{"id":47112,"date":"2025-06-26T21:33:01","date_gmt":"2025-06-26T21:33:01","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47112"},"modified":"2025-06-26T21:33:01","modified_gmt":"2025-06-26T21:33:01","slug":"emil-filetic-prikaz-knjige-danijel-frka-potonulo-blago-jadrana-ronilacki-vodic-po-olupinama-hrvatskog-jadrana-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47112","title":{"rendered":"Emil Fileti\u0107 – prikaz knjige – Danijel Frka, “Potonulo blago Jadrana: ronila\u010dki vodi\u010d po olupinama hrvatskog Jadrana”, 2023."},"content":{"rendered":"\n

Danijel Frka, Potonulo blago Jadrana: ronila\u010dki vodi\u010d po olupinama hrvatskog Jadrana<\/em>. Rijeka: Naklada Val, Hanza Media, 2023., 592 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Danijel Frka hrvatski je podvodni istra\u017eiva\u010d, fotograf, pisac i povjesni\u010dar. Ro\u0111en je 1955. godine u Rijeci, po struci je in\u017eenjer prometa. Po\u010deo je roniti 1975. godine, a tri godine kasnije zapo\u010deo se baviti podvodnom fotografijom. Od 1988. do 2020. godine uspio je polo\u017eiti ispite za sve ronila\u010dke kategorije te je uz to i instruktor ronjenja ve\u0107 desetlje\u0107ima. Godine 2000. postao je i instruktor podvodne fotografije, a veliko priznanje za vlastiti rad dobio je 2011. godine na Svjetskom prvenstvu u podvodnoj fotografiji u Bodrumu u Turskoj gdje je osvojio bron\u010danu medalju u kategoriji \u201eAmbijent s modelom.\u201c Bio je \u010dlan ekspedicija na olupinu austrougarskog bojnog broda Szent Istvan<\/em> 1995, 1996. i 1998. godine, istra\u017eivao je lokalitet lo\u0161injskog Apoksiomena, a 2005. godine bio je jedan od predvodnika ekspedicije u kojoj je prona\u0111ena oklopnja\u010da Re d’Italia<\/em>, talijanski admiralski brod iz Vi\u0161ke bitke 1866. godine.<\/p>\n\n\n\n

Osim istra\u017eiva\u010dkog rada, vanjski je suradnik hidroarheolo\u0161kog odjela Ministarstva kulture i medija i Hrvatskog restauratorskog zavoda te brojnih \u010dasopisa, uklju\u010duju\u0107i britanski Diver<\/em> i hrvatski Vojna povijest<\/em>. Bio je autor i scenarist dokumentarne TV serije Veliki brodolomi Jadrana<\/em> koja je 2007. godine dobila nagradu \u201eVe\u010dernjakov ekran\u201c. Koautor je knjiga Hrvatski zrakoplovi u Domovinskom ratu<\/em>, Zrakoplovstvo Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske<\/em>, Pomorsko zrakoplovstvo na Jadranu<\/em> i Tajne Jadrana<\/em>, a od samostalnih publikacija isti\u010du se Vis \u2013 posljednja nada<\/em> i Potonulo blago Jadrana<\/em>. Ova posljednja knjiga objavljena je prvi put 2023. godine, izdava\u010di su Naklada Val i Hanza Media.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o detaljnom ronila\u010dkom vodi\u010du za olupine brodova i zrakoplova u Jadranu koji sadr\u017ei kartu s lokacijama svih opisanih olupina (ima ih ukupno 75), predgovor vi\u0161eg konzervatora Jurice Bezaka iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, autorov uvod, opise olupina podijeljene u tri velika poglavlja koji sadr\u017ee zapise o poznatoj povijesti svake olupine prije i poslije potonu\u0107a, njihove osnovne tehni\u010dke podatke, to\u010dne koordinate, ilustracije generalnog stanja svake olupine, upute za ronjenje na olupinama i mno\u0161tvo fotografija s opisanih lokaliteta. Nakon toga slijede op\u0107e upute za ronioce, autorov \u017eivotopis, sa\u017eetak na engleskom, autorove zahvale i sadr\u017eaj knjige.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga po\u010dinje kartom s lokacijama svih opisanih olupina u Jadranu (str. 6-7), od krajnjeg sjeverozapada Istre do granice s crnogorskim vodama. Slijedi predgovor ve\u0107 spomenutog vi\u0161eg konzervatora Bezaka (str. 9) u kojem on hvali autora zbog ulo\u017eenog truda da predstavi jadranske olupine, objasni njihove sudbine i iznese \u0161to vi\u0161e va\u017enih i korisnih podataka prona\u0111enih u hrvatskim i stranim arhivima ne samo za turisti\u010dke ronioce, nego i za povjesni\u010dare i podvodne arheologe jer je literatura o povijesti ve\u0107ine jadranskih olupina vrlo ograni\u010dena ili ne postoji. Interdisciplinarni pristup posebno je istaknut i pohvaljen, a Bezak najvi\u0161e cijeni to \u0161to ova knjiga mo\u017ee razviti svijest o kulturnoj i tehni\u010dkoj ba\u0161tini na Jadranu.<\/p>\n\n\n\n

