{"id":47164,"date":"2025-07-01T13:53:26","date_gmt":"2025-07-01T13:53:26","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47164"},"modified":"2025-07-01T13:56:15","modified_gmt":"2025-07-01T13:56:15","slug":"danijela-duvnjak-okrugli-stol-zene-i-povijesne-mijene-izazovi-povijesti-zena-u-proslosti-kliofest-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47164","title":{"rendered":"Danijela Duvnjak – prikaz okruglog stola “\u017dene i povijesne mijene: izazovi povijesti \u017eena u pro\u0161losti” – Kliofest 2025."},"content":{"rendered":"\n

Okrugli stol \u017dene i povijesne mijene \u2013 izazovi povijesti \u017eena u pro\u0161losti<\/em>, <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kliofest, 13. svibnja 2025., Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica, Zagreb<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Festival povijesti Kliofest<\/em> po dvanaesti je put odr\u017ean od 13. do 16. svibnja 2025. u Zagrebu i brojnim drugim mjestima. Program je bio bogat promocijama, okruglim stolovima, izlo\u017ebama i ostalim doga\u0111anjima. Ovdje \u0107e biti prikazan okrugli stol \u017dene i povijesne mijene \u2013 izazovi povijesti \u017eena u pro\u0161losti<\/em>, koji je odr\u017ean odmah nakon sve\u010danog otvorenja festivala, u utorak 13. svibnja u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. U sklopu okruglog stola predstavljen je i projekt \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih<\/em> mijena u Hrvatskoj<\/em> koji podupire Hrvatska zaklada za znanost. Ovaj je okrugli stol bio odli\u010dan po\u010detak festivalskog programa jer je tema aktualna i \u017eivotna, a od elokventnih i stru\u010dnih izlaga\u010dica moglo se \u010duti mno\u0161tvo zanimljivih \u010dinjenica, iskustava, ideja i spoznaja.<\/p>\n\n\n\n

Okrugli stol moderirala je Ida Ograj\u0161ek Gorenjak s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Uvodno je pojasnila kako se \u017eenskom povije\u0161\u0107u bavi ve\u0107 \u010detvrt stolje\u0107a te se prisjetila svojih po\u010detaka i nekih od skepti\u010dnih komentara vezanih za istra\u017eivanje povijesti \u017eena. Ustvrdila je kako ti komentari nisu izdr\u017eali test vremena jer se povijest \u017eena posljednjih desetlje\u0107a pokrenula. Pojavili su se razni prijevodi, inicijative i projekti, a dio toga odvijao se i na samom Kliofestu<\/em> pa se Ograj\u0161ek Gorenjak prisjetila prethodnih okruglih stolova koji su donijeli niz propitivanja i potakli promociju povijesti \u017eena.<\/p>\n\n\n\n

Okrugli stol \u017dene i povijesne mijene  \u2013 izazovi povijesti \u017eena u pro\u0161losti<\/em> zami\u0161ljen je dijakrono te je okupio stru\u010dnjakinje za razli\u010dita povijesna razdoblja. Osim Ide Ograj\u0161ek Gorenjak koja se bavi 19. i 20. stolje\u0107em, sudionice doga\u0111anja bile su i Jelena Marohni\u0107 s Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu; Zrinka Nikoli\u0107 Jakus s Katedre za hrvatsku povijest iste institucije, a koja se bavi srednjovjekovljem; Maria Pakucs iz Rumunjske akademije, znanstvenica specijalizirana za rani novi vijek te Marijana Kardum s U\u010diteljskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, koja se bavi suvremenim temama.<\/p>\n\n\n\n

Zbog go\u0161\u0107e iz Rumunjske, moderatorica je pitanja postavljala na engleskom jeziku. Prvo se pitanje odnosilo na emocionalni aspekt \u017eenske povijesti. Ograj\u0161ek Gorenjak rekla je kako istra\u017eivanja na tom polju imaju potencijal prerasti okvir same teme kojom se povjesni\u010darka bavi, a cijeli proces postaje emocionalno iskustvo. Prisjetila se Michelle Perrot i njenog djela Moja povijest \u017eena<\/em>, a tako\u0111er i Mirjane Gross koja je svojim prevo\u0111enjem i pisanjem uvodila tekovine povijesti \u017eena u doma\u0107u historiografiju, k tome vode\u0107i i emotivnu raspravu sa samom sobom o svojoj ulozi povjesni\u010darke.<\/p>\n\n\n\n

Prva je svoja razmi\u0161ljanja o ovom pitanju iznijela Zrinka Nikoli\u0107 Jakus. Do \u017eenske ju je povijesti dovelo bavljenje socijalnom povije\u0161\u0107u, temom urbanih elita u Dalmaciji, preko \u010dega je put vodio do povijesti obitelji, a onda i do \u017eenske povijesti. Zahvaljuju\u0107i osobnim iskustvima, kako \u017eivotnim tako i profesionalnim, osvijestila je ulogu i polo\u017eaj \u017eena i to je postalo trajnim dijelom njenih istra\u017eivanja. Nikoli\u0107 Jakus izrazila je zadovoljstvo \u010dinjenicom da je danas polo\u017eaj \u017eena postao uobi\u010dajen predmet interesa u sklopu svakoga istra\u017eivanja koje se bavi dru\u0161tvenom povije\u0161\u0107u, povije\u0161\u0107u obiteljskih struktura i funkcioniranjem \u017eivota u srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n

