{"id":47334,"date":"2025-07-10T21:05:00","date_gmt":"2025-07-10T21:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47334"},"modified":"2025-07-10T21:05:50","modified_gmt":"2025-07-10T21:05:50","slug":"ivan-macukat-prikaz-knjige-natasa-stefanec-slavonska-i-petrinjska-krajina-1577-1678-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47334","title":{"rendered":"Ivan Ma\u010dukat – prikaz knjige – Nata\u0161a \u0160tefanec, “Slavonska i petrinjska krajina (1577. \u2013 1678.)”, 2025."},"content":{"rendered":"\n

Nata\u0161a \u0160tefanec, Slavonska i petrinjska krajina (1577. \u2013 1678.)<\/em>, Srednja Europa, Zagreb 2025., 192 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Slavonska i petrinjska krajina (1577. \u2013 1678.)<\/em> donosi gra\u0111u \u0160tajerskog zemaljskog arhiva u Grazu. Radi se o pet cjelovito sa\u010duvanih registara vojske nastalih 1577., 1630., 1644., 1651. i 1678. godine. Doti\u010dna gra\u0111a pru\u017ea nam sistemati\u010dan uvid u strukturu i vojni ustroj kraji\u0161kih odsjeka te broj, funkciju, pla\u0107e i status svih pla\u0107enih vojnika i \u010dasnika zajedno s mjestima njihova slu\u017ebovanja. Osim toga, imena i prezimena zabilje\u017eenih vojnika koristan su izvor za istra\u017eivanje demografske povijesti prostora Slavonske i petrinjske krajine. Autorica ovog izdanja, povjesni\u010darka Nata\u0161a \u0160tefanec, redovita je profesorica na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Ostvarila je svoju znanstvenu karijeru istra\u017euju\u0107i teme hrvatskog ranog novog vijeka poput povijesti plemstva, Vojne krajine, vojne povijesti, ali i demografske povijesti te socio-kulturnih praksi Vojne krajine.<\/p>\n\n\n\n

Autori\u010dina analiza vojnih podataka donesena je u prvih pet poglavlja izdanja. Sadr\u017eaj ovih poglavlja ponovljen je u \u0161estom poglavlju, ali u engleskom prijevodu. Sama analizirana gra\u0111a, transkribirana je u sedmom i osmom poglavlju. Deveto poglavlje donosi priloge poput rje\u010dnika najva\u017enijih pojmova iz vojnih registra, popisa kraji\u0161kih \u010dasnika, karata slavonske (i petrinjske) krajine za 16. i 17. st., te popisa utvrda spomenutih u vojnim prora\u010dunima i registrima. Posljednje, deseto poglavlje, sa\u010duvano je za popis kori\u0161tenih izvora i literature.<\/p>\n\n\n\n

Autorica u uvodu obja\u0161njava kako su migracije i demografske strukture hrvatskog ranonovovjekovnog prostora teme koje se ti\u010du vi\u0161e nacionalnih historiografija Srednje i Jugoisto\u010dne Europe. Sraz imperijalnih \u010dimbenika na ovim prostorima potaknuo je seobene valove koji su ostavili traga na etni\u010dkoj slici Hrvatskog i Slavonskog kraljevstva, Dalmacije i Istre te prostora dana\u0161nje Slavonije i Srijema, utje\u010du\u0107i tako na oblikovanje jezika i nacija ovog dijela Europe. Me\u0111u izvorima koji su kori\u0161teni za istra\u017eivanje seoba i etni\u010dke strukture vojnika Vojne krajine kori\u0161teni su raznovrsni izvori poput instrukcija, izvje\u0161taja i naredbi vojnokraji\u0161kih vlasti, privatne i slu\u017ebene korespondencije plemi\u0107a te vjerskih i kraji\u0161kih slu\u017ebenika. Autorica isti\u010de kako najprecizniji demografski podatci Vojne krajine dolaze iz 18. i 19. st. zbog u\u010destalijih i detaljnijih evidencija koje su vojne vlasti tada provodile, dok je gra\u0111a za 16. i 17. st. raspr\u0161ena i nepodobna za kvantitativnu analizu. Potonja gra\u0111a spominje razli\u010dite grupacije koje su naseljavale prostore Vojne krajine poput Vlaha, Slavonaca, Kranjaca, uskoka, prebjega itd., ali njihovo podrijetlo i funkcija ostaje stvar rasprave. Ti su izvori omogu\u0107ili povjesni\u010darima da donesu kvantitativne procjene o opsegu vojnog stanovni\u0161tva pojedinih seoba. S obzirom da su izvori koji mogu pru\u017eiti kvantitativne podatke u du\u017eem razdoblju ostali zanemareni po pitanju sustavnog objavljivanja, autorica je htjela ispraviti taj nedostatak ovim izdanjem koje donosi sustavne, poimeni\u010dne registre vojnika Slavonske (i petrinjske) krajine u stogodi\u0161njem razdoblju te potaknuti daljnja istra\u017eivanja za ovakvu vrstu gra\u0111e.<\/p>\n\n\n\n

