{"id":47302,"date":"2025-07-09T18:42:30","date_gmt":"2025-07-09T18:42:30","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47302"},"modified":"2025-07-09T18:47:50","modified_gmt":"2025-07-09T18:47:50","slug":"ivo-kokic-poziv-na-podizanje-spomen-obiljezja-splitskom-lazaretu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47302","title":{"rendered":"Ivo Koki\u0107: Poziv na podizanje spomen-obilje\u017eja Splitskom lazaretu"},"content":{"rendered":"\n

Poziv na podizanje spomen-obilje\u017eja Splitskom lazaretu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Za vrijeme ne tako davne pandemije koronavirusa, mnogo se govorilo o tome kako je prva karantena na svijetu uspostavljena upravo u Dubrovniku u 14. stolje\u0107u. No, \u010desto je prolazilo \u201eispod radara\u201c kako se i iz povijesti Splita mogu izvu\u0107i u najmanju ruku jednako dobre pouke glede borbe protiv zaraznih bolesti. Kao \u0161to \u0107e biti navedeno u nastavku, to nije jedini aspekt po kojem je Splitski lazaret nepravedno tretiran u odnosu na kompleks lazareta u Dubrovniku.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj \u010dlanak pru\u017ea glavne informacije o Splitskom lazaretu, njegovoj va\u017enosti, funkciji i okolnostima pod kojima je do\u017eivio svoj kraj. Obja\u0161njeno je i zbog \u010dega je potrebno poraditi na podizanju op\u0107e razine svijesti o njegovom zna\u010daju te na koji na\u010din bi to trebalo napraviti.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detak Splitskog lazareta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Split je bio va\u017ena trgova\u010dka luka Mleta\u010dke Republike, \u010dime je predstavljao svojevrsni most izme\u0111u Istoka i Zapada. Na mjestima gdje je prisutan veliki protok ljudi i robe uvijek postoji opasnost od \u0161irenja zaraznih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Zato je splitski poduzetnik Daniel Rodriga (Rodriguez) 1566. i 1576. uputio zahtjev za izgradnjom lazareta u Splitu kako bi se provodila izolacija ljudi koji bi dolazili u grad, kao i zbog rasku\u017eivanja robe. Rije\u010d lazaret<\/em> i dolazi od imena sv. Lazara, za\u0161titnika gubavaca.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d tome \u0161to je postojao otpor navedenoj inicijativi, Senat u Veneciji glasao je za prihva\u0107anje Rodrigine ideje. Rodriga je bio sefardski \u017didov te konzul \u017eidovske zajedice u Veneciji. S obzirom da je upravo on inicirao gradnju lazareta, kao i nadgledao njegovu izgradnju, to je rezultiralo ne\u010dim vrlo pozitivnim za njegovu zajednicu. Naime, polo\u017eaj \u017didova u Splitu postao je jedan od najboljih u Europi.<\/p>\n\n\n\n

Prva faza gradnje Lazareta zavr\u0161ena je 1590., a za promet je otvoren 1592. godine. Svoj kona\u010dan oblik poprimio je sredinom 1600-ih, a njegov prvi tlocrt datira iz 1666. godine.<\/p>\n\n\n\n

Arhitektura Splitskog lazareta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Lazaret je imao povr\u0161inu od oko 10.000 m2<\/sup> te je obuhva\u0107ao otprilike desetinu tada\u0161njeg Splita. Bio je jedan od najljep\u0161ih, najve\u0107ih, najmonumentalnijih te najbolje organiziranih lazareta u Europi. Putopisci koji su u 19. stolje\u0107u posje\u0107ivali Split bili su impresionirani Lazaretom jednako koliko i Dioklecijanovom pala\u010dom.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slika 1 \u2013 crte\u017e Splita s po\u010detka 19. stolje\u0107a na kojem se vidi Lazaret<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Kraj lazareta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kroz 19. stolje\u0107e po\u010dela je opadati va\u017enost lazareta u Splitu te je po\u010delo uklanjanje nekih njegovih dijelova. Lazaret je o\u0161te\u0107en i u savezni\u010dkom bombardiranju Splita 1943. godine. Prijelomna tragedija dogodila se odmah nakon Drugog svjetskog rata (1945.), kada je donesena odluka o potpunom ru\u0161enju Lazareta.<\/p>\n\n\n\n

