Povodom Deklaracije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o hrvatskom povijesnom grbu, u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c \u2013 Zmajskog stola u Splitu, u utorak, 24. lipnja 2025., u dvorani Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu odr\u017eana je tribina \u201eHrvatski povijesni grb\/ovi\u201c. Na tribini su sudjelovali dr. sc. Mario Jareb i Mate Bo\u017ei\u0107, mag. educ. phil. et hist. Uvodnu rije\u010d odr\u017eao je Radoslav Zaradi\u0107, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.<\/p>\n\n\n\n
Tribinu je zapo\u010deo gosp. Zaradi\u0107, koji je pozdravio sve okupljene. Nekoliko rije\u010di pozdrava su uputili i dogradona\u010delnik Splita, gosp. Ivo Bili\u0107 i pro\u010delnik za kulturu Splitsko-dalmatinske \u017eupanije gosp. \u017deljko Primorac. Gosp. Zaradi\u0107, osvrnuv\u0161i se na podr\u0161ku Deklaraciji HAZU-a o hrvatskom povijesnom grbu, istaknuo je va\u017enim nedavno uspostavljen Dan hrvatske zastave koji je jednoglasno potvr\u0111en u Hrvatskom saboru. Zamolio je g. Bili\u0107a da g. \u0160utu, novog gradona\u010delnika Splita, podsjeti na obe\u0107anje kako \u0107e \u0161tandarac sa hrvatskim stijegom vratiti na svoje mjesto i predlo\u017eio da se to napravi na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Tako\u0111er je prisutne upoznao sa \u017eivotopisima sudionika tribine.<\/p>\n\n\n\n
Tribinu je nastavio gosp. Mate Bo\u017ei\u0107, koji je odr\u017eao predavanje \u201eKada, kako i za\u0161to nastaju \u0161ahirana polja hrvatskoga grba?\u201c. Na po\u010detku svojeg predavanja gosp. Bo\u017ei\u0107 je iznio najzna\u010dajnije teorije o podrijetlu hrvatskog \u0161ahiranog grba od kojih je posljednja predstavljena 2017. godine, a na kojoj se temeljilo i ovo izlaganje. Koautori ove teorije su Bo\u017ei\u0107 i \u0106osi\u0107, a budu\u0107i je uvr\u0161tena i u Deklaraciju HAZU-a o hrvatskom povijesnom grbu te je prihvatio niz povjesni\u010dara, smatra se trenutno aktualnim odgovorom povijesne znanosti na pitanje o nastanku \u0161ahiranog grba Hrvatske. Prema toj teoriji hrvatski \u0161ahirani grb pojavljuje se tek potkraj 15. stolje\u0107a. Prethodno slu\u017ebeno heraldi\u010dko znamenje Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije u srednjem vijeku bile su tri leopardove glave s crvenim jezicima. Arpadovi\u0107i su od Bizanta preuzeli simbol lava u hodu, kombiniraju\u0107i ga sa srebrno-crvenim gredama, te su ga po\u010deli koristiti na svom novcu, zastavama, pe\u010datima i sli\u010dno. Taj je grb predstavljao osobni grb ugarsko-hrvatskih kraljeva iz loze Arpadovi\u0107a ve\u0107 od kraja 12. stolje\u0107a. Ve\u0107 sredinom 13. stolje\u0107a zabilje\u017een je iz toga znamenja izvedeni grb s frontalno okrenutim lavljim glavama, heraldi\u010dkom terminologijom leopardovim glavama, kao grb hrvatsko-dalmatinskih hercega. Po\u010detkom 15. stolje\u0107a jedna varijanta toga grba postaje grb Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije, ozna\u010duju\u0107i prostor od Drave do Jadrana. Pod turskom najezdom, krajem15. stolje\u0107a dolazi do nestanka univerzalnog slu\u017ebenog grba na podru\u010dju Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije te se stvaraju