{"id":46895,"date":"2025-06-10T16:34:15","date_gmt":"2025-06-10T16:34:15","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46895"},"modified":"2025-06-10T16:34:46","modified_gmt":"2025-06-10T16:34:46","slug":"ocitovanje-znanstvenog-vijeca-hrvatskog-instituta-za-povijest-na-nacionalne-sveucilisne-znanstvene-i-umjetnicke-kriterije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46895","title":{"rendered":"O\u010ditovanje Znanstvenog vije\u0107a Hrvatskog instituta za povijest na Nacionalne sveu\u010dili\u0161ne, znanstvene i umjetni\u010dke kriterije"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>O\u010ditovanje Znanstvenog vije\u0107a Hrvatskog instituta za povijest na Nacionalne sveu\u010dili\u0161ne, znanstvene i umjetni\u010dke kriterije, <\/strong>upu\u0107ene u e-savjetovanje 14. svibnja 2025.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon provedene rasprave na dvije razine, prvo na razini znanstvenih odjela Hrvatskog instituta za povijest, a potom me\u0111u \u010dlanovima Znanstvenog vije\u0107a, Znanstveno vije\u0107e Hrvatskog instituta za povijest na elektronskoj sjednici, odr\u017eanoj od 6. do 9. lipnja 2025. usvojilo je sljede\u0107e<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong>O\u010cITOVANJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong>NA NACIONALNE SVEU\u010cILI\u0160NE, ZNANSTVENE I UMJETNI\u010cKE KRITERIJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Znanstveno vije\u0107e Hrvatskog instituta za povijest, najve\u0107eg znanstvenog instituta u Republici Hrvatskoj u podru\u010dju Humanisti\u010dkih znanosti, polaze\u0107i od \u010dinjenice da znanstvena istra\u017eivanja u razli\u010ditim humanisti\u010dkim znanstvenim poljima osim imanentnog znanstvenog doprinosa imaju iznimno va\u017enu ulogu u izgradnji i o\u010duvanju nacionalnog identiteta, izra\u017eava nezadovoljstvo zbog neuva\u017eavanja specifi\u010dnosti humanisti\u010dkih znanosti u prijedlogu <em>Nacionalnih sveu\u010dili\u0161nih, znanstvenih i umjetni\u010dkih kriterija<\/em> (dalje: <em>Nacionalni kriteriji<\/em>), upu\u0107enom u e-savjetovanje 14. svibnja 2025. godine. To je razvidno iz razli\u010ditih pokazatelja od kojih izdvajamo sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ukidanje dosada\u0161njeg sustava bodovanja radova u podru\u010dju Humanisti\u010dke znanosti, pri \u010demu su uvjeti za izbor u vi\u0161e znanstveno zvanje podrazumijevali odre\u0111eni broj radova i odre\u0111eni minimalni broj ostvarenih bodova. To je zamijenjeno isklju\u010divo propisivanjem minimalnog broja radova za radna mjesta razine 1, 2, 3 i 4, \u0161to predstavlja zna\u010dajnu promjenu u sustavu vrednovanja i iziskivat \u0107e odre\u0111eno vrijeme za prilagodbu.<\/li>\n\n\n\n<li>Inzistiranje na uvo\u0111enju Horizontalnih kriterija, zajedni\u010dkih svim znanstvenim podru\u010djima, od kojih su mentorstvo barem jednog obranjenog doktorskog rada i vo\u0111enje kompetitivnog znanstvenog projekta uvjeti za radna mjesta razine 3 i 4, a nisu ostvarivi ne samo za ve\u0107inu znanstvenika, nego ni za znatan broj djelatnika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima u podru\u010dju Humanisti\u010dkih znanosti, pri \u010demu se samo jedan od navedenih kriterija mo\u017ee zamijeniti s tri kriterija iz skupa Kriterija znanstveno-stru\u010dnog i institucijskog doprinosa.