U osvit hladnog rata i u jeku otvorenog sukoba sa Staljinom Jugoslavija je 1948. godine pokrenula najambiciozniji nuklearni program u socijalisti\u010dkom svijetu izvan SSSR-a i Kine \u2013 i jedan od prvih uop\u0107e. U sjeni me\u0111unarodnih pregovora, uz podr\u0161ku i obmane obje supersile, gradio se reaktor, kopao uranij i usavr\u0161avala proizvodnja plutonija, dok su u tajnosti razra\u0111ivani planovi za izradu atomske bombe. Dr\u017eava koja je vje\u0161to balansirala izme\u0111u Istoka i Zapada koristila je pukotine u globalnom sistemu sigurnosti, predstavljaju\u0107i vlastite ambicije kao dio \u201cmiroljubljive upotrebe\u201d nuklearne energije i o\u010dekivala je da \u0107e to mo\u0107no oru\u017eje predstavljati klju\u010dni adut njezine sigurnosti, ali i simbol modernosti.<\/p>\n\n\n\n
Ovo je pri\u010da o viziji, obmanama i politi\u010dkom hazardu, o industrijskoj \u0161pijuna\u017ei, o znanstvenicima koji su vjerovali u napredak, ali i o re\u017eimu spremnom na sve kako bi sa\u010duvao suverenitet u svijetu rastrzanom izme\u0111u ideologija. Od entuzijazma do rasula, od laboratorija u Vin\u010di (Beogradu), Zagrebu i Ljubljani do zatvorenih sjednica u vrhu dr\u017eave i zakulisnih dogovora s Washingtonom i Moskvom, autor otkriva zaboravljeno poglavlje svjetske nuklearne povijesti \u2013 i pri\u010du o zemlji koja je gotovo zakora\u010dila u klub nuklearnih sila, ali je u posljednjem trenutku od tih ambicija odustala.<\/p>\n\n\n\n
Marko Miljkovi\u0107 (1980) je povjesni\u010dar i znanstveni suradnik u Institutu ekonomskih nauka u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n
Prevela s engleskoga Dora Kosor\u010di\u0107 Janu\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Izvor:<\/p>\n\n\n\n