Slijedi uvod (str. 10-11) u kojem autor zahvaljuje svojim kolegama na pomo\u0107i oko prikupljanja materijala za knjigu i direktoru Naklade Val na entuzijazmu. Osim toga, obja\u0161njava da je ova knjiga svojevrsni nastavak i nadopuna na prethodne knjige Tajne Jadrana<\/em> i Blago Jadrana<\/em> napisane u suradnji s Jasenom Mesi\u0107em, u kojima je ve\u0107 predstavio brojne jadranske olupine po sli\u010dnoj formuli kao u ovoj knjizi, a u me\u0111uvremenu je prona\u0111eno jo\u0161 mnogo novih olupina koje je htio predstaviti. Pritom je stavio naglasak na brodove potonule u zadnja tri stolje\u0107a, uz iznimku rimskog brodoloma kod \u0160imuna na Pagu, i zrakoplove koji su se sru\u0161ili u more. Druge anti\u010dke i srednjovjekovne brodolome odlu\u010dio je izostaviti prvenstveno jer smatra da zaslu\u017euju zasebnu knjigu. Cilj je knjige stvoriti svijest o hrvatskoj podvodnoj ba\u0161tini sa\u010duvanoj u svojevrsnom muzeju na otvorenom.<\/p>\n\n\n\n

Nakon toga po\u010dinje prvo veliko poglavlje o samim olupinama (str. 12-291) koje pokriva vode od Savudrije do (pribli\u017eno) linije Susak-sjeverni Pag. Opisano je trideset i devet olupina; sve su to potonuli brodovi, brodice i \u010damci, a od njih dvadeset i jedan su civilni brodovi, a ostalih osamnaest ratni. Opis svake olupine po\u010dinje velikom tehni\u010dkom ilustracijom njezina op\u0107eg stanja s prilo\u017eenim (poznatim) podacima o datumu gradnje i potonu\u0107a, uzroku incidenta, vlasniku u vrijeme potonu\u0107a, osnovnim tehni\u010dkim podacima, koordinatama, dubini i savjetima za ronioce. Slijedi povijest doti\u010dnog potonulog broda i opis incidenta u kojem je potonuo, a nakon toga opis lokaliteta danas s uputama i preporukama za ronioce. Uz to su prilo\u017eene fotografije broda prije potonu\u0107a i najzanimljivijih dijelova olupine. Od potonulih brodova u ovom poglavlju, vrijedilo bi istaknuti austrougarski luksuzni putni\u010dki parobrod Baron Gautsch<\/em>, koji le\u017ei u moru zapadno od Brijuna, razara\u010d TA 36<\/em> kod Brestove u Istri, teretne parobrode Lina<\/em> i Kalliopi<\/em> oko Cresa, od kojih je potonji pripadao legendarnoj ameri\u010dkoj klasi Liberty<\/em>, nepoznati jedrenjak s teretom topova s po\u010detka 19. stolje\u0107a kod otoka Plavnika i razara\u010d TA 45<\/em> kod Novog Vinodolskog.<\/p>\n\n\n\n

