{"id":47338,"date":"2025-07-10T21:18:23","date_gmt":"2025-07-10T21:18:23","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47338"},"modified":"2025-07-10T21:18:23","modified_gmt":"2025-07-10T21:18:23","slug":"mogens-herman-hansen-polis-starogrcka-kultura-grada-drzave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47338","title":{"rendered":"Mogens Herman Hansen, \u201ePOLIS: Starogr\u010dka kultura grada-dr\u017eave\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Ako se prou\u010dava veza izme\u0111u nastanka gradova i oblikovanja dr\u017eava, pokazuje se da su u svetskoj istoriji, od oko 3000. godine pre nove ere do oko 1900. godine nove ere, postojale dve razli\u010dite vrste dr\u017eavnih tvorevina: makrodr\u017eave, sa velikim brojem gradova unutar njihovih teritorija, i oblasti sa\u010dinjene od mikrodr\u017eava, od kojih je svaka obuhvatala jedan grad i njegovu okolinu. Takva mikrodr\u017eava naziva se grad-dr\u017eava, a oblast podeljena na gradove-dr\u017eave \u010dini ono \u0161to nazivamo \u201ekulturom gradova-dr\u017eava\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U istoriji sveta zabele\u017eeno je najmanje 37 kultura gradova-dr\u017eava, a ve\u0107ina se nalazila u Jugoisto\u010dnoj Evropi, na Bliskom istoku, u Jugoisto\u010dnoj Aziji, Zapadnoj Africi i Srednjoj Americi. Najve\u0107a me\u0111u njima bila je kultura\u00a0anti\u010dkih\u00a0<\/a>gr\u010dkih gradova-dr\u017eava. Obuhvatala je oko 1.500 gradova-dr\u017eava rasutih po celom mediteranskom svetu.<\/p>\n\n\n\n

Danski istori\u010dar Mogens Herman Hansen ne zanemaruje nijedan aspekt gr\u010dkog grada. Zanimaju ga njegov nastanak i nestanak, njegovi gra\u0111ani, politi\u010dka organizacija, a posebno raznovrsna zna\u010denja re\u010di polis u anti\u010dkom gr\u010dkom jeziku (odakle poti\u010du i na\u0161e re\u010di policija, politika i politi\u010dar). Primenjuje uporedni i multidisciplinarni pristup (istorija, arheologija, demografija, sociologija, politi\u010dka filozofija, lingvistika). Najstariji polisi nastali su u VII veku pre nove ere, a poslednji su nestali u V veku nove ere. Najpoznatiji su Atina i Sparta, ali u vreme Platona i Aristotela postojalo je barem jo\u0161 hiljadu drugih gradova-dr\u017eava. Na kraju, Hansen pokazuje koliko savremeni veliki dr\u017eavni sistemi duguju gradovima-dr\u017eavama u pogledu dru\u0161tveno-ekonomske i politi\u010dke organizacije. Otuda ova knjiga predstavlja nezaobilaznu i sve\u017eu sintezu o jednom klju\u010dnom, ali \u010desto te\u0161ko shvatljivom aspektu dru\u0161tva klasi\u010dne antike.<\/p>\n\n\n\n

Mogens Herman Hansen<\/strong>\u00a0(1940\u20132024) bio je danski istori\u010dar i jedan od vode\u0107ih istra\u017eiva\u010da atinske demokratije i polisa. Studirao je istoriju i klasi\u010dnu filologiju na Univerzitetu u Kopenhagenu, gde se nakon diplomiranja i zaposlio.
Bio je gostuju\u0107i profesor na brojnim univerzitetima, \u010dlan Kraljevske danske akademije nauka, Britanske akademije i Nema\u010dkog arheolo\u0161kog instituta. Od 1993. do 2005. godine bio je direktor Kopenha\u0161kog centra za istra\u017eivanje polisa (Copenhagen Polis Centre, CPC). Uz brojne publikacije CPC-a, Hansenova najpoznatija dela obuhvataju naslove\u00a0Atinska demokratija u Demostenovo doba<\/em>\u00a0(1991) i\u00a0Polis. Starogr\u010dka kultura grada-dr\u017eave<\/em>\u00a0(2004), koji sa\u017eima rezultate istra\u017eivanja sprovedenih od 1993. do 2003. godine pri CPC-u, a pod okriljem Danske nacionalne istra\u017eiva\u010dke fondacije. Njegove knjige su prevedene na brojne evropske jezike i u\u017eivaju izuzetan ugled.<\/p>\n\n\n\n

Prevod: Jelena Loma<\/p>\n\n\n\n

Broj strana: 238<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n

Izvor: <\/p>\n\n\n\n

https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/panelinion\/polis-starogrcka-kultura-grada-drzave-mogens-herman-hansen\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47339,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-47338","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Polis.jpg?fit=225%2C312&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52842,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52842","url_meta":{"origin":47338,"position":0},"title":"Kviz “Kliotest” odr\u017eava se i ove godine","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na povijesni pub kviz Kliotest \/ \u017dIVGRAD koji \u0107e se i ove godine odr\u017eati u sklopu Festivala povijesti Kliofest. Kviz \u0107e se odr\u017eati u Caffe baru \"Spunk\" u Zagrebu (Hrvatske bratske zajednice 4, kod Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice), u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati. Ovogodi\u0161nje\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":47338,"position":1},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":47338,"position":2},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":47338,"position":3},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 “Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":47338,"position":4},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":47338,"position":5},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, “Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47338"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47338\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47340,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47338\/revisions\/47340"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47339"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47338"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47338"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}