{"id":47257,"date":"2025-07-07T10:54:15","date_gmt":"2025-07-07T10:54:15","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47257"},"modified":"2025-07-07T11:58:49","modified_gmt":"2025-07-07T11:58:49","slug":"u-ime-onih-koji-se-ne-mire-s-pozdravom-zds","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47257","title":{"rendered":"U ime onih koji se ne mire s pozdravom ZDS"},"content":{"rendered":"\n

Nakon \u0161to je Thompson na velikom zagreba\u010dkom koncertu 5. srpnja 2025. poveo pjesmu \u201eBojna \u010cavoglave\u201c pozdravom \u201eZa dom\u201c, a stotine tisu\u0107a odgovorile \u201eSpremni!\u201c, kao urednik mogu samo dodatno potvrditi da \u0107e portal Historiografija.hr<\/em> nastaviti govoriti u ime onog dijela hrvatske historiografije koji se ni u kojem slu\u010daju ne miri ni s pozdravom ZDS niti usta\u0161tvom i NDH. <\/p>\n\n\n\n

Posve suprotno onom dijelu povjesni\u010dara koji \u0107e tvrditi da je takvo kori\u0161tenje pozdrava ZDS navodno otkupljeno njegovom upotrebom u Domovinskom ratu ili koji \u0107e bavljenje komunisti\u010dkim zlo\u010dinima koristiti za odbacivanje antifa\u0161izma i pre\u0161u\u0107ivanje naravi NDH.<\/p>\n\n\n\n

Premda iza mladih i starijih stoji mnogo razli\u010ditih razloga za\u0161to nose crne majice s pozdravom ZDS ili ga uzvikuju, za nas povjesni\u010dare nije ni\u0161ta va\u017enije nego govoriti o onome \u0161to taj pozdrav zaista jest.<\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to je ve\u0107 u brojnim knjigama istaknuto, to je slu\u017ebeni pozdrav usta\u0161kog pokreta kojim je progla\u0161ena NDH s ciljem \u201e\u010di\u0161\u0107enja hrvatske nacije od stranih i inferiornih elemenata, tj. \u017didova, Srba, Roma i svih onih koji nisu bili spremni podr\u017eati Poglavnika\u201c, \u010dija je osnova bila \u201erasna superiornost, koordinirana politika nasilja, progona, preseljenja i genocida nad Srbima, \u017didovima i Romima\u201c.[1]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Nije se me\u0111utim radilo samo o teroru nego i sveobuhvatnom poku\u0161aju da se stvori novog \u201eHrvata-usta\u0161u\u201c, sa sna\u017enim usmjerenjem upravo na mlade. Tako je zapovjednik Usta\u0161ke mlade\u017ei Ivan Or\u0161ani\u0107 isticao – tipi\u010dnim usta\u0161kim govorom nasilja – da \u201esvaki onaj koji bude sabotirao, bilo od mla\u0111ih ili starijih, bit \u0107e smjesta uni\u0161ten, jer sva omladina od 7 do 21 god. mora biti u Usta\u0161koj mlade\u017ei\u201c.[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Zbog toga je jedan pripadnik Usta\u0161ke mlade\u017ei napisao pjesmu:<\/p>\n\n\n\n

\u201eJa sam mladi Usta\u0161a,<\/p>\n\n\n\n

Domovine sin,<\/p>\n\n\n\n

Volim na\u0161eg Poglavnika,<\/p>\n\n\n\n

Sve Hrvate s njim.<\/p>\n\n\n\n

Ako treba \u017eivot dati<\/p>\n\n\n\n

A i krvcu liti,<\/p>\n\n\n\n

Za Poglavnika i za Dom<\/p>\n\n\n\n

Ja \u0107u spreman biti.\u201c[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Prava je tragedija da su mladi dovedeni u okolnosti da tijekom Drugog svjetskog rata slijede takve pjesme.<\/p>\n\n\n\n

Jer na drugoj strani jednoj djevoj\u010dici, poznatoj zagreba\u010dkoj glumici Lei Deutsch, ni vlastita ni maj\u010dina pisma (\u201eDraga Beba, molim Vas jo\u0161 jedno\u0107 ne ljutite se, ja znam da je to za Vas vrlo neugodno, ali sad ve\u0107 opet vode sve \u017eene i djecu, pa znate kako me je strah\u201c.[4]<\/a>) nisu pomogla da se spasi smrti, zajedno s mnogim drugim \u017eidovskim, romskim i srpskim djevoj\u010dicama i dje\u010dacima.<\/p>\n\n\n\n