Marijana Kardum naglasila je va\u017enost prethodnica \u2013<\/a> profesorica i kolegica koje su se ovakvim temama bavile prve i kojima je bilo te\u0161ko jer su probijale led. Dana\u0161nje istra\u017eiva\u010dice u odre\u0111enoj mjeri imaju oslonac i podr\u0161ku u provo\u0111enju i financiranju istra\u017eivanja. I Kardum je spomenula skepti\u010dne opaske koje su i dalje prisutne, poput propitivanja potrebe zasebnog istra\u017eivanja \u017eenske povijesti, jer se \u010desto postavlja pitanje ne spada li to u \u201eop\u0107u povijest\u201c. Slo\u017eila se s Nikoli\u0107 Jakus da je situacija bolja nego je bila, op\u0107enito je sve vi\u0161e zainteresiranih za spoznaje do kojih se dolazi u istra\u017eivanju \u017eenske povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Ida Ograj\u0161ek Gorenjak podsjetila je da se zarana u povijesti \u017eena ve\u0107 smatralo da to nije stati\u010dan fenomen nego se on preoblikuje i \u201erezultat je kompromisa, a ne konsenzusa\u201c. Svako razdoblje ima klju\u010dne probleme i fenomene s kojima se \u017eene suo\u010davaju. Za kraj 19. i po\u010detak 20. stolje\u0107a bitno je formiranje gra\u0111anskog dru\u0161tva koje je donijelo striktnu podjelu na privatnu i javnu sferu u kojoj su \u017eene idejno, a ponekad i fizi\u010dki, smje\u0161tene u privatnu sferu. \u017dene nastoje stvoriti svoje \u201emostove\u201c za ulazak u javni prostor i uklju\u010divanje u obrazovni, radni i politi\u010dki proces. Stvarale su strategije i alate, u \u010demu su jako va\u017eni mediji koje su koristile \u2013 pomoglo je pokretanje niza \u017eenskih \u010dasopisa, formiranje \u017eenskog pokreta, oblikovanje koncepata koji su dali vi\u0111enja toga kakva je to suvremena i moderna \u017eenskost.<\/p>\n\n\n\n

Maria Pakucs naglasila je va\u017enost komparativne perspektive jer \u017eenska povijest nije stati\u010dna i potrebna je usporedba izvora, dru\u0161tvenih skupina i sli\u010dno, kako bismo prou\u010davali \u017eensku povijest, koja za ranija razdoblja po\u010dinje u arhivima. Osvjetljavamo izvore, ali odre\u0111eni dijelovi \u010desto ostaju \u201eu sjeni\u201c, smatra Pakucs. U toj \u201esjeni\u201c su \u017eene. Izvori ne daju dovoljno informacija o tome \u0161to su to \u017eene mogle poduzimati da oja\u010daju svoju poziciju u raznim aspektima \u017eivota u 16., 17. i 18. stolje\u0107u, a to je nu\u017eno otkriti. Elitne \u017eene su bolje dokumentirane, ali Pakucs se u svojim istra\u017eivanjima (koja provodi u transilvanijskim gradovima) vi\u0161e zanima za \u017eene iz ni\u017eih slojeva. Izvori \u010desto govore da su one posve podlo\u017ene \u201eglavi ku\u0107e\u201c, ali onda se pojave indicije da to nije kompletna slika, ve\u0107 da imaju svoje \u017eivote i donose odluke.<\/p>\n\n\n\n

Ograj\u0161ek Gorenjak sljede\u0107e je pitanje \u2013 jesu li \u017eene u srednjem vijeku zaista bile u najgoroj poziciji \u2013 uputila Zrinki Nikoli\u0107 Jakus, koja je napomenula da o srednjem vijeku postoje stereotipi kao o zaostalom vremenu u kojem je polo\u017eaj \u017eena vrlo lo\u0161, a koji su naru\u0161eni tijekom drugog vala feminizma i s pojavom slavnog \u010dlanka Joan Kelly Did Women Have a Renaissance?<\/em> Pokazalo se da je s renesansom do\u0161lo do pogor\u0161avanja dru\u0161tvenog i ekonomskog polo\u017eaja \u017eena, \u0161to je naru\u0161ilo sliku o renesansi kao progresivnom razdoblju i pobolj\u0161alo sliku o polo\u017eaju \u017eena u srednjem vijeku. Na osnovi normativnih izvora proizlazi da su \u017eene iz mnogo\u010dega isklju\u010dene, ali izvori koji govore o stvarnom \u017eivotu u obitelji i svakodnevnim poslovima ponekad prika\u017eu druga\u010diju sliku. To je pak dovelo do optimisti\u010dne slike o polo\u017eaju \u017eena, osobito udovica koje su u nekim europskim prostorima uspje\u0161ne i mo\u0107ne. U ovom je trenutku prevladavaju\u0107i svojevrstan srednji put koji uzima u obzir ograni\u010denja, ali tako\u0111er s optimizmom gleda na ono \u0161to su \u017eene imale na raspolaganju i iskoristile za svoja postignu\u0107a u srednjem vijeku.<\/p>\n\n\n\n

