{"id":46992,"date":"2025-06-16T15:57:21","date_gmt":"2025-06-16T15:57:21","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46992"},"modified":"2025-06-16T15:57:21","modified_gmt":"2025-06-16T15:57:21","slug":"tribina-drugi-svetski-rat-svuda-oko-nas-antifasizam-u-dizajnu-popularnoj-kulturi-i-brendovima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46992","title":{"rendered":"Tribina: \u201cDrugi svetski rat svuda oko nas: Antifa\u0161izam u dizajnu, popularnoj kulturi i brendovima\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Sreda, 18. jun 2025. u 19.00<\/strong> &#8211; <em>DOB\/\/Klub<\/em>, Beograd<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ciklus tribina: KRAJ RATA!!!<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Organizacija:<strong> Centar za jugoslovenske studije i Dom omladine Beograda<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U\u010destvuju: <strong>Bogdan Petrovi\u0107<\/strong>, diplomirani istori\u010dar umetnosti i vizuelni dizajner; <strong>Andrej Dolinka, <\/strong>grafi\u010dki dizajner i docent na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.&nbsp;Moderator:&nbsp;<strong>Ivan Manojlovi\u0107, <\/strong>kustos i menad\u017eer u kulturi (Nova Iskra \/ Centar za jugoslovenske studije).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tribina <strong>Drugi svetski rat svuda oko nas<\/strong> otvara dijalog o prisustvu i zna\u010daju antifa\u0161isti\u010dkog nasle\u0111a u savremenoj popularnoj kulturi, vizuelnim komunikacijama, modi i dizajnu predmeta svakodnevice. Kroz razgovor sa dizajnerima, istra\u017eiva\u010dima i autorima koji se ovom temom bave u svom radu, poku\u0161a\u0107emo da odgovorimo na neka od klju\u010dnih pitanja:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ima li popularna kultura potencijal da prenosi i afirmi\u0161e antifa\u0161isti\u010dke vrednosti u savremenom dru\u0161tvu?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako moda, dizajn i brendiranje mogu doprineti o\u010duvanju ideala jednakosti, solidarnosti, slobode i dru\u0161tvene pravde?<\/li>\n\n\n\n<li>Da li strategije vizuelne komunikacije mogu biti efikasan alat u suprotstavljanju istorijskom revizionizmu i rastu\u0107im desni\u010darskim narativima?<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ova tribina ima za cilj da prepozna i osna\u017ei one autore i brendove koji u svom izrazu svesno komuniciraju kroz \u201cjezik antifa\u0161izma\u201d, ali i da kroz kriti\u010dki razgovor istra\u017ei na koje sve na\u010dine dizajn i kultura oblikuju kolektivno pam\u0107enje i vrednosne sisteme. Razgovor \u0107e obuhvatiti i pitanje odgovornosti dizajnera i kulturnih radnika u vremenu kada se istorijske \u010dinjenice dovode u pitanje, a simboli borbe protiv fa\u0161izma potiskuju ili zloupotrebljavaju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Biografije u\u010desnika:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Bogdan Petrovi\u0107<\/strong>&nbsp;je diplomirani istori\u010dar umetnosti i vizuelni dizajner iz Beograda, ro\u0111en 1979. godine. \u0160kolovao se u Beogradu i Atini, a profesionalno se ostvario \u0161irom Balkana. Specijalizovan je za dizajn, odnose s medijima i storytelling, s bogatim iskustvom u novinarstvu, kolumnistici i PR-u. Autor je brojnih stru\u010dnih i novinskih tekstova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Andrej Dolinka<\/strong>&nbsp;je grafi\u010dki dizajner i docent na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Radio je kao dizajner u Muzeju savremene umetnosti i u organizaciji \u201ePrelom kolektiv\u201d. Radi prevashodno u oblasti dizajna knjiga, publikacija i izlo\u017ebi. Dizajnirao je mnogobrojne kataloge izlo\u017ebi, knjige i omote muzi\u010dkih izdanja. Izlagao je na grupnim izlo\u017ebama u Beogradu, Zagrebu, Rijeci, Amsterdamu i Berlinu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ivan Manojlovi\u0107 <\/strong>je istori\u010dar umetnosti, kustos i menad\u017eer projekata sa velikim iskustvom u sektoru kulturnog nasle\u0111a. Interesuje ga povezivanje ljudi i kulture i u svom dosada\u0161njem profesionalnom radu se fokusirao se na razvoj koncepata izlo\u017ebi, interpretaciji kulturnog nasle\u0111a, istra\u017eivanjima na raskr\u0161\u0107u izme\u0111u digitalnog i realnog prostora, muzejskog do\u017eivljaja i aktivnog anga\u017eovanja publike u muzejima. Radio je kao kustos u Muzeju Jugoslavije i jedan je od osniva\u010da Centra za jugoslovenske studije. U Novoj Iskri je aktivan u polju razvoja projekata i me\u0111unarodne saradnje.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/domomladine.org\/debate\/tribina-drugi-svetski-rat-svuda-oko-nas-antifasizam-u-dizajnu-popularnoj-kulturi-i-brendovima\">https:\/\/domomladine.org\/debate\/tribina-drugi-svetski-rat-svuda-oko-nas-antifasizam-u-dizajnu-popularnoj-kulturi-i-brendovima<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/cejus.jus\">https:\/\/www.facebook.com\/cejus.jus<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46993,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-46992","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/Kraj-rata_06.2025.jpg?fit=2048%2C2048&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55817","url_meta":{"origin":46992,"position":0},"title":"Nova istra\u017eivanja jugoslovenske pro\u0161losti: perspektive sa postjugoslovenskog prostora 2. Tematski zbornik","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa tre\u0107eg skupa ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora\" odr\u017eana je i promocija zbornika radova ,,Nova istra\u017eivanja jugoslovenske pro\u0161losti: perspektive sa postjugoslovenskog prostora 2. Tematski zbornik\u201d, koji su uredili Ognjen Tomi\u0107, Ana Radakovi\u0107, Nikola Koneski (Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2026). Promocija je odr\u017eana 30.\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":46992,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":46992,"position":2},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":46992,"position":3},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":46992,"position":4},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":46992,"position":5},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46992","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46992"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46992\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46994,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46992\/revisions\/46994"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46993"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46992"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46992"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46992"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}