Drugo se poglavlje (str. 292-405) bavi olupinama od linije Pag-Premuda do Rogoznice. Sadr\u017ei petnaest olupina, me\u0111u njima trinaest brodova i \u010damaca, od kojih su \u010detiri ratni, a ostali civilni, i dva ratna zrakoplova. Ponavlja se ista formula opisa kao iz prethodnog poglavlja. Me\u0111u olupinama isti\u010du se austrougarski bojni brod Szent Istvan<\/em>, koji je i najve\u0107a olupina u hrvatskim vodama, njema\u010dki obru\u0161avaju\u0107i bombarder Ju-87<\/em> kod \u017dirja, ve\u0107 spomenutu olupinu rimskog broda kod Paga, obli\u017enji teretni brod Euterpe<\/em> na kojem je poginulo vi\u0161e od petsto austrougarskih vojnika (!) i jugoslavenski mlazni juri\u0161ni zrakoplov J-21 Jastreb<\/em> kod Rogoznice.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107e i posljednje poglavlje (str. 406-559) bavi se olupinama od Hvara do Prevlake i Palagru\u017ee. Opisana je dvadeset i jedna olupina, od kojih je pet ameri\u010dkih ratnih zrakoplova, a brodovi su razli\u010ditih pripadnosti i jednako podijeljeni na civilne i ratne. Ve\u0107ina olupina nalazi se oko otoka Visa. Isti\u010du se talijanske oklopnja\u010de Re d’Italia<\/em> i Palestro <\/em>potopljene u Vi\u0161koj bitki 1866. godine, naoru\u017eani jedrenjak s po\u010detka 19. stolje\u0107a, tako\u0111er kod Visa, njema\u010dki torpedni \u010damac S-57<\/em> kod Pelje\u0161ca, austrougarska krstarica Kaiser Franz Josef I<\/em> kod Prevlake i teretni parobrod Centauro <\/em>na hridi Pupak kod Palagru\u017ee koji je posebno zanimljiv jer le\u017ei povrh najmanje tri starije olupine, od kojih je jedna anti\u010dki brod, druga mleta\u010dki jedrenjak iz 16. stolje\u0107a, a tre\u0107a jedrenjak iz 19. stolje\u0107a, \u0161to samo po sebi govori koliko je ovaj dio Jadrana opasan.<\/p>\n\n\n\n

Slijede osnovne upute za ronjenje na olupinama (str. 560-561), pravila pona\u0161anja oko olupina (562), autorov \u017eivotopis (563), sa\u017eetak knjige na engleskom (564), zahvale (565), popis sponzora (566-589), sadr\u017eaj (590-591) i podaci o izdanju (592).<\/p>\n\n\n\n

Frkino Potonulo blago Jadrana<\/em> mo\u017ee se smatrati iznimno korisnim izvorom podataka o olupinama u hrvatskom dijelu Jadrana. Iako nije primarno historiografska, ova knjiga ima odre\u0111enu vrijednost i iz tog kuta gledi\u0161ta zbog Frkinih detaljnih opisa incidenata koji su doveli do potonu\u0107a brodova i zrakoplova navedenih u knjizi, kao i njihove povijesne pozadine, od \u010dega ni jedno ni drugo u ve\u0107ini slu\u010dajeva vjerojatno nikad ne bi iza\u0161lo u javnost. Neke su nesre\u0107e i u svoje vrijeme pro\u0161le posve neopa\u017eeno; primjerice, kad se 1894. godine brod Etnea<\/em> nasukao i potonuo kod Unija, o toj nesre\u0107i ni u jednim va\u017enijim novinama u hrvatskom dijelu Austro-Ugarske (Narodne novine<\/em>, Obzor<\/em>, Jedinstvo<\/em>\u2026) nije bilo ni rije\u010di o tome. Masakr na brodu Euterpe<\/em> tako\u0111er je prakti\u010dki zaboravljena tragedija, a olupine ameri\u010dkih bombardera svjedo\u010de o va\u017enosti ju\u017enog Jadrana, pogotovo Visa, u savezni\u010dkoj borbi protiv nacisti\u010dke Njema\u010dke.<\/p>\n\n\n\n