<\/li>\n\n\n\n<li>U skupu Kriterija znanstveno-stru\u010dnog i institucijskog doprinosa previ\u0161e se inzistira na me\u0111unarodnoj komponenti (primjerice, pozvana predavanja na me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima odr\u017eana na engleskom jeziku ili nekom drugom slu\u017ebenom jeziku EU, isklju\u010duju\u0107i hrvatski jezik osim u polju filologije, pri \u010demu dr\u017eimo da je broj od tri pozvana predavanja previsok kriterij za humanisti\u010dke znanosti uzimaju\u0107i u obzir prirodu i strukturu me\u0111unarodne akademske zajednice u tom podru\u010dju; sudjelovanje u organizacijskim odborima me\u0111unarodnih znanstvenih skupova; rad s gostuju\u0107im doktorandom ili postdoktorandom iz inozemstva pri \u010demu se komunikacija odvijala na engleskom jeziku, a pritom treba napomenuti da ve\u0107ina stranih (post)doktoranata koji istra\u017euju temu vezanu za hrvatsku kulturnu ili povijesnu ba\u0161tinu poznaju hrvatski jezik). Smatramo da bi trebalo vrednovati i odgovaraju\u0107e sudjelovanje na doma\u0107im znanstvenim skupovima i u njihovoj organizaciji, ali u pove\u0107anom broju u odnosu na me\u0111unarodne znanstvene skupove.<\/li>\n\n\n\n<li>Uvo\u0111enje vrednovanja znanstvenih projekata prema odobrenom financijskom<br>iznosu smatramo i metodolo\u0161ki i eti\u010dki upitnim. Takav kriterij degradira znanstveni rad, implicira da je kvaliteta znanstvenog rada mjerljiva ponajprije iznosom financiranja i name\u0107e tr\u017ei\u0161nu logiku vrednovanja koja ne odgovara svim znanstvenim disciplinama, a osobito ne humanisti\u010dkima.<\/li>\n\n\n\n<li>Prenagla\u0161avanje uloge privatnih citatnih baza WoS i Scopus koje su manje relevantne za podru\u010dje Humanisti\u010dkih znanosti, a u praksi se javljaju i problemi vezani za pouzdanost scientometrijskih podataka koji su posljedica zna\u010dajnog ka\u0161njenja u unosu podataka i indeksiranju radova na hrvatskom jeziku u navedenim bazama. U kontekstu indeksiranosti isti\u010demo da je zahtjev da rad bude objavljen u zborniku ili knjizi koji su referirani u WoS-u ili Scopusu da bi bio vrednovan kao rad (a1a) u praksi gotovo neostvariv u podru\u010dju Humanisti\u010dkih znanosti u Hrvatskoj.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Skre\u0107emo pozornost i na kriterij koji bi se u praksi potencijalno mogao pokazati prijepornim za sva znanstvena podru\u010dja. Naime, kriterij objavljivanja zajedni\u010dkog rada s doktorandom dr\u017eimo dvojbenim jer otvara pitanje utvr\u0111ivanja stvarnog doprinosa mentora i doktoranda, odnosno utvr\u0111ivanja je li doista rije\u010d o autenti\u010dnoj suradnji ili o formalnom supotpisivanju.<\/p>\n\n\n\n<p>U daljnjem tekstu navode se i konkretne primjedbe\/sugestije na pojedine odredbe <em>Nacionalnih kriterija<\/em>:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>U \u010dlanku 3., to\u010dki a. u \u201e\u010delne du\u017enosti\u201c potrebno je uklju\u010diti i predsjednika znanstvenog vije\u0107a znanstvenog instituta, voditelja doktorskog studija, \u010dlana Nacionalnog vije\u0107a za visoko obrazovanje, znanost i tehnolo\u0161ki razvoj, \u010dlana mati\u010dnog odbora ili podru\u010dnog vije\u0107a.<\/li>\n\n\n\n<li>U \u010dlanku 3., to\u010dki g. u poja\u0161njenju \u0161to je to \u201einstitucijski projekt\u201c navodi se financijska vrijednost projekta od 5000 EURA, \u0161to je u humanisti\u010dkim znanostima prevelik iznos za projekte koji se financiraju iz programskih ugovora.<\/li>\n\n\n\n<li>Potrebno je jasno navesti u koju skupinu projekata se ubrajaju EUNextGeneration projekti.<\/li>\n\n\n\n<li>U \u010dlanku 7., stavku 2, to\u010dki a. u Kriterijima znanstveno-stru\u010dnog i institucijskog doprinosa nije dovoljno precizno definirano \u0161to zna\u010di \u201epozvano predavanje\u201c. Znatan broj znanstvenih skupova u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti funkcionira tako da se direktno pozivaju autori da sudjeluju na znanstvenom skupu, ali svi ne dr\u017ee plenarno izlaganje.