Uredile Naila Ceriba\u0161i\u0107, Dora Dunatov i Jelka Vukobratovi\u0107<\/p>\n\n\n\n
Nakladnik: Institut za etnologiju i folkloristiku, Zalo\u017eba Univerze v Ljubljani; Znanstvena zalo\u017eba Filozofske fakultete<\/p>\n\n\n\n
Godina izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n
IZ RECENZIJA<\/p>\n\n\n\n
Za studije \u0161to ih okuplja ovo izdanje glazba vi\u0161e nije ne\u0161to nu\u017eno obilje\u017eeno notacijom (ili njezinom odsutno\u0161\u0107u); za njih je glazba i ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee zapisati fonografski. Drugim rije\u010dima: umjesto zapisa u registru simboli\u010dkog, ovdje se razmatra glazba zapisiva i zapisana u registru realnog. [\u2026] Ako je u ovoj opse\u017enoj i razvedenoj knjizi rije\u010d o svojevrsnoj povijesti, analizi i antropologiji doma\u0107e glazbene kulture 20. stolje\u0107a, ona u isti mah pru\u017ea i pogled u suvremenost, u dana\u0161nje prijepore i probleme u opho\u0111enju s glazbenim naslje\u0111em pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Dalibor Davidovi\u0107, redoviti profesor, Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Znanstveni doprinos zbornika temelji se na predstavljanju dosad neobjavljenih rezultata istra\u017eiva\u010dkog rada kroz argumentiranu metodolo\u0161ku, analiti\u010dku i interpretativnu dimenziju tekstova. S obzirom na to da je rije\u010d o \u201cpionirskom poduhvatu\u201d snaga ovog izdanja jest i u stvaranju modela, oblikovanju i definiranju postupaka, identificiranju klju\u010dnih parametara za istra\u017eivanje diskografije.<\/p>\n\n\n\n Lada Durakovi\u0107, redovita profesorica, Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zbornik temelji na izjemno obse\u017enem in odli\u010dno sistematiziranem gradivu, ki do sedaj ni bilo predmet raziskovalne obravnave. Avtorjice in avtorji zbornika izhajajo iz podmene, da je tovrstno gradivo pomembno ne le zbrati, ampak tudi sistemati\u010dno analizirati, ker je izreden medij za razumevanje produkcije, recepcije in distribucije glasbe. Zgodovinski pogled na diskografske industrije, ki se je razvijala v dolo\u010denem \u010dasovnem in prostorskem kontekstu neizogibno pomaga razumevanju preteklosti glasbenega \u017eivljenja, zato diskografija postane na\u010din rekonstrukcije neznanih vidikov glasbene ustvarjalnosti.<\/p>\n\n\n\n Ana Hofman, vi\u0161a znanstvena suradnica, In\u0161titut za kulturne in spominske \u0161tudije Znanstvenoraziskovalnega centra Slovenske akademije znanosti in umetnosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Monografija pevi\u010d sistemati\u010dno preverja in primerja razvoj zgodnje diskografije Kraljevine SHS in socialisti\u010dne Jugoslavije. Na eni strani prina\u0161a pregledano in preverjeno gradivo, na drugo strani ga ume\u0161\u010da v diskografsko produkcijo tistega \u010dasa, obenem pa s pedantnostjo preverja dejansko diskografsko produkcijo na\u0161ega neko\u010d skupnega prostora, ki je doslej znanstveno \u0161e nismo preu\u010dili.<\/p>\n\n\n\n Rajko Mur\u0161i\u010d, redoviti profesor, Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ovaj izvrstan svezak nudi sveobuhvatno istra\u017eivanje hrvatske diskografske industrije od njezina po\u010detka u 1920-ima do procvata u 1950-ima. Autori pomno iscrtavaju uspon zagreba\u010dke proizvodnje plo\u010da, utjecaj me\u0111unarodnih trendova na doma\u0107u glazbu i druge kulturne, ekonomske, pravne, politi\u010dke, dru\u0161tvene i tehnolo\u0161ke razvoje koji su oblikovali industriju tijekom ovog razdoblja.<\/p>\n\n\n\n