Frka te doga\u0111aje na upe\u010datljiv na\u010din izvodi na vidjelo, te pritom koristi i neke vrlo rijetke izvore poput dnevnika kapetana Friedricha-Karla Birnbauma koji je zapovijedao njema\u010dkom flotom u borbi u kojoj je potopljen razara\u010d TA 45<\/em>. Pohvalno je i kori\u0161tenje rijetkih fotografija poput one spomenutog razara\u010da u neidentificiranoj luci, fotografije teretnog parobroda Regolo<\/em> u Senju snimljene samo nekoliko dana prije nego ga je uni\u0161tila orkanska bura i jedine poznate fotografije parobroda Lina<\/em>. Sve to ovu knjigu izdi\u017ee iznad obi\u010dnog vodi\u010da za turiste.<\/p>\n\n\n\n

Od nedostataka mo\u017eemo navesti povremene nedosljednosti u tekstu; na primjer, u tehni\u010dkim podacima parobroda Centauro<\/em> pi\u0161e da mu je trup bio napravljen od \u017eeljeza, a u tekstu o njegovoj povijesti od \u010delika, \u0161to je zna\u010dajna razlika. Na nekim mjestima mogu se uo\u010diti i tiskarske gre\u0161ke i tipfeleri, no niti jedan nedostatak nije u\u010destala pojava. Osim toga, povijest olupina uglavnom je prikazana prepri\u010davanjem, a na nekim mjestima kriti\u010dka bi analiza doga\u0111aja mogla biti detaljnija, dok bi, recimo, in\u017eenjeri strojarstva mogli po\u017eeljeti jo\u0161 vi\u0161e tehni\u010dkih podataka, no to bi osjetno pove\u0107alo opseg knjige.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee se, dakle, zaklju\u010diti da, iako nije idealan izvor podataka za neki znanstveni rad na podru\u010dju povijesti ili arheologije, ova knjiga Danijela Frke mo\u017ee biti vrlo korisna po\u010detna to\u010dka za daljnja znanstvena istra\u017eivanja jer pokazuje koliko je povijest pomorstva na Jadranu bila turbulentna i koliko je tragedija i\u0161\u010deznulo iz kolektivnog sje\u0107anja, a povjesni\u010dari i arheolozi imaju velik i te\u017eak zadatak da ih izvedu na svjetlo dana kako njihove brojne \u017ertve ne bi bile uzaludne.<\/p>\n\n\n\n

Emil Fileti\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-47112","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":47112,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":47112,"position":1},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":47112,"position":2},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53593,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53593","url_meta":{"origin":47112,"position":3},"title":"\u201eFontes: izvori za hrvatsku povijest\u201c (br. 31, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prosincu 2025. godine izdan je 31. broj \u010dasopisa \u201eFontes: izvori za hrvatsku povijest\u201c. U sredi\u0161tu broja nalazi se tematski blok posve\u0107en obilje\u017eavanju 1100. godi\u0161njice Hrvatskog Kraljevstva, a u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26538 https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Na%C5%A1a-izdanja\/Izdanja-po-podru%C4%8Djima\/%C4%8Casopisi\/Fontes","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":47112,"position":4},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":47112,"position":5},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47112","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47112"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47112\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47113,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47112\/revisions\/47113"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47112"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47112"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47112"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}