<\/li>\n\n\n\n<li>U \u010dlanku 7., stavak 2, to\u010dka b. neprihvatljivo je izjedna\u010davanje urednika i \u010dlanova uredni\u0161tva znanstvenih \u010dasopisa. Dr\u017eimo da bi se ispunjavanje kriterija ure\u0111ivanja \u010dasopisa trebalo odnositi samo na glavnog i izvr\u0161nog urednika\/pomo\u0107nika glavnog urednika i tajnika \u010dasopisa. Ukoliko se ispunjavanje tog kriterija ipak protegne i na \u010dlanove uredni\u0161tva, za \u010dlanove uredni\u0161tva bi to razdoblje trebalo biti minimalno tri (3) godine. Tako\u0111er dr\u017eimo da gostuju\u0107e ure\u0111ivanje \u010dasopisa (npr. posebnih brojeva) ne bi smjelo biti izjedna\u010deno s kontinuiranim vo\u0111enjem \u010dasopisa. Predla\u017eemo da se kriterij gostuju\u0107eg urednika uzima u obzir, ako je pristupnik kao gostuju\u0107i urednik uredio dva (2) broja \u010dasopisa ili najmanje tri (3) tematska bloka u pojedinim znanstvenim \u010dasopisima.<\/li>\n\n\n\n<li>U \u010dlanku 30., stavak 5, navodi se Taylor &amp; Francis. Me\u0111utim, to nije citatna baza nego komercijalna nakladni\u010dka ku\u0107a. Upu\u0107ujemo na poveznicu <a href=\"https:\/\/taylorandfrancis.com\/about\/\">Our company \u2013 Taylor &amp; Francis<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Tablica 17., koja prikazuje potrebni broj radova za napredovanje, nedovoljno jasno razgrani\u010dava broj (a1a) i (a1b) radova. Time se otvara mogu\u0107nost da kandidat ve\u0107inu ili sve radove ostvari u jednoj od navedenih kategoriji, \u0161to mo\u017ee dovesti do neravnote\u017ee znanstvenih doprinosa.<\/li>\n\n\n\n<li>Tablica 18., koja se odnosi na reizbor na radna mjesta razine 1, 2 i 3, neprecizno je formulirana i nejasno je kako ra\u010dunati ispunjava li pristupnik uvjet potrebnog broja radova u slu\u010dajevima kad vi\u0161e autora supotpisuje isti znanstveni rad.<\/li>\n\n\n\n<li>Budu\u0107i da se predlo\u017eenim <em>Nacionalnim kriterijima<\/em> u podru\u010dju Humanisti\u010dke znanosti uvode znatne promjene vezane za novi na\u010din vrednovanja radova i uvo\u0111enje Horizontalnih kriterija, nu\u017eno je da se za podru\u010dje Humanisti\u010dkih znanosti mogu\u0107nost primjene odredaba Priloga 1. ovih Nacionalnih kriterija na zahtjev pristupnika produlji na <strong>60 mjeseci<\/strong>, za sve izbore na radna mjesta razine 1, 2, 3 i 4 te za reizbore na radna mjesta razine 1, 2 i 3 (\u010dlanak 98., stavak 1).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>U \u010dlanku 98., stavak 3, neprihvatljivo je degradiranje \u010dasopisa klasificiranih kao (a1) koji su u trenutku stupanja na snagu Nacionalnih kriterija bili uklju\u010deni u bazu WoS ili Scopus. Taj bi stavak trebao glasiti ovako: <em>U podru\u010dju Humanisti\u010dke znanosti radovi koji su poslani na objavu u \u010dasopisima koji su bili klasificirani kao (a1) \u010dasopisi prije stupanja na snagu Nacionalnih kriterija, a nisu objavljeni prije stupanja na snagu ovih Nacionalnih kriterija, vrednuju se kao (a1a) radovi, ako su \u010dasopisi u tom trenutku bili uklju\u010deni u bazu WoS ili Scopus, u protivnom se vrednuju kao (a1b) radovi<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Preneseno s mre\u017enih stranica <strong>Hrvatskog instituta za povijest<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hipzg wp-block-embed-hipzg\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"4pjyJlyRmC\"><a