{"id":47302,"date":"2025-07-09T18:42:30","date_gmt":"2025-07-09T18:42:30","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47302"},"modified":"2025-07-09T18:47:50","modified_gmt":"2025-07-09T18:47:50","slug":"ivo-kokic-poziv-na-podizanje-spomen-obiljezja-splitskom-lazaretu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47302","title":{"rendered":"Ivo Koki\u0107: Poziv na podizanje spomen-obilje\u017eja Splitskom lazaretu"},"content":{"rendered":"\n

Poziv na podizanje spomen-obilje\u017eja Splitskom lazaretu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Za vrijeme ne tako davne pandemije koronavirusa, mnogo se govorilo o tome kako je prva karantena na svijetu uspostavljena upravo u Dubrovniku u 14. stolje\u0107u. No, \u010desto je prolazilo \u201eispod radara\u201c kako se i iz povijesti Splita mogu izvu\u0107i u najmanju ruku jednako dobre pouke glede borbe protiv zaraznih bolesti. Kao \u0161to \u0107e biti navedeno u nastavku, to nije jedini aspekt po kojem je Splitski lazaret nepravedno tretiran u odnosu na kompleks lazareta u Dubrovniku.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj \u010dlanak pru\u017ea glavne informacije o Splitskom lazaretu, njegovoj va\u017enosti, funkciji i okolnostima pod kojima je do\u017eivio svoj kraj. Obja\u0161njeno je i zbog \u010dega je potrebno poraditi na podizanju op\u0107e razine svijesti o njegovom zna\u010daju te na koji na\u010din bi to trebalo napraviti.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detak Splitskog lazareta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Split je bio va\u017ena trgova\u010dka luka Mleta\u010dke Republike, \u010dime je predstavljao svojevrsni most izme\u0111u Istoka i Zapada. Na mjestima gdje je prisutan veliki protok ljudi i robe uvijek postoji opasnost od \u0161irenja zaraznih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Zato je splitski poduzetnik Daniel Rodriga (Rodriguez) 1566. i 1576. uputio zahtjev za izgradnjom lazareta u Splitu kako bi se provodila izolacija ljudi koji bi dolazili u grad, kao i zbog rasku\u017eivanja robe. Rije\u010d lazaret<\/em> i dolazi od imena sv. Lazara, za\u0161titnika gubavaca.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d tome \u0161to je postojao otpor navedenoj inicijativi, Senat u Veneciji glasao je za prihva\u0107anje Rodrigine ideje. Rodriga je bio sefardski \u017didov te konzul \u017eidovske zajedice u Veneciji. S obzirom da je upravo on inicirao gradnju lazareta, kao i nadgledao njegovu izgradnju, to je rezultiralo ne\u010dim vrlo pozitivnim za njegovu zajednicu. Naime, polo\u017eaj \u017didova u Splitu postao je jedan od najboljih u Europi.<\/p>\n\n\n\n

Prva faza gradnje Lazareta zavr\u0161ena je 1590., a za promet je otvoren 1592. godine. Svoj kona\u010dan oblik poprimio je sredinom 1600-ih, a njegov prvi tlocrt datira iz 1666. godine.<\/p>\n\n\n\n

Arhitektura Splitskog lazareta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Lazaret je imao povr\u0161inu od oko 10.000 m2<\/sup> te je obuhva\u0107ao otprilike desetinu tada\u0161njeg Splita. Bio je jedan od najljep\u0161ih, najve\u0107ih, najmonumentalnijih te najbolje organiziranih lazareta u Europi. Putopisci koji su u 19. stolje\u0107u posje\u0107ivali Split bili su impresionirani Lazaretom jednako koliko i Dioklecijanovom pala\u010dom.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slika 1 \u2013 crte\u017e Splita s po\u010detka 19. stolje\u0107a na kojem se vidi Lazaret<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Kraj lazareta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kroz 19. stolje\u0107e po\u010dela je opadati va\u017enost lazareta u Splitu te je po\u010delo uklanjanje nekih njegovih dijelova. Lazaret je o\u0161te\u0107en i u savezni\u010dkom bombardiranju Splita 1943. godine. Prijelomna tragedija dogodila se odmah nakon Drugog svjetskog rata (1945.), kada je donesena odluka o potpunom ru\u0161enju Lazareta.<\/p>\n\n\n\n