Te\u0161ko je rije\u010dima opisati kakva je to katastrofalna odluka bila. Naime, Lazaret je u tom trenutku jo\u0161 uvijek bio u itekako dovoljno dobrom stanju za obnovu. No, lo\u0161 odnos dru\u0161tva prema kulturnoj ba\u0161tini bio je presudan. Osim toga, Lazaret je bio toliko monumentalan da \u010dak i nje odmah (1945.) cijeli sru\u0161en, ve\u0107 je sustavna devastacija neprocjenjivo vrijedne povijesne ostav\u0161tine trajala godinama.<\/p>\n\n\n\n

Naposlijetku su 1968. prona\u0111eni temelji sredi\u0161njeg Lazareta prilikom kopanja temelja za Pala\u010du turizma<\/em>. Povjesni\u010dar Du\u0161ko Ke\u010dkemet poku\u0161ao je agitirati da nova gra\u0111evina bude sagra\u0111ena u skladu s tim temeljima kako bi barem tlocrtno podsje\u0107ala na Lazaret. No, nije bilo razumijevanja za njegov apel te su uni\u0161teni i posljednji ostaci (temelji) Lazareta.<\/p>\n\n\n\n

Treba spomenuti kako su se nakon Drugog svjetskog rata dubrova\u010dki konzervatori zalagali za o\u010duvanje i obnovu poru\u0161enih dijelova lazareta u Dubrovniku. Stoga je i danas sklop lazareta u Dubrovniku jedina potpuno sa\u010duvana karantenska gra\u0111evina na europskom dijelu Sredozemlja te je pod za\u0161titom UNESCO-a od 1994. godine.<\/p>\n\n\n\n

Kultura sje\u0107anja            <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Danas u Splitu ne samo da vi\u0161e ne postoji Lazaret (niti njegovi ostaci), nego ne postoji ni ne\u0161to \u0161to bi podsje\u0107alo na njega. To bi definitivno trebalo promijeniti.<\/p>\n\n\n\n

Dalmatinski portal je prije dvije godine otvorio mogu\u0107nost obra\u0107anja (tom portalu) s prijedlozima o tome \u0161to bi trebalo pobolj\u0161ati ili pak izgraditi u gradu Splitu. Ako bi procijenili da je odre\u0111ena tema dovoljno relevantna, objavili bi \u010dlanak o tome pod naslovom \u201eIdeja za Split\u201c te u nastavku napisali o \u010demu se radi. Po potrebi su kontaktirali i nadle\u017ena gradska tijela u vezi s tim.<\/p>\n\n\n\n

Stoga sam im se obratio upravo glede teme Lazareta \u2013 napisao sam im najva\u017eije podatke o njemu, objasnio za\u0161to je njegovo ru\u0161enje predstavljalo zlo\u010din nad kulturom te naglasio kako bismo trebali poraditi na kulturi sje\u0107anja. Temeljem mog dopisa, objavili su \u010dlanak<\/a> te su kontaktirali Muzej grada Splita. Iz Muzeja su odgovorili da \u0107e se Lazaret na\u0107i u jednoj od tema koje pokriva budu\u0107i postav Jugoisto\u010dne kule.<\/p>\n\n\n\n

To je pohvalno s njihove strane. Zaista bi trebalo organizirati izlo\u017ebe (po mogu\u0107nosti stalne postave) koje \u0107e pokrivati temu Lazareta. Me\u0111utim, to nije dovoljno. Izlo\u017eba, iako je za svaku pohvalu, nije odavanje po\u010dasti Lazaretu u punini. Osim toga, izlo\u017ebu \u0107e vidjeti samo oni koji ciljano odu na nju. Postoji jedan jo\u0161 izravniji na\u010din koji se mo\u017ee poduzeti ako za takvo \u0161to postoji volja.<\/p>\n\n\n\n

