{"id":47355,"date":"2025-07-11T08:42:28","date_gmt":"2025-07-11T08:42:28","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355"},"modified":"2025-10-28T07:57:49","modified_gmt":"2025-10-28T07:57:49","slug":"mario-simunkovic-prikaz-knjige-dragan-popovic-gubljenje-ljudskosti-srebrenica-kao-istorijska-cinjenica-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025."},"content":{"rendered":"\n

Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica<\/em>, Forum Ziviler Friedensdienst – Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju – Udruga za modernu povijest – UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je Pravni fakultet u Beogradu, a doktorski rad pod naslovom \u201ePromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi \u2013 slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d obranio na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Dugi niz godina bavi se istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, povijesnih politika, nacionalizma i povijesti Jugoslavije, prvenstveno kroz istra\u017eiva\u010dki i prakti\u010dni rad u organizacijama civilnog dru\u0161tva. Autor je brojnih analiza i izvje\u0161taja iz podru\u010dja ljudskih i manjinskih prava, vladavine prava te suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Tako\u0111er je predavao na brojnim \u0161kolama, seminarima i radionicama koje se bave tim temama. Objavio je vi\u0161e znanstvenih radova u doma\u0107im i stranim \u010dasopisima, s fokusom na povijest Jugoslavije, kulturu sje\u0107anja i nacionalizam.<\/p>\n\n\n\n

Predmet istra\u017eivanja njegove knjige naslova \u201eGubljenje ljudskosti\u201c i podnaslova \u201eSrebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c je genocid u Srebrenici koji je sagledan kroz pripremu i realizaciju zlo\u010dina, kao i kroz na\u010din na koji se zlo\u010din sakrivao i otkrivao nakon \u0161to je po\u010dinjen. Elementi zlo\u010dina se sagledavaju kroz aktere, odnosno \u017ertve, zlo\u010dince i promatra\u010de uz jasno odre\u0111enje tko pripada kojoj kategoriji. Knjiga te\u017ei razumijevanju zlo\u010dina kroz znanstvenu analizu i zaklju\u010divanje. Ni tema genocida u Srebrenici nije po\u0161te\u0111ena negiranja, relativiziranja ili kori\u0161tenja u dnevnopoliti\u010dke svrhe jer kako ka\u017ee autor, \u201etema Srebrenice pretvorena je u oru\u0111e nacionalizama koji ga koriste na sebi svojstven na\u010din, ve\u0107 u zavisnosti koji nacionalizam je u pitanju. Iako im ru\u0161ila\u010dki potencijali ni pribli\u017eno nisu jednaki, svaki nacionalizam manipuli\u0161e narativom, pravi \u0161tetu dru\u0161tvima koja su pogo\u0111ena i spre\u010dava uspostavljanje trajnog mira na Balkanu. Zato je ova knjiga skromni poku\u0161aj da se fokus vrati na \u010dinjenice i na nau\u010dno obra\u0111ene istorijske izvore.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n