U drugom poglavlju, \u201eVojni registri\u201c, autorica kroz dva podpoglavlja govori o pojedinostima kori\u0161tene arhivske gra\u0111e. Ovi izvori su, na\u017ealost, razbacani po arhivima, kronolo\u0161ki su raznovrsni te djelomi\u010dno o\u010duvani. Najdragocjeniji i najpotpuniji me\u0111u njima svakako su Musterregister<\/em> \u2013 registri vojske koji sadr\u017ee imena i prezimena svih pla\u0107enih vojnika po (nat)kapetanijama, utvrdama i rodovima vojske. Uz svakog vojnika, odnosno \u010dasnika, zapisane su njegova pla\u0107a i povlastice. Ukupan broj vojnika po rodovima, te iznos potrebnih financijskih sredstava, zapisivani su na kraju svake ve\u0107e ustrojbene cjeline. Radi se o sistemati\u010dnim i iscrpnim izvorima koji mogu pru\u017eiti podrobniji uvid u etni\u010dku strukturu doseljenih vojnika me\u0111u autohtono kajkavsko stanovni\u0161tvo Slavonske (i petrinjske) krajine. Oni su plod truda Dvorskog ratnog vije\u0107a u Be\u010du i Grazu koji su bili uklju\u010deni u organiziranju i funkcioniranju Vojne krajine. Zahvaljuju\u0107i njima, mo\u017eemo pratiti uklju\u010denje Petrinje u sustav Slavonske krajine, promjene u brojnosti i statusu utvrda i rodova vojske te organiziranje kapetanija i natkapetnija. Registri su korisni i za pra\u0107enje vojne i vojnokraji\u0161ke terminologije od prije slu\u017ebene organizacije u Brucku na Muri (1578.) do pred Veliki turski rat (1683. \u2013 1699.) Tako vidimo da se u 16. st. koristio naziv Slavonska krajina, dok se od otprilike 1630. koristi naziv Slavonska i petrinjska krajina iako je Petrinja ve\u0107 od 1590-ih poluformalno pripadala slavonskom sustavu obrane kojeg su financirali stale\u017ei unutra\u0161nje Austrije. Autorica to pokazuje na temelju rasprava austrijskih stale\u017ea iz 1596. o pla\u0107anju tro\u0161kova odr\u017eavanja stare petrinjske tvr\u0111ave, ali i zahtjevu hrvatsko-slavonskog sabora iz 1620. za pripajanje Petrinje Banskoj krajini. Budu\u0107i da hrvatski i slavonski sabori nisu preuzeli njezino financiranje, Petrinja se nastavila smatrati dijelom Slavonske krajine koju su financirali stale\u017ei Unutra\u0161nje Austrije. Iako registar iz 1630. ne sadr\u017ei popis petrinjske posade, naizmjenice koristi naziv Slavonska, te Slavonska i petrinjska krajina, \u0161to svjedo\u010di o terminolo\u0161koj i operativnoj promjeni. Autorica isti\u010de terminolo\u0161ke nedostatke hrvatske historiografije koja za 17. st. koristi termin \u201eVara\u017edinski generalat,\u201c koji je prikladniji okolnostima 18. stolje\u0107a. Dotaknula se i pojmova kapetanija i natkapetanija u okolnostima formiranja Slavonske krajine. Kapetanije su bile osnovne ustrojbene i teritorijalne jedinice vojnokraji\u0161kih odsjeka formaliziranih u Slavonskoj krajini 1578. kada se pove\u0107ao broj pla\u0107enih vojnika koje je trebalo rasporediti po funkcionalnim utvrdama. Sude\u0107i prema registrima 17. st., sustav natkapetanija aktualan je tek za to stolje\u0107e kada Koprivnica, Kri\u017eevci, Ivani\u0107 i Petrinja postaju natkapetanije. Razlozi ovog preustrojavanja nisu jo\u0161 razja\u0161njeni u historiografiji.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107e poglavlje, \u201eMu\u0161tranje vojske (musterung) i izrada registra\u201c, prikazuje proces nastanka registara vojske. Dvorska ratna vije\u0107a u Grazu i Be\u010du imenovala bi me\u0111u dobrostoje\u0107im plemi\u0107ima Unutra\u0161nje Austrije povjerenike za odre\u0111ene odsjeke krajine sa zadatkom obilaska i utvr\u0111ivanja stanja te nedostataka utvrda, vojnika i naoru\u017eanja. Osnovana je, u ovu svrhu, kancelarija Dvorskog ratnog vije\u0107a u Grazu koja je nadgledala redovitu i u\u010dinkovitu smotru vojske. Imena i potvrde povjerenika i pisara koji su obavljali smotru zabilje\u017eena su u registrima. Neizostavno je, pri njihovom poslu, bilo poznavanje jezika kojim se govorilo na krajini kako bi na njema\u010dkom \u0161to preciznije zapisali slavenska i ma\u0111arska imena. U Slavonskoj je krajini tada prevladavao kajkavski govor koji je bio bilje\u017een kao slovinski, slavonski, slovenski ili slavonski jezik. Zavr\u0161etkom procesa, izvje\u0161taji povjerenika i pisara bili bi prepisani i uvezani u knjigu tvrdih korica. Ponekad bi sadr\u017eavali relacije sa \u017eivopisnim uvidom u svakodnevne izazove funkcioniranja kraji\u0161kog sustava, ali i prijedlozima za njihovo rje\u0161avanje. Pogotovo po pitanju logistike i me\u0111usobnih odnosa vojnika i zapovjednika.<\/p>\n\n\n\n