tri razli\u010dita grba, od kojih su jedan slavonskom plemstvu dodijelili legitimni vladari Jagelovi\u0107i \u2013 grb Kraljevine Slavonije, a drugi je oblikovan pod utjecajem Habsburgovaca \u2013 grb Hrvatske. Budu\u0107i su Habsburgovci bili pretenzijski vladari, taj grb nije bio dodijeljen grbovnicom, nego je u\u0161ao u upotrebu heraldi\u010dkom praksom, a odnosio se na Kraljevinu Hrvatsku. Prija\u0161nji op\u0107i grb \u2013 s tri leopardove glave \u2013 po\u010deo se od tada odnositi isklju\u010divo na Kraljevinu Dalmaciju. Grb Slavonije imao je od 16. do sredine 19. stolje\u0107a status slu\u017ebenog grba triju kraljevina (Hrvatske, Dalmacije i Slavonije). \u0160ahirani grb Hrvatske nastao je preno\u0161enjem simbola tvr\u0111ave na \u0161tit \u2013 tako se prikaz tvr\u0111ave stilizira te od doslovnog prikaza zida nastaje mre\u017ea kvadrata koju i danas koristimo. U tu je mre\u017eu potom uvr\u0161tena boja \u2013 crvena i metal (srebro). Nastanak motiva \u0161ahiranog grba Hrvatske povezuje se ulogom plemstva Kraljevine Hrvatske koje se poput bedema suprotstavljalo turskoj najezdi krajem srednjega i po\u010detkom novoga vijeka. Na pe\u010datu Kraljevine Hrvatske iz 1527. godine prvo polje na \u0161titu bilo je \u201ebijelo\u201c, tj. heraldi\u010dkom terminologijom srebrno od kraja 15. do po\u010detka 16. stolje\u0107a pojavljuje se niz varijanti hrvatskoga \u0161ahiranog grba, od kojih je ve\u0107ina zapo\u010dinjala \u201ebijelim\u201c, odnosno srebrnim poljem, sukladno tada\u0161njim pravilima \u201e\u017eive heraldike\u201c koja je prednost davala metalu (srebrno, tj. \u201ebijelo\u201c) u odnosu na boju (crveno).<\/p>\n\n\n\n
Predavanje je nastavio gosp. Mario Jareb, koji je govorio na temu \u201eCrveno ili bijelo? Bijelo ili crveno? Stereotipi i suvremeni prijepori oko boje po\u010detnoga polja hrvatskoga \u0161ahiranog grba\u201c. U prosincu 1990. donesen je Zakon o grbu i zastavi Republike Hrvatske, kojim se ure\u0111uje izgled i uporaba slu\u017ebenih simbola RH. Tim zakonom nije zabranjena ni onemogu\u0107ena uporaba bilo kojih drugih hrvatskih povijesnih nacionalnih simbola. Od 15. do 19. stolje\u0107a na prostoru hrvatskih zemalja naj\u010de\u0161\u0107e su se koristila tri razli\u010dita grba \u2013 zemaljski grbovi Dalmacije, Slavonije i Hrvatske. Sredinom 19. stolje\u0107a, hrvatski \u0161ahirani grb po\u010dinje se koristiti kao svehrvatski nacionalni simbol. Od njegova stvaranja pa do 19. stolje\u0107a naj\u010de\u0161\u0107e se koristio grb s bijelim po\u010detnim poljem. Godine 1848.pojavljuje se i nacionalna trobojnica sastavljena od crvene, bijele i plave boje, horizontalno poredane. Dana 5. lipnja 1848. ban Josip Jela\u010di\u0107 bio je ustoli\u010den, a upravo je on izabrao hrvatsku crveno-bijelo-plavu trobojnicu s hrvatskim grbom kao simbol banske \u010dasti, a s time i kao simbol tada\u0161nje hrvatske dr\u017eave \u2013 Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Potkraj 19. stolje\u0107a brojne hrvatske trobojnice sadr\u017eavale su hrvatski \u0161ahirani grb s prvim bijelim poljem. Iznad grba \u010desto se pojavljivala i kruna sv. Stjepana.<\/p>\n\n\n\n
