli ministar Anu\u0161i\u0107 i Thompson reagirano je u dijelu medija<\/a> i portala<\/a>, no pozivamo ipak i novoosnovano<\/a> Povjerenstvo za utvr\u0111ivanje sudbina \u017ertava nakon Drugog svjetskog rata<\/strong> da se o\u010dituje. Zar se u tim izjavama ne radi o osobama na visokim politi\u010dkim funkcijama i utjecajnim dru\u0161tvenim pozicijama \u010dije rije\u010di o povijesti imaju veliki doseg i potencijalno sna\u017ene posljedice?<\/p>\n\n\n\n

Takve viktimizacijske predod\u017ebe nisu vezane samo uz brojke i dobro su vidljive primjerice u sljede\u0107im rije\u010dima iz propovijedi <\/a>predsjednika Hrvatske biskupske konferencije i zagreba\u010dkog nadbiskupa Dra\u017eena Kutle\u0161e<\/strong> odr\u017eane istog tog 5. srpnja 2025. u Tomislavgradu, povodom 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva: \u201eDoista, od osmanlijskih osvajanja do agresora Domovinskog rata; od komunisti\u010dke diktature do suvremene indoktrinacije \u2013 cilj je bio uvijek isti: i\u0161\u010dupati korijen i du\u0161u hrvatskoga naroda.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Treba me\u0111utim napomenuti da su navedene Kutle\u0161ine rije\u010di mediji <\/a>prenosili na sljede\u0107e \u2013 bitno iskrivljene \u2013 na\u010dine: \u201cKomunisti\u010dka diktatura je poku\u0161ala iskorijeniti Hrvate\u201d \/ \u201eDodao je da su brojni re\u017eimi, od vremena osmanskih osvajanja, agresora u Domovinskome ratu i komunisti\u010dke diktature, poku\u0161ali iskorijeniti Hrvate, no da ih je o\u010duvala njihova vjera.\u201c Na takvim krivim osnovama su onda u medijima izvo\u0111eni i kriti\u010dki komentari<\/a>. Pogledamo li izvornik propovijedi, te su rije\u010di u svakom slu\u010daju druga\u010dije, ali i dalje ni\u0161ta manje viktimizacijske te stoga u njima nema mjesta za Hrvate kao po\u010dinitelje, kao ni \u017ertve koje su stradale od njihove ruke.<\/p>\n\n\n\n

Sve to \u010dini jedan dio od niza kamen\u010di\u0107a u mozaiku koji vodi prema odgovoru na pitanje za\u0161to tako velikom dijelu Hrvata nije problemati\u010dna upotreba pozdrava ZDS, o \u010demu sam recentno pisao<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, u duhu profesionalne historiografije koja je neizbje\u017eno otvorena uvijek novim argumentima i protuargumentima, ostavljam mogu\u0107nost za nadopune i ispravke i samih mojih tvrdnji. Na povijest nikada nije mogu\u0107e staviti to\u010dku. A da o zna\u010denjima i vrijednostima koja joj pridajemo i ne govorimo.<\/p>\n\n\n\n

Branimir Jankovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Ilustracija: Muza Clio godine 2000. (iz knjige Mirjane Gross Suvremena historiografija<\/em>, Zagreb 1996.)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Reagiranja na objave iz rubrike “Kliofakt”, kao i nove polemi\u010dke priloge namijenjene toj rubrici, mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala Historiografija.hr bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[24,3,17],"tags":[],"class_list":["post-47364","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kliofakt","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Klio_Muza.jpg?fit=430%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":47364,"position":0},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54492","url_meta":{"origin":47364,"position":1},"title":"Odjeci izlaganja Filipa Hamer\u0161aka o hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na podru\u010dju Ukrajine – povodom 110. obljetnice Brusilovljeve ofenzive","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 26. svibnja 2026. objavili smo vijest da je Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan od suorganizatora\u00a033. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija\u00a0koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu\u00a0Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Me\u0111u izlaga\u010dima iz Zavoda ravnatelj dr. sc. Filip Hamer\u0161ak odr\u017eao je plenarno izlaganje \u201eHrvatski vojnici u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":47364,"position":2},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":47364,"position":3},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":47364,"position":4},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54364,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54364","url_meta":{"origin":47364,"position":5},"title":"Zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podru\u017enica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izi\u0161ao zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c. Ovo izdanje predstavlja jedno od najzna\u010dajnijih novijih djela posve\u0107enih tom va\u017enom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47364"}],"version-history":[{"count":27,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47364\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47475,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47364\/revisions\/47475"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}