Te\u0161ko je rije\u010dima opisati kakva je to katastrofalna odluka bila. Naime, Lazaret je u tom trenutku jo\u0161 uvijek bio u itekako dovoljno dobrom stanju za obnovu. No, lo\u0161 odnos dru\u0161tva prema kulturnoj ba\u0161tini bio je presudan. Osim toga, Lazaret je bio toliko monumentalan da \u010dak i nje odmah (1945.) cijeli sru\u0161en, ve\u0107 je sustavna devastacija neprocjenjivo vrijedne povijesne ostav\u0161tine trajala godinama.<\/p>\n\n\n\n

Naposlijetku su 1968. prona\u0111eni temelji sredi\u0161njeg Lazareta prilikom kopanja temelja za Pala\u010du turizma<\/em>. Povjesni\u010dar Du\u0161ko Ke\u010dkemet poku\u0161ao je agitirati da nova gra\u0111evina bude sagra\u0111ena u skladu s tim temeljima kako bi barem tlocrtno podsje\u0107ala na Lazaret. No, nije bilo razumijevanja za njegov apel te su uni\u0161teni i posljednji ostaci (temelji) Lazareta.<\/p>\n\n\n\n

Treba spomenuti kako su se nakon Drugog svjetskog rata dubrova\u010dki konzervatori zalagali za o\u010duvanje i obnovu poru\u0161enih dijelova lazareta u Dubrovniku. Stoga je i danas sklop lazareta u Dubrovniku jedina potpuno sa\u010duvana karantenska gra\u0111evina na europskom dijelu Sredozemlja te je pod za\u0161titom UNESCO-a od 1994. godine.<\/p>\n\n\n\n

Kultura sje\u0107anja            <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Danas u Splitu ne samo da vi\u0161e ne postoji Lazaret (niti njegovi ostaci), nego ne postoji ni ne\u0161to \u0161to bi podsje\u0107alo na njega. To bi definitivno trebalo promijeniti.<\/p>\n\n\n\n

Dalmatinski portal je prije dvije godine otvorio mogu\u0107nost obra\u0107anja (tom portalu) s prijedlozima o tome \u0161to bi trebalo pobolj\u0161ati ili pak izgraditi u gradu Splitu. Ako bi procijenili da je odre\u0111ena tema dovoljno relevantna, objavili bi \u010dlanak o tome pod naslovom \u201eIdeja za Split\u201c te u nastavku napisali o \u010demu se radi. Po potrebi su kontaktirali i nadle\u017ena gradska tijela u vezi s tim.<\/p>\n\n\n\n

Stoga sam im se obratio upravo glede teme Lazareta \u2013 napisao sam im najva\u017eije podatke o njemu, objasnio za\u0161to je njegovo ru\u0161enje predstavljalo zlo\u010din nad kulturom te naglasio kako bismo trebali poraditi na kulturi sje\u0107anja. Temeljem mog dopisa, objavili su \u010dlanak<\/a> te su kontaktirali Muzej grada Splita. Iz Muzeja su odgovorili da \u0107e se Lazaret na\u0107i u jednoj od tema koje pokriva budu\u0107i postav Jugoisto\u010dne kule.<\/p>\n\n\n\n

To je pohvalno s njihove strane. Zaista bi trebalo organizirati izlo\u017ebe (po mogu\u0107nosti stalne postave) koje \u0107e pokrivati temu Lazareta. Me\u0111utim, to nije dovoljno. Izlo\u017eba, iako je za svaku pohvalu, nije odavanje po\u010dasti Lazaretu u punini. Osim toga, izlo\u017ebu \u0107e vidjeti samo oni koji ciljano odu na nju. Postoji jedan jo\u0161 izravniji na\u010din koji se mo\u017ee poduzeti ako za takvo \u0161to postoji volja.<\/p>\n\n\n\n

Zato bi trebalo na odre\u0111enom mjestu koje je Splitski lazaret nekada zahva\u0107ao podignuti spomen-obilje\u017eje koje \u0107e prolaznike upu\u0107ivati na to \u0161to se tu nekada nalazilo te bi obilje\u017eje ukratko pru\u017ealo osnovne informacije o Lazaretu i njegovoj va\u017enosti. Takva intervencija u socijalnu okolinu garantirala bi da takvo obilje\u017eje zamijeti svatko tko prolazi tim dijelom grada. To je ne\u0161to \u0161to lokalna vlast u Splitu mo\u017ee napraviti kako bi barem dijelom skrenula pozornost na va\u017enost Lazareta, ali i na povijesnu nepravdu koja mu se dogodila.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak i poziv na izgradnju spomen-obilje\u017eja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Lazaret je iznimno doprinio razvoju Splita kroz stolje\u0107a. Bio je jedan od najljep\u0161ih i najmonumentalnijih u Europi. Da je sa\u010duvan, Split bi se mogao pohvaliti jo\u0161 jednom vrijednom znamenito\u0161\u0107u. Ovako se mo\u017ee pohvaliti draguljem iz svoje povijesti, \u010dija vrijednost nije prepoznata u odre\u0111enim povijesnim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n

