{"id":46992,"date":"2025-06-16T15:57:21","date_gmt":"2025-06-16T15:57:21","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46992"},"modified":"2025-06-16T15:57:21","modified_gmt":"2025-06-16T15:57:21","slug":"tribina-drugi-svetski-rat-svuda-oko-nas-antifasizam-u-dizajnu-popularnoj-kulturi-i-brendovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46992","title":{"rendered":"Tribina: \u201cDrugi svetski rat svuda oko nas: Antifa\u0161izam u dizajnu, popularnoj kulturi i brendovima\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Sreda, 18. jun 2025. u 19.00<\/strong> &#8211; <em>DOB\/\/Klub<\/em>, Beograd<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ciklus tribina: KRAJ RATA!!!<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Organizacija:<strong> Centar za jugoslovenske studije i Dom omladine Beograda<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U\u010destvuju: <strong>Bogdan Petrovi\u0107<\/strong>, diplomirani istori\u010dar umetnosti i vizuelni dizajner; <strong>Andrej Dolinka, <\/strong>grafi\u010dki dizajner i docent na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.&nbsp;Moderator:&nbsp;<strong>Ivan Manojlovi\u0107, <\/strong>kustos i menad\u017eer u kulturi (Nova Iskra \/ Centar za jugoslovenske studije).<\/p>\n\n\n\n<p>Tribina <strong>Drugi svetski rat svuda oko nas<\/strong> otvara dijalog o prisustvu i zna\u010daju antifa\u0161isti\u010dkog nasle\u0111a u savremenoj popularnoj kulturi, vizuelnim komunikacijama, modi i dizajnu predmeta svakodnevice. Kroz razgovor sa dizajnerima, istra\u017eiva\u010dima i autorima koji se ovom temom bave u svom radu, poku\u0161a\u0107emo da odgovorimo na neka od klju\u010dnih pitanja:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ima li popularna kultura potencijal da prenosi i afirmi\u0161e antifa\u0161isti\u010dke vrednosti u savremenom dru\u0161tvu?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako moda, dizajn i brendiranje mogu doprineti o\u010duvanju ideala jednakosti, solidarnosti, slobode i dru\u0161tvene pravde?<\/li>\n\n\n\n<li>Da li strategije vizuelne komunikacije mogu biti efikasan alat u suprotstavljanju istorijskom revizionizmu i rastu\u0107im desni\u010darskim narativima?<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Ova tribina ima za cilj da prepozna i osna\u017ei one autore i brendove koji u svom izrazu svesno komuniciraju kroz \u201cjezik antifa\u0161izma\u201d, ali i da kroz kriti\u010dki razgovor istra\u017ei na koje sve na\u010dine dizajn i kultura oblikuju kolektivno pam\u0107enje i vrednosne sisteme. Razgovor \u0107e obuhvatiti i pitanje odgovornosti dizajnera i kulturnih radnika u vremenu kada se istorijske \u010dinjenice dovode u pitanje, a simboli borbe protiv fa\u0161izma potiskuju ili zloupotrebljavaju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Biografije u\u010desnika:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Bogdan Petrovi\u0107<\/strong>&nbsp;je diplomirani istori\u010dar umetnosti i vizuelni dizajner iz Beograda, ro\u0111en 1979. godine. \u0160kolovao se u Beogradu i Atini, a profesionalno se ostvario \u0161irom Balkana. Specijalizovan je za dizajn, odnose s medijima i storytelling, s bogatim iskustvom u novinarstvu, kolumnistici i PR-u. Autor je brojnih stru\u010dnih i novinskih tekstova.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Andrej Dolinka<\/strong>&nbsp;je grafi\u010dki dizajner i docent na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radio je kao dizajner u Muzeju savremene umetnosti i u organizaciji \u201ePrelom kolektiv\u201d. Radi prevashodno u oblasti dizajna knjiga, publikacija i izlo\u017ebi. Dizajnirao je mnogobrojne kataloge izlo\u017ebi, knjige i omote muzi\u010dkih izdanja. Izlagao je na grupnim izlo\u017ebama u Beogradu, Zagrebu, Rijeci, Amsterdamu i Berlinu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ivan Manojlovi\u0107 <\/strong>je istori\u010dar umetnosti, kustos i menad\u017eer projekata sa velikim iskustvom u sektoru kulturnog nasle\u0111a. Interesuje ga povezivanje ljudi i kulture i u svom dosada\u0161njem profesionalnom radu se fokusirao se na razvoj koncepata izlo\u017ebi, interpretaciji kulturnog nasle\u0111a, istra\u017eivanjima na raskr\u0161\u0107u izme\u0111u digitalnog i realnog prostora, muzejskog do\u017eivljaja i aktivnog anga\u017eovanja publike u muzejima. Radio je kao kustos u Muzeju Jugoslavije i jedan je od osniva\u010da Centra za jugoslovenske studije. U Novoj Iskri je aktivan u polju razvoja projekata i me\u0111unarodne saradnje.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/domomladine.org\/debate\/tribina-drugi-svetski-rat-svuda-oko-nas-antifasizam-u-dizajnu-popularnoj-kulturi-i-brendovima\">https:\/\/domomladine.org\/debate\/tribina-drugi-svetski-rat-svuda-oko-nas-antifasizam-u-dizajnu-popularnoj-kulturi-i-brendovima<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/cejus.jus\">https:\/\/www.facebook.com\/cejus.jus<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46993,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-46992","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/Kraj-rata_06.2025.jpg?fit=2048%2C2048&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":46992,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":46992,"position":1},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":46992,"position":2},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":46992,"position":3},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":46992,"position":4},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":46992,"position":5},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46992","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46992"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46992\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46994,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46992\/revisions\/46994"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46993"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46992"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46992"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46992"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}