{"id":47170,"date":"2025-07-01T14:06:27","date_gmt":"2025-07-01T14:06:27","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47170"},"modified":"2025-07-01T14:06:27","modified_gmt":"2025-07-01T14:06:27","slug":"poziv-na-prijavu-izlaganja-na-znanstveno-knjizevnom-skupu-dana-marije-juric-zagorke-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47170","title":{"rendered":"Poziv na prijavu izlaganja na znanstveno-knji\u017eevnom skupu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke 2025."},"content":{"rendered":"\n

Centar za \u017eenske studije Zagreb<\/a> u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu<\/a> i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever<\/a> objavljuje<\/p>\n\n\n\n

Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

TKO STE VI? (RODNI) IZAZOVI I ZAMKE AUTORSTVA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 21. i 22. studenog 2025. u Zagrebu,<\/strong> u prostorijama Centra za \u017eenske studije\/Memorijalnog stana Marije Juri\u0107 Zagorke, na Dolcu 8.<\/p>\n\n\n\n

O\u017eivljava li autor odnosno autorica u dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim znanostima?<\/p>\n\n\n\n

\u201eAutor\u201c je desetlje\u0107ima bio nezanimljiva, gotovo tabu-tema u knji\u017eevnoj teoriji, u prvom redu zbog lo\u0161e reputacije pozitivisti\u010dke kritike koja se uvelike temeljila na jednostavnom biografizmu i psihologizmu, kao i posljedi\u010dne prevlasti formalizma u prou\u010davanju umjetnosti. Premda su Barthesov esej \u201eSmrt autora\u201c (1967) i Foucaultovo predavanje \u201e\u0160to je autor?\u201c (1969) jo\u0161 uvijek klju\u010dni tekstovi za razumijevanje figure autora u dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim znanostima, razli\u010dite politi\u010dke kritike ustrajale su u bavljenju problemom autorstva. Na tragu Virginije Woolf koja je u Vlastitoj sobi<\/em> inzistirala na nematerijalnim i materijalnim ograni\u010denjima s kojima su se u povijesti engleske knji\u017eevnosti susretale spisateljice, feministi\u010dka je kritika od 1970-ih zaokupljena odnosom autorstva i roda. U tom se smislu redovito ispostavlja da je, usprkos proklamiranoj autonomiji umjetnosti, rod autorice presudan za njezin nepravedan tretman te inferioran status u povijesti knji\u017eevnosti i drugih umjetnosti, pri \u010demu se taj polo\u017eaj dodatno komplicira presijecanjem roda s klasom, rasom, seksualno\u0161\u0107u itd.<\/p>\n\n\n\n

Zahvaljuju\u0107i razvoju interneta i dru\u0161tvenih mre\u017ea, zainteresirana publika bli\u017ea je \u017eivu\u0107im autorima i autoricama nego ikada prije. Porast parasocijalnih odnosa prati pove\u0107ani interes za politi\u010dko djelovanje autora i autorica te dru\u0161tvene i ekonomske uvjete njihova kreativnog rada, \u0161to nerijetko rezultira i moralnim vrednovanjem njihova lika i djela. Budu\u0107i da lak\u0161e svjedo\u010dimo problemati\u010dnim postupcima brojnih autora i autorica, sve se \u010de\u0161\u0107e raspravlja o (ne)mogu\u0107nosti odvajanja autora\/autorice i teksta te o eti\u010dnosti \u010ditanja (i ljubavi prema) djel(im)a problemati\u010dnih autora\/autorica. Premda su pod stalnim pove\u0107alom javnosti, autori i autorice ipak imaju zna\u010dajnu korist od izmijenjenih uvjeta knji\u017eevne proizvodnje i recepcije zbog mogu\u0107nosti (samo)promocije i konstruiranja vlastitog autorskog brenda na internetu.<\/p>\n\n\n\n

