{"id":46910,"date":"2025-06-11T18:42:13","date_gmt":"2025-06-11T18:42:13","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46910"},"modified":"2025-06-11T18:49:30","modified_gmt":"2025-06-11T18:49:30","slug":"ivan-mrnarevic-quo-vadis-california-kratko-o-osvitu-ranih-globalnih-studija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46910","title":{"rendered":"Ivan Mrnarevi\u0107: Quo vadis California? Kratko o osvitu ranih globalnih studija"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong><em>Quo vadis California?<\/em> Kratko o osvitu ranih globalnih studija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>\u010cini se da se na toplom ameri\u010dkom suncu odvija (naj)novi(ji) obrat u medievistici. <strong>Zrinka Stahuljak<\/strong>, profesorica komparatistike i francuske knji\u017eevnosti na Kalifornijskom sveu\u010dili\u0161tu u Los Angelesu (dalje: UCLA) te od 2019. ravnateljica Centra za rane globalne studije (<em>Center for Early Global Studies<\/em>) pri istom sveu\u010dili\u0161tu, nedavno je u dva teksta \u2013 objavljenima u uglednim \u010dasopisima <em>Viatoru <\/em>i <em>Speculumu <\/em>\u2013 prodrmala epistemolo\u0161ke temelje medievistike, ali i povijesne znanosti op\u0107enito. Mo\u017eemo kratko spomenuti da se autorica po diplomi Filozofskog fakulteta u Zagrebu usavr\u0161avala u SAD-u, a objavila je vi\u0161e knjiga (<em>Pornographic Archaeology: Medicine, Medievalism, and the Invention of the French Nation<\/em>, <em>Bloodless Genealogies of the French Middle Ages: Translatio, Kinship, and Metaphor<\/em>, <em>The Adventures of Gillion de Trazegnies: Chivalry and Romance in the Medieval East<\/em> i dr.) Na hrvatski jezik prevedena je knjiga <em>Fikseri u srednjem vijeku. Umre\u017eenost povijesti i knji\u017eevnosti <\/em>(Zagreb: Meandarmedia, 2023). Od 2020. godine dopisna je \u010dlanica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>U tekstu-izlaganju sa skupa \u201eHow Early before It Is Too Late? &#8216;Medieval&#8217; Periodization, Epistemic Change, and the Institution\u201c<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\"><sup>[1]<\/sup><\/a> i njegovoj ne\u0161to sa\u017eetoj verziji \u201eBetter Early Than Late: Early Global Studies at a Public University\u201c<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\"><sup>[2]<\/sup><\/a>, Zrinka Stahuljak iznijela je genezu Centra za rane globalne studije pri UCLA-u, ali i postanak samih ranih globalnih studija iznose\u0107i prili\u010dno validnu kritiku eurocentri\u010dnih periodizacija pro\u0161losti, posebno u pogledu srednjeg vijeka, te kritiku (euro-)medievistike op\u0107enito. U tekstovima, navodi Stahuljak, nastoji dati odgovor na pitanja mogu li i na koji na\u010din institucionalne promjene utjecati na disciplinarne mijene u medievistici, mo\u017ee li to proizvesti nove metodologije i manje homogene epistemologije te mogu li one, kona\u010dno, modulirati promjene?<\/p>\n\n\n\n<p>Na samom po\u010detku pojasnila je da je nekada\u0161nji Centar za studije srednjeg vijeka i renesanse (<em>UCLA Center for Medieval and Renaissance Studies<\/em>) 2021. godine promijenio svoje pedesetak godina staro ime, ali i istra\u017eiva\u010dke ciljeve, u Centar za rane globalne studije (<em>Center for Early Global Studies<\/em>, dalje: CEGS). To je, autori\u010dinim rije\u010dima, \u201eunutarnja provokacija\u201c same institucije, ali i \u201eobrnuti poku\u0161aj\u201c da se utje\u010de na disciplinarne promjene institucionalnim otvaranjem novih istra\u017eiva\u010dkih polja. Spomenimo, istra\u017eiva\u010dki fokus centra razdoblje je od 3. do 17. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Stahuljak problematizira koliko kori\u0161tenje epiteta \u201esrednjovjekovni\u201c poma\u017ee ili odma\u017ee u radu, kao i \u0161to je s kori\u0161tenjem toga termina u kontekstu neeuropskih dru\u0161tava. Isti\u010de da pristup globalnog srednjeg vijeka (<em>global middle ages<\/em>) nije rije\u0161io probleme niti razvio metodologije jednako kao i koncept <em>early globalities <\/em>(Geraldine Heng i Lynn Ramey), ve\u0107 je eurocentri\u010dna terminologija nesvjesno postala izvozni proizvod u druge kutke svijeta. Zato se rane globalne studije nastoji konceptualizirati i metodolo\u0161ki promi\u0161ljati izvan toga pristupa. Na tragu toga, odabir termina <em>rani<\/em>, odnosno <em>rane globalne <\/em>nastojanje je da se izbjegnu klopke zapadnja\u010dke periodizacije (<em>the pitfalls of Western periodization<\/em>). Tako se rano globalno poku\u0161ava povezati s perspektivom koja nije vezana (ili usmjerena) uz \u201eZapad\u201c, odnosno Europu.