U kojoj je kulturi ili razdoblju staroga vijeka bilo najbolje ili najgore biti \u017eena, upitala je moderatorica Jelenu Marohni\u0107 koja je napomenula da je stari vijek dugo razdoblje koje uklju\u010duje razli\u010dite civilizacije. Navela je primjer studije koja je razmatrala razdoblje rimskog Egipta i pravni polo\u017eaj \u017eena u to doba. Tu je vidljivo preklapanje tradicija starog faraonskog Egipta, ptolomejskih helenisti\u010dkih obi\u010daja te rimske tradicije. Egip\u0107anke su mogle same ulaziti u poslovne transakcije, imale su pravo ne pristati na brak, a u braku su imale puno pravo upravljanja imovinom koju su u taj brak donijele. Ptolomejevi\u0107i donose gr\u010dku administraciju koja se ti\u010de govornika gr\u010dkog. Uo\u010dljivi su gr\u010dki obi\u010daji \u2013<\/a> \u017eena ne mo\u017ee sama sebe nigdje zastupati ve\u0107 ima skrbnika, obi\u010dno \u010dlana obitelji. Rimljani pak uvode svoje pravne obi\u010daje, ali pokazalo se da su ne\u0161to fleksibilniji \u2013 \u017eeni treba \u201etutor\u201c, no ne u svim situacijama. Marohni\u0107 je zaklju\u010dila da, ako kao kriterij uzmemo mogu\u0107nost \u017eena da same sebe zastupaju, tada doma\u0107a, egipatska tradicija izgleda najpovoljnijom.<\/p>\n\n\n\n

Moderatorica je prokomentirala kako su \u017eene u 2. polovici 20. stolje\u0107a \u201ena papiru\u201c stekle sva prava \u2013 pravo na obrazovanje i na rad, politi\u010dka prava, mogu\u0107nost aktivacije unutar politi\u010dkog pokreta, a ipak se tada \u017eene najvi\u0161e bore za svoja prava. \u0160to su sve te promjene u\u010dinile za polo\u017eaj \u017eena i kakav je taj polo\u017eaj u socijalizmu, bilo je sljede\u0107e pitanje postavljeno Marijani Kardum koja je izrazila svoj interes za istra\u017eivanje odnosa komunizma i \u017eena te se osvrnula na trajno vrijedan doprinos Lydie Sklevicky. Kardum je istakla va\u017enost \u017eenskih dnevnika koji daju uvid u to kako su \u017eene pre\u017eivjele rat, do\u010dekale promjene i re\u017eime s kojima su bile suo\u010dene. Navela je primjer Vinke Buli\u0107 \u010diji je impozantan dnevnik osobno otkrila u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici, a u kojemu je autorica na tisu\u0107ama stranica ostavila svoje svjedo\u010danstvo o ratu. Kardum je naglasila kako nema studije o \u017eenama u 60-im godinama 20. stolje\u0107a, u razdoblju koje slovi kao dinami\u010dno u kulturi i politici. S jedne su strane ostvarena \u017eenska prava, ali kad se sagleda \u017eenska svakodnevica uo\u010dava se vi\u0161estruko optere\u0107enja \u017eena izme\u0111u rada, ambicije i nepla\u0107enog rada u ku\u0107i i obitelji. Kardum se dotakla i svoga istra\u017eivanja Savke Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar, elitne \u017eene koja je imala zna\u010dajnu mo\u0107 u dru\u0161tvu, ali u izvorima nema izvje\u0161taja o bilo \u010demu osobnom. Zaklju\u010dila je da je nu\u017eno nastaviti istra\u017eivanja toga razdoblja koje ponekad nije tako jednostavno kako bismo mo\u017eda htjeli.<\/p>\n\n\n\n

Ograj\u0161ek Gorenjak prokomentirala je kako je u svakom od ponu\u0111enih odgovora vidljiva razlika izme\u0111u o\u010dekivanja u sklopu istra\u017eivanja i onoga \u0161to izvori na koncu poka\u017eu. Pokrenula je raspravu o temi iznena\u0111enja u istra\u017eivanjima jer, primjerice, u 20. stolje\u0107u sve izgleda dobro \u201ena papiru\u201c, ali stvarnost je bila druga\u010dija. Kad se radi o starijim razdobljima, ako promatramo normativne izvore poput statuta, zakonika ili bontona, i kad u sklopu toga poku\u0161amo definirati mjesto \u017eene, nailazimo na sku\u010den \u017eenski djelokrug, ograni\u010dene mogu\u0107nost izbora i djelovanja. No, kad u izvorima nai\u0111emo na realne situacije tada se pokazuje slojevitija i kompleksnija slika. Ograj\u0161ek Gorenjak opisala je sudbinu Minke, mla\u0111e sestre Dragojle Jarnevi\u0107, koju su u dobi od samo petnaest godina udali za \u010dovjeka koji se pokazao kao kockar, pijanica i nasilnik. Minku \u010deka te\u0161ka budu\u0107nost jer zakon nije na njenoj strani, a \u017ertva je i vlastite \u017eelje da bude prihva\u0107ena u dru\u0161tvu koje suosje\u0107a, ali je prepu\u0161ta njenoj sudbini. No, usprkos svim uobi\u010dajenim normama, Minku vlastita majka odvodi od mu\u017ea i time je spa\u0161ava od nesretnog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Na ovaj se zanimljiv primjer nadovezala Nikoli\u0107 Jakus govore\u0107i o predrasudama o srednjem vijeku kao razdoblju u kojem nastaju sveu\u010dili\u0161ta, a \u017eenama je uskra\u0107eno obrazovanje i u\u010denje sveprisutnog latinskog. Posve druga\u010diji primjer su dvije opatice iz samostana sv. Marije u Zadru, \u010cika i njena k\u0107er Vekenega, ugledne i mo\u0107ne \u017eene, uz \u010diji samostan se ve\u017eu i dva \u010dasoslova koji se danas \u010duvaju u Oxfordu i u Budimpe\u0161ti, a posebnost je \u0161to su pisani za \u017eene. Taj podatak govori mnogo jer su bogato ukra\u0161ene knjige skupe, a kako su pisane latinskim jasno je da su doti\u010dne \u017eene bile pismene i obrazovane. Istovremeno, neki zadarski mu\u0161karci iz starih i uglednih obitelji ne znaju \u010ditati ni pisati. Primjer ovih dviju bogatih udovica name\u0107e \u010ditanje \u017eenske povijesti u drugom klju\u010du. Iznena\u0111uju\u0107a je i hodo\u010dasni\u010dka aktivnost \u017eena ni\u017eih dru\u0161tvenih slojeva koje sredinom 15. stolje\u0107a odlaze u Rim na hodo\u010da\u0161\u0107a, \u0161to razbija stereotip da su ljudi \u2013 osobito \u017eene \u2013 u srednjem vijeku imali ograni\u010den prostor kretanja.<\/p>\n\n\n\n