href=\"https:\/\/www.hipzg.hr\/ocitovanje-znanstvenog-vijeca-hrvatskog-instituta-za-povijest-na-nacionalne-sveucilisne-znanstvene-i-umjetnicke-kriterije\/\">O\u010ditovanje Znanstvenog vije\u0107a Hrvatskog instituta za povijest na Nacionalne sveu\u010dili\u0161ne, znanstvene i umjetni\u010dke kriterije<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;O\u010ditovanje Znanstvenog vije\u0107a Hrvatskog instituta za povijest na Nacionalne sveu\u010dili\u0161ne, znanstvene i umjetni\u010dke kriterije&#8221; &#8212; HIPZG\" src=\"https:\/\/www.hipzg.hr\/ocitovanje-znanstvenog-vijeca-hrvatskog-instituta-za-povijest-na-nacionalne-sveucilisne-znanstvene-i-umjetnicke-kriterije\/embed\/#?secret=gv2qt9dkXM#?secret=4pjyJlyRmC\" data-secret=\"4pjyJlyRmC\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17590,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-46895","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/HINA-HIP.jpg?fit=800%2C508&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":46895,"position":0},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":46895,"position":1},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":46895,"position":2},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53839,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53839","url_meta":{"origin":46895,"position":3},"title":"30 godina Podru\u017enice &#8211; Javno predavanje dr. sc. Marijana \u0160abi\u0107a: \u00bbGJURO PILAR I IVAN ZOCH U BOSNI 1879.\u00ab","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0Peto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Marijana \u0160abi\u0107a \u2013\u201eGJURO PILAR I IVAN ZOCH U BOSNI 1879.\u201c. Predavanje\u00a0\u0107e se odr\u017eati\u00a0\u00a02. lipnja 2026.\u00a0(utorak)\u00a0u\u00a0Gradskoj knji\u017enici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53775,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53775","url_meta":{"origin":46895,"position":4},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eScrinia Slavonica\u201c (25\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je novi, 25. broj \u010dasopisa \u201eScrinia Slavonica. Godi\u0161njak Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest\u201d, \u010diji sadr\u017eaj mo\u017eete vidjeti na sljede\u0107im poveznicama: https:\/\/hipsb.hr\/proizvod\/scrinia-slavonica-252025\/ https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26193","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Scrinia-2025.webp?fit=429%2C625&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54028","url_meta":{"origin":46895,"position":5},"title":"Hrvatski institut za povijest na godi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies u Sassariju, Italija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Delegacija Hrvatskog instituta za povijest sudjelovala je u ovogodi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies koja se odr\u017eavala na Sveu\u010dili\u0161tu u Sassariju, Italija, od 3. do 5. lipnja. Radi se o rijetkoj po\u010dasti, s obzirom na to da ova udruga u pravilu ne dopu\u0161ta drugim institucijama da budu predstavljene na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/HIP.jpg?fit=500%2C281&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46895","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46895"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46895\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46897,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46895\/revisions\/46897"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46895"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46895"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}