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eTo ne zna\u010di da Europu vi\u0161e ne nazivamo srednjovjekovnom ali, pod poticajem promi\u0161ljanja &#8216;ranog&#8217;, dovodimo u pitanje tu konstrukciju jednako kao \u0161to dovodimo u pitanje njezinu odvojenost i posebnost od renesanse. Implikacije za tuma\u010denje neeuropskih zajednica kao &#8216;srednjovjekovnih&#8217; su, jednostavno re\u010deno, nepo\u017eeljne: periodizacija je neuskla\u0111ena kada pogledamo druge dijelove svijeta \u010diji &#8216;srednji vijek&#8217; nije imao isto trajanje ili isto vrijeme po\u010detka i zavr\u0161etka. Postoje usporedivi okviri i strukture, ali se ne uklapaju uredno u eurocentri\u010dnu periodizaciju. Periodizacija tako\u0111er nimalo ne poma\u017ee kada usvojimo uklju\u010divo i pravedno gledi\u0161te, jer neeuropske povijesti ne djeluju unutar istih parametara i ne proizvode sli\u010dne paradigme. (\u2026) Koliko god &#8216;rani&#8217; bio neodre\u0111en, alternative &#8216;srednjovjekovni&#8217;, uklju\u010duju\u0107i &#8216;predmoderni&#8217;, &#8216;predkolonijalni&#8217; ili &#8216;predkontaktni&#8217; temelje se na istom eurocentri\u010dnom skupu na\u010delu.\u201c<a href=\"#_ftn3\" id=\"_ftnref3\"><sup>[3]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010dka premisa CEGS-a nije, poja\u0161njava autorica, vremenska ili prostorna povezanost, ve\u0107 mnogobrojne i komparativne globalnosti ranih razdoblja. Nema vizije, nastavlja, jedinstvene kugle zemaljske. Istra\u017eiva\u010dka platforma Centra po\u010diva na pet osi: Odr\u017eivost-Prenamjena (<em>Sustainability-Repurposing<\/em>), Fluidnost-Trajnost (<em>Fluidity-Permanence<\/em>), Tijelo-Izvedba (<em>Bodies-Performance<\/em>), Pretvorba-Mobilnost (<em>Conversion-Mobility<\/em>), Priop\u0107enje-Arhiv (<em>Communication-Archive<\/em>). Istra\u017eiva\u010dke osi ure\u0111uju svaki dio ljudske interakcije, proizvodnje i dru\u0161tvene organizacije tvore\u0107i kategorije s pomo\u0107u kojih se omogu\u0107uje rad na razli\u010ditim dijelovima planeta kao svojstvenim jedinicama. Stahuljak spominje istra\u017eiva\u010dki projekt \u201eRace in the Global Past through Native Lenses\u201c iznose\u0107i ponovno kritiku eurocentri\u010dnih pristupa, a sada je i jasnije \u0161to smatra, ranije spomenutim, hegemonim epistemologijama.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePovijest Europe prije kolonijalne ekspanzije iznosi se le\u017eerno i obi\u010dno, ali se povijest domoroda\u010dkih zajednica iz istog vremena bri\u0161e. Ugra\u0111ivanje ranih povijesti domoroda\u010dkih zajednica utje\u010de na periodizaciju (\u2026) Ne namjeravamo ispri\u010dati pri\u010du o onom &#8216;prije&#8217; ili &#8216;poslije&#8217; kontakata iz domoroda\u010dke perspektive, nego domoroda\u010dki na\u010din vi\u0111enja pro\u0161losti u\u010diniti sredi\u0161njim dijelom izno\u0161enja povijesti.\u201c<a href=\"#_ftn4\" id=\"_ftnref4\"><sup>[4]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Stahuljak upu\u0107uje kritiku linearnom i genealo\u0161kom kazivanju povijesti. U tome vidi reduciranu verziju pro\u0161losti kojoj je jedina svrha pru\u017eanje legitimiteta suvremenosti, \u0161to u kona\u010dnici donosi vi\u0161e \u0161tete nego koristi jer srednjovjekovni ili rano globalni svjetovi ostaju zapreteni.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eMnoge povijesti &#8216;srednjovjekovnog&#8217; kao &#8216;po\u010deci&#8217; ili &#8216;izumi&#8217; pokre\u0107u se retrospektivnim pripovijedanjem povijesti, to jest iz kasnijeg kronolo\u0161kog ishoda doga\u0111aja. &#8216;Podrijetlo&#8217;, &#8216;pojava&#8217; ili &#8216;izum&#8217; konstruirani su u njegovoj recepciji. (&#8230;) To je neka vrsta sekvencijalnog i genealo\u0161kog razmi\u0161ljanja, i kona\u010dno povijesno deterministi\u010dkog razmi\u0161ljanja, koje ograni\u010dava srednji vijek na reduciranu verziju pro\u0161losti. (\u2026) &#8216;Izum&#8217; nastoji opravdati sebe daju\u0107i podrijetlo i zna\u010denje modernosti, ali se odsijeca od samog bogatstva onoga \u0161to je srednjovjekovni svijet bio.