{"id":47095,"date":"2025-06-25T19:21:50","date_gmt":"2025-06-25T19:21:50","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47095"},"modified":"2025-06-25T19:26:30","modified_gmt":"2025-06-25T19:26:30","slug":"zora-del-buono-marsalica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47095","title":{"rendered":"Zora Del Buono, \u201eMar\u0161alica\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><em><strong>Mar\u0161alica<\/strong><\/em> je vi\u0161eslojna obiteljska saga koja pokriva razdoblje od 1919. do 1980. godine te obuhva\u0107a tri generacije, dva svjetska rata i pola povr\u0161ine Europe. U sredi\u0161tu je romana nevjerojatna <strong>Zora Del Buono<\/strong>, koja prije kraja Prvog svjetskog rata upoznaje svog budu\u0107eg supruga, profesora radiologije Del Buona, tada\u0161njeg mladog lije\u010dnika u sanitetu u Bovecu. Skupa odlaze u Bari, gdje ovo dvoje uvjerenih komunista vode srednjoklasni, ali istovremeno i politi\u010dki anga\u017eiran \u017eivot, u otporu spram Mussolinijeva fa\u0161izma.<\/p>\n\n\n\n<p>Zora je dominantna, dojmljiva, temperamentna i talentirana, obo\u017eavateljica Josipa Broza Tita, \u010diji \u017eivot njezin suprug jednom prilikom spa\u0161ava; a \u010dijoj vojsci u jednoj epizodi ona poku\u0161ava dostaviti lijekove. Nemilosrdno visokih o\u010dekivanja i prema sebi i prema svojim bli\u017enjima, ova sna\u017ena \u017eena silovito utje\u010de na sve oko sebe. Njezin \u017eivot i \u017eivoti njezine obitelji, djece i unuka odvijaju se u vremenu ratova i nasilja, ogor\u010denih teritorijalnih i ideolo\u0161kih borbi koje i danas oblikuju na\u0161 svijet.<\/p>\n\n\n\n<p>U veli\u010danstvenom zavr\u0161nom monologu, Zora Del Buono sama dovr\u0161ava pri\u010danje svoje pri\u010de, pri\u010de o ljubavi, ratu, mr\u017enji i izdaji. <em><strong>Mar\u0161alica<\/strong><\/em> je roman prepun \u017eivota, o nezaboravnoj \u017eeni i tragi\u010dnoj obiteljskoj sudbini. Roman koji nije samo intrigantan portret nezaboravne \u017eene nego i bogata freska dvadesetog stolje\u0107a<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz kritike:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Mar\u0161alica ne samo da stvara fascinantnu, kontradiktornu figuru, nego o\u017eivljava cijelo jedno razdoblje, dok se mi za\u010du\u0111eno kre\u0107emo kroz svijet u kojem je multikulturalnost bila dio svakodnevice.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Neue Z\u00fcrcher Zeitung<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Roman Zore del Buono ono je \u0161to bi knji\u017eevnost trebala biti: iznena\u0111uju\u0107a, nepredvidiva, strpljiva, puna detalja, duboka, nemoraliziraju\u0107a i bez kli\u0161eja. Ono \u0161to del Buono radi je umjetnost.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Die Weltwoche<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Del Buono je stvorila heroinu podjednako jaku koliko i zanimljivu. Iz njezine biografije pomalja se pri\u010da o 20. stolje\u0107u, naklonjena nesvakida\u0161njem, ali nikad ne zapadaju\u0107i u kuriozitete. \u010cinjenica da roman tako\u0111er pru\u017ea i izniman stilski u\u017eitak, bez pretencioznosti i namjere da se frazira, \u010dini ga posebnim slu\u010dajem.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Spiegel<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autorici:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zora del Buono <\/strong>ro\u0111ena je u Z\u00fcrichu 1962. godine. Nakon studija arhitekture na eth Z\u00fcrich te na Berlin University of Arts, nekoliko je godina radila kao arhitektica i voditeljica gradili\u0161ta u Berlinu. Njezina spisateljska karijera kre\u0107e 2008. godine, kada objavljuje svoj debitantski roman <em>Canitz\u2019 Verlangen<\/em>. Nakon toga uslijedilo je jo\u0161 pet romana: <em>Big Sue <\/em>(2010.), <em>Gotthard <\/em>(2015.) i <em>Hinter B\u00fcschen, an eine Hauswand gelehnt <\/em>(2016.), <em>Die Marschallin <\/em>(2020., <em>Mar- \u0161alica<\/em>, Petrine knjige, 2024.) te <em>Seinetwegen: Roman <\/em>(2024.). Njezina prozna djela \u010desto se opisuju kao jezi\u010dno precizna, inteligentno konstruirana te odli\u010dno istra\u017eena i dokumentirana. Osim romana, objavila je i dvije knjige putopisa. U <em>Hundert Tage Amerika <\/em>(2011.), koji je osvojio itb Book Award 2012., autorica se osvr\u0107e na zapa\u017eanja i susrete koje je do\u017eivjela tijekom tromjese\u010dnog putovanja du\u017e atlantske obale Sjeverne Amerike. Godine 2015. objavila je jo\u0161 jedan putopis, <em>Das Leben der M\u00e4chtigen<\/em>, koji je nastao nakon \u0161to je posjetila najstarija stabla u Europi i Sjevernoj Americi. Zora del Buono suosniva\u010dica je i \u010dasopisa <em>mare <\/em>u kojem ure\u0111uje kulturnu rubriku. \u010clanica je \u0161vicarskog pen-a. \u017divi u Z\u00fcrichu i Berlinu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 284<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka: Petrine knjige<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Branka Grubi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-petrine-knjige wp-block-embed-petrine-knjige\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"CrKxnxBvGP\"><a href=\"https:\/\/petrineknjige.hr\/product\/marsalica\/\">Mar\u0161alica<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Mar\u0161alica&#8221; &#8212; Petrine knjige\" src=\"https:\/\/petrineknjige.hr\/product\/marsalica\/embed\/#?secret=wrgukSIybT#?secret=CrKxnxBvGP\" data-secret=\"CrKxnxBvGP\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47096,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-47095","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/PK_Marsalica_Naslovnica.jpg?fit=660%2C854&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":47095,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":47095,"position":1},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53103,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53103","url_meta":{"origin":47095,"position":2},"title":"Hrvoje Petri\u0107, \u201eNikola VII. Zrinski \u010cakove\u010dki (1620. \u2013 1664.) &#8211; snovi prekinuti u lovu na vepra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ban Nikola VII. Zrinski (\u010cakovec, 3. svibnja 1620. \u2013 \u0161uma Otok pokraj Kur\u0161anca\/Kur\u0161ane\u010dki lug, 18. studenoga 1664.) bez dvojbe je jedna od najistaknutijih figura hrvatske i ugarske povijesti 17. stolje\u0107a, za \u017eivota smatran \u201eherojem kojem je providnost povjerila u ruke sudbinu Europe\u201c, a odmah nakon smrti nazvan je \u201eocem domovine\u201c\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nikola-VII.-Zrinski-Petric.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":47095,"position":3},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":47095,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":47095,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47095"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47095\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47097,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47095\/revisions\/47097"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47096"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}