Ograj\u0161ek Gorenjak nadovezala se opaskom kako \u017eene krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a putuju i dru\u017ee se mnogo vi\u0161e nego bi se o\u010dekivalo. Tako\u0111er je naglasila da je \u201eiznena\u0111enje\u201c s kojim se pak feministi\u010dka povijest susrela 80-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a, spoznaja o tome da odbacuju\u0107i stare zablude upada u nove, poput ideje univerzalne \u017eenskosti i univerzalnog \u017eenskog iskustva jer se pokazalo da se \u017eensko iskustvo mijenja ovisno o razdoblju, ekonomskoj situaciji, klasi i kulturnom miljeu. Kako je sve navedeno utjecalo na \u017eenski polo\u017eaj u povijesnom kontekstu bilo je pitanje za Mariu Pakucs, koja je napomenula da \u0107e odgovoriti na primjeru Rumunjske. Gradovi koje istra\u017euje bili su luteranski, a pod utjecajem u\u010denja i politike smatralo se da \u017eena mora slu\u0161ati mu\u0161karca. Njena je pak kolegica Constan\u0163a Vintil\u0103, u svom istra\u017eivanju \u017eena u 18. stolje\u0107u, nai\u0161la na podatke o posve druga\u010dijim ekonomskim i dru\u0161tvenim pozicijama \u017eena. Vezano za fenomen iznena\u0111enja tijekom istra\u017eivanja normativnih izvora, Pakucs je navela \u010dinjenicu da smo udaljeni od mentaliteta nekog drugog vremena, postoji vremenska distanca koju \u2013 smatra \u2013 ne mo\u017eemo ispuniti pa nam je ponekad te\u0161ko poistovjetiti se s propisima iz nekada\u0161nje stvarnosti. Nagla\u0161ava va\u017enost sagledavanja svake situacije u zasebnom kontekstu jer su regionalne razlike va\u017ene. U ortodoksnim dru\u0161tvima \u017eene imaju manje mogu\u0107nosti, nepismenost je velika, mnogo je toga ostalo nezabilje\u017eeno i tu se javljaju mnoge metodolo\u0161ke prepreke. Kao poseban izazov Pakucs je spomenula i vlastite emocije kod i\u0161\u010ditavanja izvora koji eksplicitno i detaljno izvje\u0161tavaju o nasilju nad \u017eenama, a to je ponekad te\u0161ko \u010ditati te se postavlja pitanje vlastite emotivnosti i objektivnosti.<\/p>\n\n\n\n