Tragi\u010dno je da su danas opet toliki mladi uz pomo\u0107 starijih dovedeni u situaciju da masovno uzvikivanje pozdrava ZDS ne vide po ni\u010dem problemati\u010dnim.<\/p>\n\n\n\n

Iako, \u201eve\u0107 prvi izvje\u0161taji usta\u0161kih funkcionera iz raznih krajeva pokazali su da najve\u0107a ve\u0107ina omladine nije bila uop\u0107e zainteresirana za usta\u0161ki pokret\u201c,[5]<\/a> pa \u0107e tako i danas mnogi re\u0107i da su mladi koji nose crne majice s pozdravom ZDS ili ga izvikuju – samo manjina.<\/p>\n\n\n\n

No rije\u010d je o manjini koja me\u0111utim ne prestaje rasti. I pripadnici usta\u0161kog pokreta bili su manjina koja je na\u017ealost do\u0161la u situaciju da po\u010dini toliko \u0161tete, kao \u0161to to \u010dini i dana\u0161nje uzvikivanje pozdrava ZDS.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Stoga je dana\u0161nja manjina zapravo veliki simptom koji potvr\u0111uje da iza stalnog kori\u0161tenja i opravdavanja pozdrava ZDS ne postoji prakti\u010dki nikakvo suosje\u0107anje prema tolikim brojnim \u017ertvama usta\u0161kog re\u017eima i NDH ili pak briga kako se kad to \u010duju osje\u0107aju njihovi potomci. A jo\u0161 je jako mnogo toga o \u010demu se uop\u0107e ne \u017eeli voditi ra\u010duna.<\/p>\n\n\n\n

Prepu\u0161tamo zato drugim povjesni\u010darima opravdavanje upotrebe pozdrava ZDS, odbacivanje antifa\u0161izma i pre\u0161u\u0107ivanje karaktera NDH.<\/p>\n\n\n\n

Mi \u0107emo se usmjeriti na ono \u0161to je ve\u0107 neko vrijeme sredi\u0161nje dru\u0161tveno pitanje u Hrvatskoj: za\u0161to tolikim mnogima ili \u010dak ve\u0107ini usta\u0161ki simboli ne predstavljaju nikakav problem? Ili kako je to jedan njema\u010dki novinar primijetio<\/a> \u2013 za\u0161to u Hrvatskoj nedostaje zgro\u017eenosti nad onime \u0161to se doga\u0111alo u NDH?<\/p>\n\n\n\n

Branimir Jankovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

Urednik portala Historiografija.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Goran Miljan, Uspon fa\u0161izma u Hrvatskoj. Usta\u0161e i pokret mladih u II. svjetskom ratu<\/em>, Zagreb 2023, str. 179.<\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a> Citirano prema Fikreta Jeli\u0107-Buti\u0107, Usta\u0161e i Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska 1941-1945.<\/em>, Zagreb 1977, str. 108.<\/p>\n\n\n\n

[3]<\/a> Citirano prema Miljan, nav. dj., str. 146.<\/p>\n\n\n\n

[4]<\/a> Citirano prema Martina Bitunjac, Lea Deutsch. Dijete glume, glazbe i plesa<\/em>, Zagreb 2021, str. 60.<\/p>\n\n\n\n

[5]<\/a> Citirano prema Jeli\u0107-Buti\u0107, nav. dj., str. 108.<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47228,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-47257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Thompson_koncert.png?fit=600%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55156,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55156","url_meta":{"origin":47257,"position":0},"title":"Povodom nove knjige o Biljani Plav\u0161i\u0107: o poricanju, rehabilitaciji i pitanjima koja na\u0161a dru\u0161tva izbjegavaju \u2013 intervju s Oliverom Simi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"An English translation of the interview is available below. Olivera Simi\u0107 pravnica je, profesorica i spisateljica ro\u0111ena u Banjoj Luci, koja se ve\u0107 vi\u0161e od dvije desetlje\u0107a bavi istra\u017eivanjem tranzicijske pravde, ratnih zlo\u010dina i rodne perspektive u postkonfliktnim dru\u0161tvima. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini napustila je zemlju, a kasnije\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Olivera_Simic_TheObserver-6228.webp?resize=1050%2C600&ssl=1 3x"},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":47257,"position":1},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":47257,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":47257,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":47257,"position":4},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova “Odiseja” u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":47257,"position":5},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47257"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47257\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47275,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47257\/revisions\/47275"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47228"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}