U uvodu su opisani predmet istra\u017eivanja, metodologija i izvori. Najzna\u010dajniji izvor kori\u0161ten u knjizi je gra\u0111a Me\u0111unarodnog suda za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY). ICTY je prikupio arhivsku gra\u0111u iz zemalja biv\u0161e Jugoslavije, koja bi, kako autor zaklju\u010duje, bez anga\u017eiranja suda ostala pod klju\u010dem i pitanje da li bi ikad ugledala svjetlo dana. Tako\u0111er, va\u017ean izvor za ovu knjigu bila su i prikupljena svjedo\u010danstva.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju \u201ePre zlo\u010dina \u2013 kontekst, uzroci i povodi\u201c opisana je Srebrenica do 1992. godine, zatim po\u010detak sukoba u Srebrenici i tijek rata do pada Srebrenice. Svi ovi doga\u0111aji opisani su u okviru rata u BiH i promjena u me\u0111unarodnim odnosima. Prva ratna godina opisana je kao godina gladi jer je podru\u010dje oko Srebrenice bilo odsje\u010deno i u okru\u017eenju, a \u010dak ni kad je postala za\u0161ti\u0107ena zona UN-a ta glad se nije zna\u010dajno smanjila jer je humanitarna pomo\u0107 dolazila u nedovoljnim koli\u010dinama. Na podru\u010dje Srebrenice slijevalo se stanovni\u0161tvo okolnih op\u0107ina koje su bile pod srpskom ofenzivom, a prema procjeni UN-a broj ljudi koji se nalazio na tom podru\u010dju po\u010detkom 1993. godine, kada je dosegao vrhunac, iznosio je 70.000. U samom gradu je bilo smje\u0161teno izme\u0111u 20 do 30 tisu\u0107a ljudi od kojih su tre\u0107ina bili stanovnici, a ostalo izbjeglice. Prema jednom izvje\u0161taju iz velja\u010de 1993. godine dnevno je 20-30 ljudi umiralo od neuhranjenosti. U takvoj situaciji potrebno je upoznati aktere doga\u0111aja u Srebrenici i oko nje opisane u podpoglavlju \u201eRatni vo\u0111e\u201c u kojem vidimo tko su bili gospodari \u017eivota i smrti. Poglavlje zavr\u0161ava padom Srebrenice i opisom operacije \u201eKrivaja 95\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju \u201eTok zlo\u010dina \u2013 zlo\u010dinci, \u017ertve, posmatra\u010di\u201c pratimo sudbinu civila, njihov progon, zato\u010denje, mu\u010denja i ubojstva. Dio izbjeglica, odnosno civila, nakon pada Srebrenice bezuspje\u0161no se poku\u0161ao skloniti u bazu UN-a u Poto\u010darima kod Srebrenice, a dio se odlu\u010dio na proboj. Ni UN, odnosno za\u0161titne snage UN-a (UNPROFOR) nisu uspjele za\u0161titi civile. Mu\u0161karci i dje\u010daci koji su vojnicima izgledali kao da su stariji od 16 godina odvo\u0111eni su od \u017eena, djece i staraca. Likvidacije i ubojstva u Srebrenici bila su svakodnevna i masovna, pra\u0107ena svim oblicima ratnog nasilja, a posebno silovanjima \u017eena. Oni koji su se odlu\u010dili na bijeg, krenuli su na mar\u0161 smrti u kojem je smrt do\u010dekala ogromnu ve\u0107inu onih koji su nai\u0161li na jedinice Vojske Republike Srpske. Tek nakon velikog pritiska me\u0111unarodne zajednice \u017eene su evakuirane, a prestala su masovna ubojstva. Tada se pristupilo fazi prikrivanja zlo\u010dina u kojem su primarne grobnice prekapane, a le\u0161evi prebacivani u sekundarne grobnice. To je ve\u0107inom ra\u0111eno uz pomo\u0107 te\u0161ke mehanizacije i bagera zlog \u010dega su le\u0161evi unaka\u017eeni, a u nekim slu\u010dajevima pojedini dijelovi tijela jedne osobe nalaze se u razli\u010ditim masovnim grobnicama. Ipak, ni prikrivanje zlo\u010dina nije uspjelo sakriti posljedice genocida.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju \u201eNakon zlo\u010dina \u2013 istina i posledice\u201c slijedi razo\u010daravaju\u0107i rasplet doga\u0111aja u kojima je opisana kaznena odgovornost bez odgovaraju\u0107ih kazni za zlo\u010din, odnos Srebrenice i Srbije, ali i odnos Srebrenice i svijeta. Pitanje odgovornosti rukovodstva Srbije za zlo\u010din u Srebrenici, kako isti\u010de autor, \u201emnogo je \u0161ire od individualne krivi\u010dne odgovornosti, kao i od pravne klasifikacije koju sud dodjeljuje konkretnoj protivpravnoj radnji. Zato nije mogu\u0107e odbaciti odgovornost Milo\u0161evi\u0107evog re\u017eima za Srebrenicu prostim citiranjem sudskih presuda.<\/em>\u201c Autor kroz cijelu knjigu prikazuje uklju\u010denost Srbije u rat u BiH, ali i u zlo\u010din u Srebrenici. Mo\u017eda su najpotresniji slu\u010dajevi onih civila koji su uspjeli pobje\u0107i nakon pada Srebrenice i domo\u0107i se Srbije nakon \u010dega su vra\u0107eni, a neki zatim ubijeni u zlo\u010dinima u Srebrenici. Nakon zlo\u010dina, a pogotovo nakon rata, zapo\u010deo je proces otkrivanja istine koji je pratio proces poricanja zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n

Poricanje zlo\u010dina u Srebrenici (ne nu\u017eno samo genocida) je primjer iz kojeg mo\u017eemo uo\u010diti sli\u010dnosti oru\u0111a svih nacionalizama i oru\u0111a povijesnih revizionista. Radi se o istim isprobanim metodama koje jasno uo\u010davamo i kod srpskih i kod hrvatskih revizionista danas.<\/p>\n\n\n\n

Autor knjigu zavr\u0161ava rije\u010dima: \u201eDru\u0161tvo koje nastoji da otkrije sve o zlo\u010dinu, oda po\u0161tu \u017ertvama i kazni krivce ima \u0161anse da obezbedi druga\u010diju budu\u0107nost za nove generacije. Onu u kojoj se Srebrenica nikada i nikome ne\u0107e ponoviti.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n

Dragan Popovi\u0107 pristupa genocidu u Srebrenici ne samo kao povijesnom doga\u0111aju ili pravnom predmetu, nego i kao krizi ljudskosti i moralnog poretka. Pokazuje da je gubitak ljudskosti klju\u010dna dimenzija zlo\u010dina genocida \u2013 kako kod po\u010dinitelja, tako i kod dru\u0161tava koja negiraju, umanjuju ili relativiziraju zlo\u010din. Knjiga ima va\u017enu ulogu u formiranju kulture sje\u0107anja i borbi protiv zaborava i relativizacije zlo\u010dina. Ona poti\u010de dru\u0161tveni dijalog i refleksiju o odgovornosti, ne samo po\u010dinitelja, nego i \u0161ire javnosti. Zato su va\u017ene knjige poput ove koje nam omogu\u0107uju da prepoznamo obrasce dehumanizacije i strukturnog nasilja koji mogu voditi prema zlo\u010dinima i genocidu.<\/p>\n\n\n\n

\u010cini mi se da svijet na \u017ealost nije nau\u010dio puno iz slu\u010daja Srebrenica jer danas, kad obilje\u017eavamo tridesetu godi\u0161njicu genocida u Srebrenici, isti takav genocid s gotovo deset puta ve\u0107im brojem \u017ertava izvr\u0161ava se nad Palestincima u Gazi.<\/p>\n\n\n\n

Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Tekst je iza\u0161ao uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-47355","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":47355,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":47355,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":47355,"position":2},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":47355,"position":3},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":47355,"position":4},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":47355,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47355","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47355"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47355\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49155,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47355\/revisions\/49155"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47355"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47355"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47355"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}