U \u010detvrtom poglavlju, \u201eKori\u0161tenje i interpretacija podataka iz registara vojske\u201c, autorica sa\u017eeto prikazuje kvantitativne podatke registara te ih tuma\u010di u odnosu na reforme koje su Habsburgovci provodili na podru\u010dju Slavonske i petrinjske krajine, te na naseljavanje vla\u0161kog stanovni\u0161tva. Podatci registra iz 1577., dakle prije habsbur\u0161kih intervencija, pokazuju da je Slavonska krajina, u odnosu na Osmanlije, zaostajala po broju pla\u0107enih vojnika. Ovaj nedostatak nadokna\u0111en je idu\u0107e godine kada je na Slavonskoj krajini uve\u0107an broj pla\u0107enih, bolje opremljenih vojnika. Njihov se broj tijekom 17. st. smanjuje, \u0161to zbog rje\u0111ih sukoba s Osmanlijama, \u0161to zbog nova\u010denja Vlaha kao nepla\u0107enih vojnika, posebice od kraja 16. st. kada se intenzivno naseljavaju na prostoru Slavonske i petrinjske krajine. Obra\u0111eni registri pokazuju da su Vlasi u nekim mjestima primljeni i me\u0111u pla\u0107ene vojnike \u0161to nam dodatno osvjetljava podru\u010dja njihova naseljavanja. Osim toga, Habsburgovci su u 17. st. po\u010deli favorizirati odre\u0111ene vojne rodove u toku s novijim ru\u010dnim vatrenim oru\u017ejem. To su prije svega bili arkebuziri te \u201enjema\u010dki\u201c i \u201eslobodni\u201c pje\u0161aci koje su prete\u017eito \u010dinili \u201eNijemci\u201c, no registri pokazuju da se kasnije, me\u0111u slabije pla\u0107enim redovima, na\u0161lo i poneko slavensko ime. Najbrojniji pla\u0107eni rod zasigurno su bili haramije. Bili su prvenstveno nova\u010deni me\u0111u doma\u0107im stanovni\u0161tvom Slavonskog Kraljevstva, a dijelom i prebjeglog ma\u0111arskog i slavenskog stanovni\u0161tva. Posebna je pozornost posve\u0107ena raspoznavanju autohtonog i doseljenog vla\u0161kog stanovni\u0161tva me\u0111u zapisanim slavenskim imenima. Ona su podijeljena na dvije skupine: novozavjetna imena, koja prema podatcima iz poreznih popisa od 1496. do 1596. te registra iz 1577. prevladavaju me\u0111u autohtonim kajkavskim stanovni\u0161tvom Slavonskog Kraljevstva, te narodna imena, koja su posebno primjetna u registru iz 1644. te djelomi\u010dno u onom iz 1577., no slabije su prisutna u poreznim popisima 16. st., zbog \u010dega ih pripisujemo novoprido\u0161lim Vlasima. Trag vla\u0161kog doseljavanja jest i \u0161tokavski dijalekt koji je opstao na podru\u010djima intenzivnog naseljavanja nau\u0161trb kajkavskog dijalekta koji se o\u010duvao na podru\u010djima slabijeg naseljavanja. Nedostatak prezimena u korist toponimijskih filijacija u registru iz 1577. tako\u0111er otkriva doseljavanje prebjega s podru\u010dja Hrvatskog Kraljevstva i Donje Slavonije. Prezimena su \u010de\u0161\u0107a za 17. st. kada su bila neizostavna pri popisivanju vojnika.<\/p>\n\n\n\n