Potkraj 1915. Austro-Ugarska Monarhija po prvi put dobiva svoj slu\u017ebeni grb, pri \u010demu je u dijelu malog grba koji je predstavljao ugarski dio Monarhije hrvatski \u0161ahirani grb predstavljao sve hrvatske zemlje. Ta praksa nastavljena je i u grbu Kraljevine SHS, u kojem se, uz srpsko i slovensko znamenje, nalazi i hrvatski \u0161ahirani grb s po\u010detnim crvenim poljem zbog estetskih razloga. Tijekom me\u0111ura\u0107a nije bilo prigovora na prete\u017eitu uporabu grba s po\u010detnim crvenim poljem, pa su i tada\u0161nje hrvatske stranke, u prvom redu HPSS\/HRSS\/HSS, ali i HSP, koristili takve grbove. Pa ipak je nastavljeno i kori\u0161tenje grbova s po\u010detnim bijelim poljem. Dobri primjeri za to su jedna ina\u010dica korica poznate knjige \u201ePovijest Hrvata u doba narodnih vladara\u201c te korice knjige srpskog publicista \u010cedomila Mitrinovi\u0107a \u201e\u017divotni krugovi hrvatstva\u201c iz 1938. Uspostava Banovine Hrvatske zna\u010dila je i pojavu grba te tvorevine, koji je u obje ina\u010dice sadr\u017eavao hrvatski \u0161ahirani grb s po\u010detnim crvenim poljem. Osnutak NDH 1941. godine donio je i nastanak njezinih dr\u017eavnih simbola. Sastavni dio grba i zastave NDH su hrvatski \u0161ahirani grb s po\u010detnim bijelim poljem te crvena tropleta vitica s plavim slovom \u201eU\u201c, simbolom vladaju\u0107eg Usta\u0161kog pokreta. Izvori koji govore o nastanku dr\u017eavnih simbola NDH upu\u0107uju na zaklju\u010dak da je odabir bijelog po\u010detnog polja u grbu NDH bio estetske prirode \u2013 plavo slovo \u201eU\u201c na ina\u010dici zastave NDH bolje je izgledalo na bijeloj nego na crvenoj pozadini. U SFRJ uporaba hrvatskih nacionalnih simbola, poput grba ili trobojnice, \u010desto je rezultirala kaznenim prijavama. Tijekom Hrvatskog prolje\u0107a 1970-ih naj\u010de\u0161\u0107e se koristio grb s prvim crvenim poljem. Postoji stereotip da je hrvatsko iseljeni\u0161tvo uglavnom koristilo grbove iz vremena NDH, \u0161to nije to\u010dno. Nakon uspostave vi\u0161estrana\u010dkog Sabora, predsjednik Franjo Tu\u0111man osnovao je povjerenstvo zadu\u017eeno za izradu dr\u017eavnih simbola RH. U njemu su bili stru\u010dnjaci iz podru\u010dja heraldike, veksilologije, povijesti i drugih disciplina. Zaklju\u010dili su da bi po\u010detno polje hrvatskoga grba trebalo biti crveno, a dr. Jareb smatra da zapravo sve do 2000. nitko nije ozbiljnije povla\u010dio pitanje koje boje treba biti prvo polje u hrvatskom grbu. To je bilo \u201ene-pitanje\u201c, a razlozi za raspravu o boji po\u010detnoga polja su do tada bili u prvom redu povijesno kori\u0161tenje grba i estetski (dizajnerski) razlozi, a ne politi\u010dki. Sabor je rje\u0161enje o po\u010detnom crvenom polju grba prihvatio dono\u0161enjem amandmana na Ustav SRH 25. srpnja 1990. Zakon kojim je usvojen dana\u0161nji grba (pa i zastava s grbom), koji sadr\u017ei i krunu s povijesnim grbovima hrvatskih zemalja na hrvatski grb, donesen je 21. prosinca 1990. Od tada su u uporabi sada\u0161nji slu\u017ebeni grb i zastava Republike Hrvatske. Niti jedna druga ina\u010dica hrvatskoga povijesnog grba nije zabranjena.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska udruga Benedikt<\/p>\n\n\n\n
Video je dostupan na YouTube kanalu Hrvatske udruge Benedikt:<\/p>\n\n\n\n