Iz poziva: \u201cFeministi\u010dko propitivanje uloge \u017eena u formiranju i perpetuiranju totalitarnih ideologija i dr\u017eavnih sustava zapo\u010delo je krajem 1980-ih debatom Claudie Koonz i Gisele Bock o krivnji \u017eena za zlo\u010dine nacisti\u010dke Njema\u010dke\u201d.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Pozivamo autorice i autore znanstveno-analiti\u010dke i umjetni\u010dko-istra\u017eiva\u010dke orijentacije zainteresirane za temu Totalitarizmi i totalitaristi\u010dke tendencije: feministi\u010dka kritika da svojim znanstvenim, umjetni\u010dkim i stru\u010dnim radovima, esejima i ogledima daju doprinos novom broju \u010dasopisa Tre\u0107a.<\/p>\n
\nFeministi\u010dko propitivanje uloge \u017eena u formiranju i perpetuiranju totalitarnih ideologija i dr\u017eavnih sustava zapo\u010delo je krajem 1980-ih debatom Claudie Koonz i Gisele Bock o krivnji \u017eena za zlo\u010dine nacisti\u010dke Njema\u010dke. Potom je Vittoria de Grazia svojom knjigom How Fascism Ruled Women (1992.) istra\u017eila socijalne mjere te politi\u010dke i propagandne taktike pridobivanja i organiziranja \u017eena u Mussolinijevoj Italiji. Na ovom tragu nastao je niz historiografskih studija o polo\u017eaju \u017eena u totalitarnim i autokratskim re\u017eimima koje su predvodili Staljin, Mao Ce-Tung, Pol Pot, Ceau\u0219escu i dr., a o \u017eenama u usta\u0161kom pokretu pisala je i hrvatska povjesni\u010darka Martina Bitunjac (Le donne e il movimento ustascia, 2013.). Zna\u010daj ovih studija jest u feministi\u010dkoj nadopuni i feministi\u010dkom analiti\u010dkom doprinosu kritici \u201cizvora\u201d politi\u010dkih, dru\u0161tvenih i kulturnih obilje\u017eja totalitarnih ideologija koje je prva sistematizirala Hannah Arendt, a koje se sve \u010de\u0161\u0107e politi\u010dki i epistemolo\u0161ki zlorabe kako bi se izjedna\u010dio nacizam i bolj\u0161evizam te diskreditirao socijalisti\u010dki \u201cdrugi svijet\u201c i njegove vrijednosti (socijalna dr\u017eava, internacionalizam, dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo, rodna ravnopravnost, solidarnost).<\/p>\n
<\/p>\n
No usporedo s dekonstrukcijom naslje\u0111a totalitarnih re\u017eima, \u0161to se dijelom ogleda i u \u201eantifeministi\u010dkoj histeriji\u201c tijekom posljednja dva desetlje\u0107a, svjedokinje smo i svjedoci rastu\u0107ih totalitaristi\u010dkih tendencija u suvremenom dru\u0161tvu. Ponovno i uvijek iznova, militarizacija javnog diskurza nala\u017ee feministi\u010dku kritiku. Nakon \u0161to je Susan Faludi objavila knjigu Backlash: The Undeclared War against American Women (1991.), na me\u0111unarodnom je planu otvorena rasprava o postojanom antifeminizmu i neokonzervativizmu, \u0161to je djelomice zasjenilo emancipatorske i feministi\u010dki orijentirane politike, a istodobno je ostala po strani kompleksna problematika politi\u010dkog nasilja, utemeljenog na neoimperijalnoj hegemoniji kapitalizma, proizvodnji straha i mentalnog terora te novim totalitarnim modelima podani\u0161tva. Njene su poveznice ekonomski korporativizam, nadzor i poslu\u0161no \u2018dru\u0161tvo\u2019, razvla\u0161\u0107ivanje u velikim geopoliti\u010dkim razmjerima i proizvodnja vi\u0161estruke pod\u010dinjenosti. Njeni su u\u010dinci porast desnog populizma, porast ksenofobije i procesi rasijalizacije te fa\u0161izacije dru\u0161tva, uprizoreni na razli\u010dite na\u010dine. To su ujedno i pitanja za feministi\u010dko promi\u0161ljanje i supostavljanje. Priklanjanje \u017eena desnici, uz sustavno ja\u010danje fundamentalisti\u010dkih politika razli\u010ditog vjerskog predznaka, \u010diju doktrinu naro\u010dito usrdno zagovaraju antifeministi\u010dki glasovi, znak je suvremenih ideolo\u0161kih totalitarnih tendencija koje valja pomno analizirati.<\/p>\n
<\/p>\n
Pozivaju\u0107i se na Hannah Arendt iz Izvora totalitarizma: \u201cTotalitarna rje\u0161enja lako mogu nad\u017eivjeti pad totalitarnih re\u017eima u obliku sna\u017enih isku\u0161enja koja \u0107e nastupiti kad god se u\u010dini da se politi\u010dka, dru\u0161tvena ili ekonomska bijeda ne mo\u017ee rije\u0161iti na na\u010din dostojan \u010dovjeka\u201c, otvaramo i poziv za studije i eseje kako o naslje\u0111ima totalitarizma tako i o novim oblicima totalitarizama.<\/p>\n
<\/p>\n
Molimo da sa\u017eetke po\u0161aljete do 1. svibnja 2017. na adresu treca@zenstud.hr<\/p>\n
<\/p>\n
Tre\u0107a je interdisciplinarni teorijsko-istra\u017eiva\u010dki \u010dasopis osnovan 1998. godine s namjerom komuniciranja znanja, informiranja i promicanja suvremenih teorijskih promi\u0161ljanja iz feministi\u010dke perspektive. Donosi stru\u010dne, znanstvene i esejisti\u010dke tekstove s podru\u010dja prou\u010davanja \u017eenskih i rodnih studija, kulturalnih studija, feministi\u010dke teorije, suvremenih umjetni\u010dkih praksi, knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta, filma i novih medija te prikaze knjiga iz recentne \u017eenskostudijske i rodnostudijske produkcije. \u010clanice redakcije su Biljana Ka\u0161i\u0107, Iva Grgi\u0107 Maroevi\u0107, Suzana Marjani\u0107, Marija Geiger Zeman i Renata Jambre\u0161i\u0107 Kirin, a glavna urednica je Nata\u0161a Govedi\u0107.<\/p>\n
<\/p>\n
Tekst poziva preuzmite OVDJE:<\/p>\n
<\/p>\n