Posljednje poglavlje, \u201eSistematizacija podataka iz vojnih registara za potrebe objavljivanja\u201c, govori o specifi\u010dnostima transliteriranih slavenskih imena na njema\u010dki jezik te o strukturi samih registara. S obzirom da su podatci u samim registrima nepregledni po svojoj strukturi, autorica napominje kako je pristupila tom problemu svrstavaju\u0107i te podatke u tablice, po ustrojbenim cjelinama i utvrdama kako bi bili upotrebljiviji.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dno, mo\u017eemo re\u0107i da je autorica ovim izdanjem dala poseban doprinos u istra\u017eivanju i poznavanju vojnokraji\u0161ke povijesti te njenom pribli\u017eavanju \u0161iroj nestru\u010dnoj javnosti. Autorica je sa\u017eeto prikazala problematiku i stupanj istra\u017eenosti ovoga dijela hrvatske povijesti, a dala je i smjernice za razumijevanje i pristupanje izdanoj gra\u0111i, s napomenom da se prikladna metodologija za njezino istra\u017eivanje mora tek razviti. Doticanjem habsbur\u0161kih reformi i vojnih rodova prisutnih na Slavonskoj i petrinjskoj krajini, ovo izdanje mo\u017eemo smatrati i korisnim prilogom za upoznavanje vojne povijesti doti\u010dnih podru\u010dja. Osim toga, jasno pokazuje da je poznavanje vojnokraji\u0161ke povijesti neizostavno za istra\u017eivanje demografske povijesti podru\u010dja koja su pripadala Vojnoj krajini.<\/p>\n\n\n\n

Ivan Ma\u010dukat<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-47334","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":47334,"position":0},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":47334,"position":1},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":47334,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":47334,"position":3},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":47334,"position":4},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":47334,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47334","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47334"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47334\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47337,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47334\/revisions\/47337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47334"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47334"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47334"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}