Prostorne, regionalne, kulturne i druge razlike su velike, rekla je Ograj\u0161ek Gorenjak, no postoji i puno poveznica, a koncept transnacionalizma jedna je od njih. Marijana Kardum pojasnila je kako su u me\u0111uratnom razdoblju, na prostoru koji je istra\u017eivala (izme\u0111u ostaloga, Jugoslavija, Rumunjska, \u010cehoslova\u010dka) niknule ideje povezivanja s drugim narodima. Kontekst je va\u017ean jer je to razdoblje nakon Prvog svjetskog rata, a koncept transnacionalizma \u017eene prepoznaju kao koristan alat kojim bi postigle mir i zajedni\u0161tvo. Mala \u017eenska antanta<\/em> tako\u0111er nastaje u tom razdoblju. Sve su to poku\u0161aji zbli\u017eavanja i prevladavanje nacionalnih okvira u slo\u017eenim uvjetima na me\u0111unarodnoj sceni. Transnacionalizam je va\u017ean koncept koji doprinosi znanju o \u017eenskoj povijesti, ali i poma\u017ee razumjeti me\u0111uratno razdoblje i mirovne inicijative o kojima ne znamo mnogo, a u kojima su aktivno sudjelovale i \u017eene. Nadovezuju\u0107i se na faktor iznena\u0111enja u sklopu istra\u017eivanja, Kardum je navela primjer dnevnika Vinke Buli\u0107. Otkrivanje dnevnika je ve\u0107 iznena\u0111enje samo po sebi, a onda slijedi i zbli\u017eavanje i povezivanje sa stvarnim ljudima o kojima u dnevniku bude rije\u010di. Sama Vinka Buli\u0107 je zanimljiva osoba koja je pripadala uva\u017eenoj splitskoj obitelji, ali je imala razvijen interes za one u nezavidnom polo\u017eaju i \u010desto je odlazila u siroma\u0161ne krajeve Dalmatinske zagore, poku\u0161avaju\u0107i tamo\u0161nje ljude uputiti u pitanja higijene, izbjegavanja gladi i bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Ula\u017eenjem u autobiografije i poku\u0161ajima da kreiramo ne\u010dije pri\u010de na temelju ego-dokumenata otvaramo pitanje gdje ne\u010dija pri\u010da zavr\u0161ava, a na\u0161a po\u010dinje, zaklju\u010dila je Ograj\u0161ek Gorenjak. Nakon razmatranja toga kako povijesni procesi i doga\u0111aji utje\u010du na \u017eene, nu\u017eno je postaviti pitanje kako su \u017eene utjecale na velike pokrete, ali i na svoje vlastite zajednice.<\/p>\n\n\n\n

Zrinka Nikoli\u0107 Jakus naglasila je kako sve ovisi o regionalnim i socijalnim razlikama, o aktivnostima kojima se odre\u0111ena obitelj bavi. U srednjem je vijeku (kao i u drugim razdobljima) bilo u\u010destalo da su mu\u0161karci odsutni iz ratnih ili drugih razloga, a \u017eene tada preuzimaju na sebe najrazli\u010ditije du\u017enosti \u2013 spa\u0161avaju ekonomsku snagu obitelji, odr\u017eavaju prihode i posjede, preuzimaju brigu o siro\u010dadi. Te su uloge i ina\u010de prisutne, no u ovim su okolnostima nagla\u0161enije. Postoje razlike izme\u0111u mediteranskog i srednjoeuropskog prostora gdje izvori pokazuju poslovnu aktivnost \u017eena ne samo u trenutku kada postanu udovice, ve\u0107 \u010desto imaju svoje poslove paralelno s mu\u017eevima i aktivno pridonose prihodima obitelji, \u0161to zajednica prepoznaje i to se odra\u017eava na ono \u0161to udovica naslje\u0111uje. <\/p>\n\n\n\n

Ida Ograj\u0161ek Gorenjak naglasila je da su izvori jedna od klju\u010dnih pote\u0161ko\u0107a povijesti \u017eena i nazvala je tu situaciju problemom \u201eselektivnog povijesnog pam\u0107enja i strukturiranog zaborava\u201c. Izvori za povijest \u017eena su \u010desto zavr\u0161avali kao marginalni i zaboravljeni. Uz pronala\u017eenje izvora problem je i interpretacija te je u istra\u017eivanju povijesti \u017eena potrebno biti \u201evrlo inventivan\u201c, a o takvom istra\u017eivanju izvijestila je Jelena Marohni\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Za razdoblje starog vijeka \u017eenska je povijest razvijena, osobito vezano za Gr\u010dku i Rim gdje su izvori brojni. Danas je te\u0161ko na\u0107i noviji pregled stare povijesti u kojem se i ta tematika ne doti\u010de u aktualnom povijesnom narativu. Kad se radi o staroj povijesti hrvatskih zemalja tu ima ograni\u010denja jer je izvora malo i nije ih lako interpretirati. S jedne strane su primjeri mo\u0107nih \u017eena zabilje\u017eenih u izvorima, a s druge su strane ni\u017ei slojevi za koje je puno manje izvora i istra\u017eivanja se oslanjaju na epigrafiju i arheologiju. Marohni\u0107 se u svojoj doktorskoj disertaciji bavila stanovnicima gr\u010dkih gradova u nas. Iako je o\u010dekivala manje \u017eena nego mu\u0161karaca zabilje\u017eenih na kamenim natpisima, samo 6 \u2013 7 % zapisa posve\u0107enih \u017eenama bilo je iznena\u0111uju\u0107e. Dobro istra\u017eeni atenski izvori bilje\u017ee 18 % \u017eena. Sve to svjedo\u010di o komemorativnoj praksi \u2013 ako se spomenik podi\u017ee, prije \u0107e se podi\u0107i mu\u0161karcu nego \u017eeni. U na\u0161im \u0107e se krajevima \u017eene \u010de\u0161\u0107e spominjati na luksuznijim i bogatije ukra\u0161enim spomenicima, koje podi\u017eu bogatiji slojevi. Gr\u010dki natpisi su skromni podacima pa je zanimljivo to usporediti s rimskom Liburnijom \u2013 izvori bilje\u017ee da Liburnima \u201evladaju \u017eene\u201c koje su \u201eslobodne od mu\u017eeva\u201c i \u201emije\u0161aju se s robovima i s mu\u0161karcima iz susjedstva\u201c. Podatke se ne mo\u017ee uzeti doslovno ve\u0107 ih treba provu\u0107i kroz razne \u201efiltere\u201c. Uzev\u0161i u obzir ve\u0107i broj kamenih natpisa posve\u0107enih \u017eenama mo\u017eda se ne mo\u017ee govoriti o vladavini \u017eena, ali podaci su indicija ne\u0161to boljeg polo\u017eaja \u017eena u odnosu na druge regije.<\/p>\n\n\n\n