\u201c<a href=\"#_ftn5\" id=\"_ftnref5\"><sup>[5]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Iznose\u0107i neke primjere mogu\u0107ih istra\u017eivanja, upu\u0107uje kako cilj nisu stare metode na tragu komparativne historije, ve\u0107 bi u sr\u017ei komparacije bilo prou\u010davanje ljudskog stvaranja smisla. Tako\u0111er, autorica odre\u0111uje kona\u010dan cilj CEGS-a. <strong>Naime, istra\u017eivanja ne bi trebala biti sama sebi svrhom, ve\u0107 bi trebala pru\u017eiti znanje o budu\u0107nosti<\/strong> (ne radi se o <em>what if<\/em> pristupu i metodama). Prethodno spomenuto linearno promi\u0161ljanje povijesti tako\u0111er nije valjano jer eliminira pri\u017eeljkivani rezultat koji Stahuljak naziva <strong>spekulativne\/alternativne budu\u0107nosti<\/strong> (<em>speculative futures and alternative futurities<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eKlju\u010dno je gledati u budu\u0107nost otvaraju\u0107i je kroz pro\u0161lost, odnosno ne koristiti suvremeno za promi\u0161ljanje srednjeg vijeka, ve\u0107 koristiti srednjovjekovno\/rano\/domoroda\u010dko za propitivanje suvremenog i budu\u0107nosti.\u201c<a href=\"#_ftn6\" id=\"_ftnref6\"><sup>[6]<\/sup><\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 dulje vrijeme postoji svijest da su periodizacije povijesti eurocentri\u010dne, ali i plod zami\u0161ljenih granica koje bi nam trebale omogu\u0107avati lak\u0161e izlete, odnosno snala\u017eenje u pro\u0161losti. Koliko nam potonje odma\u017ee ili poma\u017ee te\u0161ko je procijeniti, no \u010dinjenica je da primjerice razdoblje koje nazivamo <em>rani srednji vijek <\/em>te\u0161ko mo\u017eemo primjenjivati na primjerice povijest Australije od 500. do 1000. godine. Dodatno, \u010desto koristimo izraze, osobito je primjetno u sintezama, <em>po\u010deci<\/em>, <em>podrijetlo<\/em>, <em>postanak <\/em>i sl. Stoga je argumentiranu kritiku Zrinke Stahuljak lako pojmiti, ali te\u0161ko se odmaknuti od uhodanih praksi, terminologije, istra\u017eiva\u010dkih fokusa, historiografskih referentnih okvira i sl. Za sada CEGS-u i osmi\u0161ljenoj istra\u017eiva\u010dkoj platformi mo\u017eemo jedino po\u017eeljeti uspjeh, a ne sumnjam da \u0107e i prvi rezultati biti uskoro vidljivi.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Ivan Mrnarevi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Literatura:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Stahuljak, Zrinka. \u201eHow Early before It Is Too Late? &#8216;Medieval&#8217; Periodization, Epistemic Change, and the Institution\u201c. <em>Viator <\/em>54\/2 (2023): 1-24.<\/p>\n\n\n\n<p>_______ . \u201eBetter Early Than Late: Early Global Studies at a Public University\u201c. <em>Speculum <\/em>100\/1 (2025): 195-199.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> <em>Viator <\/em>54\/2 (2023): 1-24.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> <em>Speculum <\/em>100\/1 (2025): 195-199.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref3\" id=\"_ftn3\">[3]<\/a> Stahuljak, \u201eHow Early before It Is Too Late?\u201c, 7-8.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref4\" id=\"_ftn4\">[4]<\/a> Isto, 6-7.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref5\" id=\"_ftn5\">[5]<\/a> Isto, 11.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref6\" id=\"_ftn6\">[6]<\/a> Isto, 20.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-46910","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":46910,"position":0},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":46910,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":46910,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":46910,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":46910,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":46910,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46910","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46910"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46910\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46918,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46910\/revisions\/46918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46910"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46910"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46910"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}