Dono\u0161enje odluke o ru\u0161enju (o\u0161te\u0107enog) Lazareta bila je ogromna tragedija. Trebalo ga je restaurirati kako bi podsje\u0107ao na vremena iz slavne povijesti Splita. To je primjer kulturocida kojeg nije mogu\u0107e u potpunosti ispraviti jer njegova obnova vi\u0161e nije zamisliva niti realna.<\/p>\n\n\n\n

No, odati dostojnu po\u010dast Lazaretu je ve\u0107 znatno lak\u0161e. Stoga ovim putem upu\u0107ujem poziv lokalnoj vlasti u Gradu Splitu (i svim nadle\u017enim institucijama) na podizanje spomen-obilje\u017eja Lazaretu. Trebalo bi ga smjestiti na neku lokaciju koju je on svojedobno zahva\u0107ao te se potruditi oko toga da uistinu bude uo\u010dljivo. Lazaret to i vi\u0161e nego zaslu\u017euje.<\/p>\n\n\n\n

Ivo Koki\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Bibliografija:<\/p>\n\n\n\n

\u201eIDEJA ZA SPLIT ‘Lazaret je bio jedan od najve\u0107ih u Europi, moramo poraditi na kulturi sje\u0107anja’.\u201c, Dalmatinski portal<\/em>, https:\/\/dalmatinskiportal.hr\/vijesti\/ideja-za-split–lazaret-je-bio-jedan-od-najvecih-u-europi–moramo-poraditi-na-kulturi-sjecanja-\/182401<\/a>, 5.10.2023.<\/p>\n\n\n\n

Koki\u0107, Ivo. \u201eSplitski lazaret: razlozi otvaranja, gradnja\u00a0i funkcija\u201c, Pro tempore <\/em>16 (2021), 303-312. (https:\/\/hrcak.srce.hr\/clanak\/401871<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

\u201eLazareti\u201c, Dubrova\u010dka ba\u0161tina<\/em>, https:\/\/dubrovackabastina.com\/?page_id=5650035<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvori ilustracija:<\/p>\n\n\n\n

Slika 1 – Koki\u0107, Ivo. \u201eSplitski lazaret: razlozi otvaranja, gradnja\u00a0i funkcija\u201c, Pro tempore <\/em>16 (2021), 307. (https:\/\/hrcak.srce.hr\/clanak\/401871<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-47302","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":47302,"position":0},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":47302,"position":1},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":47302,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika” u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53460,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53460","url_meta":{"origin":47302,"position":3},"title":"Poziv na javno savjetovanje na temu obrazovanja o ba\u0161tini antifa\u0161izma","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sudjelovanje u javnom savjetovanju pod nazivom \u201dKako danas pristupamo ba\u0161tini stradanja i antifa\u0161izma? Drugi svjetski rat i antifa\u0161izam u suvremenim muzejskim, umjetni\u010dkim i obrazovnim praksama\u201d o kvalitetnijem informiranju mladih i drugog zainteresiranog gra\u0111anstva o mjestima stradanja te antifa\u0161isti\u010dkog otpora i ba\u0161tini antifa\u0161izma koje \u0107e se odr\u017eati u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53893","url_meta":{"origin":47302,"position":4},"title":"Poziv na sudjelovanje: Otkrivanje Dalmacije XII","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu poziva vas na sudjelovanje na me\u0111unarodnom znanstvenom skupu koji se organizira u sklopu tjedna znanstvenih i stru\u010dnih doga\u0111anja OTKRIVANJE DALMACIJE XII Putopisni crte\u017e \/ Otoci u putopisima Muzej grada Splita, Split, 12. \u2013 14. studenoga 2026. >>> POZIV Putopisi predstavljaju\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":47302,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47302"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47308,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47302\/revisions\/47308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}