Moderatorica je napomenula kako se polo\u017eaj \u017eena oblikovao unutar dru\u0161tva i prostora, pa je i povijest \u017eena uvijek u interakciji sa suvremenim dru\u0161tvom, vrijednostima i problemima. Bio je to uvod u posljednje pitanje upu\u0107eno sudionicama okruglog stola o tome \u0161to smatraju klju\u010dnim izazovom za \u017eensku povijest.<\/p>\n\n\n\n

Marijana Kardum odgovorila je da sve ovisi o kontekstu, razdoblju i trenutnim interesima. U njenom istra\u017eivanju politi\u010dke biografije Savke Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar izazov je ogroman broj dokumenata iz razdoblja socijalizma, kao i posvema\u0161nji nedostatak privatnih dokumenata zna\u010dajnih za \u017eivot i promi\u0161ljanje Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar. Pomoglo bi, smatra Kardum, kad bi se i drugi povjesni\u010dari tijekom svojih istra\u017eivanja osvrnuli na to kako neki fenomen utje\u010de na \u017eene i obratno.<\/p>\n\n\n\n

Za Nikoli\u0107 Jakus, koja se bavila elitama gdje su \u017eene vidljive i prisutne, izazov je sagledati ni\u017ee dru\u0161tvene slojeve do kojih je te\u0161ko doprijeti preko izvora, istra\u017eiti \u017eene iz tih slojeva i inkorporirati ih u \u0161iru sliku o \u017eenama. Osvrnula se na to da \u017eivimo u svojem svijetu i bavimo se na\u0161im problemima, ali ako pogledamo kako ovoga \u010dasa \u017eive \u017eene u Afganistanu, \u010dini se kao da istovremeno \u017eivimo razne povijesne epohe. Stoga \u017eenski pokret treba biti svjestan ne samo svoje neposredne okolice nego i globalne slike.<\/p>\n\n\n\n

Maria Pakucs izazovom smatra spre\u010davanje toga da \u017eenska povijest bude samo trend, ne\u0161to pomodno. Govore\u0107i o isto\u010dnoj Europi, napomenula je kako postoje brojni nerije\u0161eni problemi, neistra\u017eene teme, izvori koje treba prou\u010davati. Uloga \u017eena u lokalnoj zajednici i u dru\u0161tvu u cjelini nije dovoljno istra\u017eena i ostaje mnogo toga \u0161to nu\u017eno treba napraviti.<\/p>\n\n\n\n

Ograj\u0161ek Gorenjak naglasila je da su svi spomenuti izazovi te\u0161ki, ali i plodonosni. Jedan od suvremenih izazova s kojima se povijest \u017eena susre\u0107e je i globalna povijest i unutar nje prostor za \u017eenske teme. Istodobno je ba\u0161 globalna povijest ukazala na jo\u0161 neistra\u017eena podru\u010dja povijesti \u017eena. \u010cetvrti val feminizma otvorio je nove probleme, ali i pokrenuo novi interes za teme iz povijesti \u017eena. Uvijek se postavlja pitanje je li potrebna povijest \u017eena, jer \u201e\u0161to se tu ima istra\u017eivati\u201c kad se povijest \u017eena uklapa u cjelokupne teme. Ograj\u0161ek Gorenjak smatra da je povijest \u017eena grana kao i sve druge i susre\u0107e se s istim problemima, bavi se pitanjima koja postavlja dru\u0161tvo i tra\u017ei odgovore, a cilj je da se rezultati inkorporiraju i u rezultate \u0161irih istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je izlaganje bilo uvod u drugi dio okruglog stola i predstavljanje projekta \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih<\/em> mijena u Hrvatskoj<\/em> pod pokroviteljstvom Hrvatske zaklade za znanost.<\/p>\n\n\n\n

Projekt odra\u017eava potrebu da se nastavi s vrijednim istra\u017eivanjima koja su pokrenuta prethodnim projektom Moderne misle\u0107e \u017eene<\/em>. Cilj je u suradnju uklju\u010diti nove suradnike, pro\u0161iriti vremenski i tematski okvir projekta u odnosu na prethodni, a tako\u0111er i vratiti se 25 godina unazad, na zbornik radova \u017dene u Hrvatskoj: \u017eenska i kulturna povijest <\/em>koji je uredila Andrea Feldman, koji je ozna\u010dio novi po\u010detak u istra\u017eivanju povijesti \u017eena u Hrvatskoj. Namjera projekta \u017dene i mijene<\/em> je uspostaviti dijalog, objediniti saznanja do kojih se do\u0161lo, potaknuti promicanje povijesti \u017eena te usporediti me\u0111usobne rezultate. Odabran je dijakroni pristup, a zajedni\u010dki su nazivnik dva bazi\u010dna povijesna koncepta. S jedne su strane povijesni subjekti, aktivni agensi povijesnih mijena koji procese do\u017eivljavaju, ali u njima i sudjeluju i doprinose im. S druge je strane povijesna mijena \u2013 procesi i doga\u0111aji koji su pokrenuli povijesne promjene, poput revolucija, promjena u ekonomskoj strukturi ili u tehnologiji.<\/p>\n\n\n\n