Istovremeno pratimo kreativni i tr\u017ei\u0161ni boom pripovijedanja u prvom licu, s porastom autobiografskog\/memoarskog i sve ve\u0107om vidljivo\u0161\u0107u autoteorijskog pisanja kako u publicistici, tako i u znanstvenoj produkciji, dojmom prevlasti autofikcije u suvremenoj knji\u017eevnosti, kao i golemom koli\u010dinom osobnih i ispovjednih tekstova na internetu od nekad popularnih blogova, LiveJournala ili Tumblra do ne\u0161to aktualnijih Substacka, TikToka i YouTubea. Suo\u010deni s nepreglednom koli\u010dinom osobnog sadr\u017eaja, skloni smo ih napre\u010dac osuditi i po strani ostaviti klju\u010dne lekcije teorije autobiografije po kojima su posrijedi kreativni, artificijelni tekstovi kao i svi drugi. U tom smislu, autobiografsko pisanje ne nudi izravan, jednostavan uvid u ne\u010diji \u017eivot, ve\u0107 taj \u017eivot proizvodi u obliku pri\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Uvide u problem autorstva \u010dini jo\u0161 slo\u017eenijim utjecaj tehnologije pri \u010demu ubrzani razvoj umjetne inteligencije reformulira pitanja o izvornosti, kreativnosti i ma\u0161ti u umjetni\u010dkom radu, dok se suvremena znanost i obrazovanje zbog porasta plagijata na nove na\u010dine suo\u010davaju s problemom eti\u010dnosti, kao i promjenama samih materijalnih uvjeta rada u znanosti.<\/p>\n\n\n\n

Kad je pak rije\u010d o Zagorki, njezina je turbulentna biografija istra\u017eiva\u010dima poput I. Herge\u0161i\u0107a i S. Lasi\u0107a \u010desto bila privla\u010dnija od njezinih djela, a i danas je izazovno odvojiti utjecajne popularne predod\u017ebe o samoj autorici od tekstova koje je pisala. Stoga \u0107e nas, izme\u0111u ostalog, zanimati analize Zagorkina lika \u2013 figure odnosno ikone Marije Juri\u0107 Zagorke \u2013 koju su kreirali kako ona sama svojim autobiografskim i autopoeti\u010dkim tekstovima, tako i tu\u0111i narativi o njoj \u2013 umjetni\u010dki, znanstveni, muzeolo\u0161ki, medijski, popularni itd.<\/p>\n\n\n\n

Mogu\u0107e teme izlaganja uklju\u010duju, ali nisu ograni\u010dene na:<\/strong>
\u2022 teorijski problem autorstva u knji\u017eevnosti i drugim umjetnostima
\u2022 autodijegeza, autofikcija, autobiografija, autoteorija
\u2022 autor_ica u tekstu, metalepsa, metafikcija
\u2022 individualno i kolektivno autorstvo
\u2022 pseudonimi, anonimnost autorstva
\u2022 autorstvo i rod, rasa, klasa, seksualnost itd.
\u2022 autorstvo, politi\u010dko djelovanje, politi\u010dka odgovornost
\u2022 autor_ica na internetu, autorstvo kao brand, autor\/ica i publika
\u2022 autorstvo i rad, rad u kulturi
\u2022 autorska prava
\u2022 autorska namjera
\u2022 original i kopija, izvornost i plagijat, etika autorstva
\u2022 autorstvo, kreativnost i ma\u0161ta
\u2022 autorstvo, tehnologija i strojno generirani tekstovi<\/p>\n\n\n\n

O\u010dekujemo da \u0107e ova konferencija pru\u017eiti inspiraciju i potaknuti nove na\u010dine razmi\u0161ljanja o pitanjima autorstva, pozicije autora_ica te njihovom djelovanju. Pozivamo zato istra\u017eiva\u010dice i istra\u017eiva\u010de iz svih polja dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti, prakti\u010dare i prakti\u010darke, aktivistkinje i aktiviste te sve zainteresirane da svojim izlaganjima doprinesu raspravi o ovim temama.<\/p>\n\n\n\n

Prihvatit \u0107e se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sa\u017eetak izlaganja (izme\u0111u 150 i 300 rije\u010di) s kra\u0107im \u017eivotopisom molimo poslati do 21. rujna 2025. na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr<\/a>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mail nasloviti: <\/strong>Dani MJZ-prijava 2025<\/p>\n\n\n\n

Kotizacija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Autori\/ce radova: 40 eura
Kotizacija uklju\u010duje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvje\u017eenje, ru\u010dak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.<\/p>\n\n\n\n

Studenti\/ce postdiplomskih studija, nezaposleni\/e i sudionici\/bez izlaganja ne<\/strong> pla\u0107aju kotizaciju.<\/p>\n\n\n\n

Programski odbor skupa:<\/strong> dr.sc. Lidija Duji\u0107, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Ma\u0161a Grde\u0161i\u0107, dr.sc. Suzana Coha, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski<\/p>\n\n\n\n

Program financijski podupiru Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Poziv na prijavu izlaganja na znanstveno-knji\u017eevnom skupu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke 2025<\/a><\/blockquote>