Zato bi trebalo na odre\u0111enom mjestu koje je Splitski lazaret nekada zahva\u0107ao podignuti spomen-obilje\u017eje koje \u0107e prolaznike upu\u0107ivati na to \u0161to se tu nekada nalazilo te bi obilje\u017eje ukratko pru\u017ealo osnovne informacije o Lazaretu i njegovoj va\u017enosti. Takva intervencija u socijalnu okolinu garantirala bi da takvo obilje\u017eje zamijeti svatko tko prolazi tim dijelom grada. To je ne\u0161to \u0161to lokalna vlast u Splitu mo\u017ee napraviti kako bi barem dijelom skrenula pozornost na va\u017enost Lazareta, ali i na povijesnu nepravdu koja mu se dogodila.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak i poziv na izgradnju spomen-obilje\u017eja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Lazaret je iznimno doprinio razvoju Splita kroz stolje\u0107a. Bio je jedan od najljep\u0161ih i najmonumentalnijih u Europi. Da je sa\u010duvan, Split bi se mogao pohvaliti jo\u0161 jednom vrijednom znamenito\u0161\u0107u. Ovako se mo\u017ee pohvaliti draguljem iz svoje povijesti, \u010dija vrijednost nije prepoznata u odre\u0111enim povijesnim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n

Dono\u0161enje odluke o ru\u0161enju (o\u0161te\u0107enog) Lazareta bila je ogromna tragedija. Trebalo ga je restaurirati kako bi podsje\u0107ao na vremena iz slavne povijesti Splita. To je primjer kulturocida kojeg nije mogu\u0107e u potpunosti ispraviti jer njegova obnova vi\u0161e nije zamisliva niti realna.<\/p>\n\n\n\n

No, odati dostojnu po\u010dast Lazaretu je ve\u0107 znatno lak\u0161e. Stoga ovim putem upu\u0107ujem poziv lokalnoj vlasti u Gradu Splitu (i svim nadle\u017enim institucijama) na podizanje spomen-obilje\u017eja Lazaretu. Trebalo bi ga smjestiti na neku lokaciju koju je on svojedobno zahva\u0107ao te se potruditi oko toga da uistinu bude uo\u010dljivo. Lazaret to i vi\u0161e nego zaslu\u017euje.<\/p>\n\n\n\n

Ivo Koki\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Bibliografija:<\/p>\n\n\n\n

\u201eIDEJA ZA SPLIT ‘Lazaret je bio jedan od najve\u0107ih u Europi, moramo poraditi na kulturi sje\u0107anja’.\u201c, Dalmatinski portal<\/em>, https:\/\/dalmatinskiportal.hr\/vijesti\/ideja-za-split–lazaret-je-bio-jedan-od-najvecih-u-europi–moramo-poraditi-na-kulturi-sjecanja-\/182401<\/a>, 5.10.2023.<\/p>\n\n\n\n

Koki\u0107, Ivo. \u201eSplitski lazaret: razlozi otvaranja, gradnja\u00a0i funkcija\u201c, Pro tempore <\/em>16 (2021), 303-312. (https:\/\/hrcak.srce.hr\/clanak\/401871<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

\u201eLazareti\u201c, Dubrova\u010dka ba\u0161tina<\/em>, https:\/\/dubrovackabastina.com\/?page_id=5650035<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvori ilustracija:<\/p>\n\n\n\n

Slika 1 – Koki\u0107, Ivo. \u201eSplitski lazaret: razlozi otvaranja, gradnja\u00a0i funkcija\u201c, Pro tempore <\/em>16 (2021), 307. (https:\/\/hrcak.srce.hr\/clanak\/401871<\/a>)<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-47302","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":47302,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":47302,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":47302,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":47302,"position":3},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":47302,"position":4},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":47302,"position":5},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47302","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47302"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47302\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47308,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47302\/revisions\/47308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47302"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47302"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47302"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}