Projekt postavlja pitanje na koji su na\u010din povijesni procesi otvarali ili zatvarali mogu\u0107nosti za djelovanje \u017eena. Cilj je istra\u017eiti kako su \u017eene svojim intelektualnim, socijalnim ili kulturnim djelovanjem utjecale na dru\u0161tvene procese te nastojati detektirati utjecaj povijesnih mijena na status i identitet \u017eena u razli\u010ditim povijesnim razdobljima. Predvi\u0111eno je objavljivanje dviju biografija, zbornika radova, vi\u0161e znanstvenih radova u \u010dasopisima te pokretanje znanstvene produkcije koja \u0107e promovirati daljnja istra\u017eivanja. Namjera je pokrenuti dijalog u kojem se uspore\u0111uju iskustva i otvaraju nova pitanja i teorijski obrasci, a to \u0107e se odvijati kroz radionice, okrugle stolove i konferenciju koja je predvi\u0111ena za 2027. godinu. \u010clanovi tima su iz tri hrvatske institucije (U\u010diteljski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, HAZU, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) te tri institucije iz inozemstva (Rumunjska akademija, Srednjoeuropsko sveu\u010dili\u0161te, Sveu\u010dili\u0161te Vanderbilt).<\/p>\n\n\n\n

Prisutne su sudionice predstavile svoje doprinose projektu.<\/p>\n\n\n\n

Ana Batini\u0107 radi u Odsjeku za povijest hrvatske knji\u017eevnosti HAZU i u sklopu trogodi\u0161njeg razdoblja sudjelovanja u projektu ima za cilj prou\u010diti i osvijetliti ulogu hrvatskih knji\u017eevnica u prvoj polovici 20. stolje\u0107a. U istra\u017eivanju postavljenom u \u0161iri interdisciplinarni kontekst oslanjat \u0107e se na spoznaje znanosti o knji\u017eevnosti, a provodit \u0107e ga na osnovi arhivskoga gradiva. Nastojat \u0107e analizirati autorice u vrtlogu povijesnih mijena, koje su vlastitim djelovanjem doprinosile tada\u0161njim kulturnim, dru\u0161tvenim ili politi\u010dkim promjenama, ali i kao osobe na \u010dije su \u017eivote, rad, recepciju i sudbinu utjecali povijesni procesi. Cilj je tako\u0111er istra\u017eiti knji\u017eevnice kao knji\u017eevne i dru\u0161tvene kriti\u010darke i posrednice me\u0111u kulturama u okviru prve polovice 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Marijana Kardum najprije se prisjetila projekta Moderne misle\u0107e \u017eene<\/em> koji je vodila Andrea Feldman, a koji je bio prvi projekt o \u017eenskoj povijesti zna\u010dajno financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost. \u201eModerne misle\u0107e \u017eene\u201c je termin koji su \u017eene same koristile kako bi pojasnile svoje djelovanje, a moderne su bile u kontekstu u kojem su \u017eivjele, bile su \u201emisle\u0107e\u201c i dale su doprinos promi\u0161ljaju\u0107i svijet, svoje \u017eivote, pozicije i djelovanje. Kardum \u0107e glavninu istra\u017eivanja u sklopu projekta \u017dene i mijene: \u017eene kao subjekti povijesnih<\/em> mijena u Hrvatskoj<\/em> fokusirati na ve\u0107 spomenutu Vinku Buli\u0107. Prate\u0107i jednu \u017eenu, koja nije imala zvanje ili va\u017enu dru\u0161tvenu funkciju, ali je cijelo vrijeme sudjelovala u kulturnom i dru\u0161tvenom \u017eivotu Splita, poku\u0161at \u0107e objasniti me\u0111uratno razdoblje i to kako su se \u017eene suo\u010davale s promjenama sustava i okru\u017eenja. Tako\u0111er \u0107e nastaviti istra\u017eivati razdoblje socijalizma i Savku Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar, kako bi pojasnila ulogu politi\u010darke u takvom sustavu, kao i promotrila sam sustav.<\/p>\n\n\n\n

Ida Ograj\u0161ek Gorenjak \u0107e nastaviti svoj rad na istra\u017eivanju razvoja \u017eenskog pokreta kao novog prostora \u017eenskog dru\u0161tvenog i politi\u010dkog djelovanja u 20. stolje\u0107u. Pozabavit \u0107e se i ego-dokumentima s kraja 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a te na temelju komparativne analize biografija i autobiografija \u017eena do\u0107i do zaklju\u010dka o utjecaju povijesnih procesa na \u017eivote \u017eena toga razdoblja.<\/p>\n\n\n\n

Zrinka Nikoli\u0107 Jakus dopunit \u0107e istra\u017eivanja o \u017eenama kojima se ve\u0107 bavila, \u017eenama iz sloja urbanog zadarskog plemstva, ali i \u017eenama iz trgova\u010dkog sloja i sloja gra\u0111anske elite koje su zastupljene u Zadru sredinom 15. stolje\u0107a. Poku\u0161at \u0107e ih staviti u dru\u0161tveni i ekonomski kontekst. Na temelju ranijih saznanja \u017eeli provjeriti kakve su se promjene dogodile, osobito po pitanju ekonomskog polo\u017eaja.  <\/p>\n\n\n\n

Maria Pakucs \u0107e se baviti \u017eenama u Transilvaniji u urbanom kontekstu. Zanima je kako politi\u010dki i slu\u017ebeni diskurs vidi \u017eene, fokusirat \u0107e se na ni\u017ee slojeve, na \u017eene koje nisu u izvorima.<\/p>\n\n\n\n

Mirjam Vida Blagojevi\u0107, polaznica doktorskog studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u sklopu projekta bavit \u0107e se \u017eenama i \u017eenskim tijelom u okviru me\u0111uratnog zdravstva. Fokus je na odnosu medicinske znanosti i dru\u0161tva op\u0107enito, na stavu medicinske znanosti i dru\u0161tva prema \u017eenskom tijelu, a bavit \u0107e se i maj\u010dinstvom i projektima \u0160kole narodnog zdravlja te biografijama lije\u010dnica i medicinskih sestara.<\/p>\n\n\n\n

Na projektu sudjeluje deset suradnica i jedan suradnik, a neprisutne je Ida Ograj\u0161ek Gorenjak ukratko predstavila: Andrea Feldman, s U\u010diteljskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, bavit \u0107e se Verom Ehrlich; Emily Greble sa Sveu\u010dili\u0161ta Vanderbilt istra\u017euje \u017eene u 19. stolje\u0107u i na\u010din na koji je formiranje gra\u0111anskog dru\u0161tva utjecalo na \u017eene na margini; Andrea Pet\u0151 sa Srednjoeuropskog sveu\u010dili\u0161ta bavit \u0107e se teorijskim i metodolo\u0161kim novim interpretacijskim modelima u historiografiji; Luka \u0160poljari\u0107 s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu otkrio je pisma Elisabette Morosini Frankapan njenom ocu te \u0107e na temelju analize pisama poku\u0161ati definirati obiteljski status i Elisabettinu ulogu u politi\u010dkim aktivnostima; Inga Vilogorac Br\u010di\u0107, s istoga odsjeka, istra\u017euje teme iz stare povijesti te \u0107e u okviru projekta istra\u017eivati istaknute \u017eene na isto\u010dnoj jadranskoj obali u rimsko doba, a koje su utjecale na svoje zajednice u politi\u010dkom i gospodarskom smislu.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je doga\u0111anje pru\u017eilo mnogo informacija o konkretnim iskustvima u istra\u017eivanju \u017eenske povijesti, a dijakroni pristup iznimno je primjeren jer poziva na \u0161iru analizu i usporedbu, omogu\u0107uje raznolikost uvida i demantiranje stereotipa. Uo\u010dljive su dodirne to\u010dke s kojima se sve izlaga\u010dice susre\u0107u, bez obzira na podru\u010dje, razdoblje, afinitete i to odakle dolaze i u kojem okru\u017eenju rade. Nedostatak izvora, skepti\u010dnost okoline, metodolo\u0161ke i interpretacijske prepreke, vlastite emocije i intimna propitivanja, osobne \u017eivotne paralele i povezivanja s predmetom istra\u017eivanja, o\u010dekivanja, iznena\u0111enja, inventivnost, kreativnost \u2013 <\/a>o svemu tome smo mnogo \u010duli. K tome, sve su izlaga\u010dice uspje\u0161ne stru\u010dnjakinje, ali osim podrazumijevanog akademskog ozra\u010dja, ovaj je okrugli stol \u2013 uz ne\u0161to humora i zrnce tople emotivnosti \u2013 prenio atmosferu suradnje, \u017eelje za povezivanjem, za razmjenom iskustava i prije svega postojanu namjeru daljnjeg afirmiranja \u017eenske povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Na ovome mjestu nije mogu\u0107e (ni potrebno) navesti sve ono zanimljivo \u0161to smo imali prilike \u010duti. Za one koji \u017eele saznati vi\u0161e, tu je snimka<\/a> ovog okruglog stola dostupna na posebnom YouTube kanalu Kliofesta (zahvaljuju\u0107i studentima Sveu\u010dili\u0161ta VERN’). No, pisana rije\u010d uvijek ima svoje mjesto pa sam i na taj na\u010din \u017eeljela skrenuti pozornost na ovo zanimljivo doga\u0111anje. Tim vi\u0161e \u0161to sam prisustvovala sekciji Moderne misle\u0107e \u017eene<\/em> na VI. kongresu hrvatskih povjesni\u010dara u Rijeci 2021. godine (o \u010demu sam izvijestila na istom ovom portalu<\/a>) i u toj su se prigodi tako\u0111er mogle \u010duti izjave o skepti\u010dnosti koja jo\u0161 uvijek prati istra\u017eivanje \u017eenske povijesti, sli\u010dne onima izre\u010denima tijekom ovog okruglog stola, \u010detiri godine kasnije. O\u010dito je da pomaci nisu brzi ni lagani i stoga afirmaciju ove va\u017ene grane povijesti treba u svakoj prilici podr\u017eati.<\/p>\n\n\n\n

Danijela Duvnjak<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-47164","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47164"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47169,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47164\/revisions\/47169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}