{"id":46878,"date":"2025-06-10T15:40:35","date_gmt":"2025-06-10T15:40:35","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46878"},"modified":"2025-06-10T15:42:08","modified_gmt":"2025-06-10T15:42:08","slug":"izlozba-sjecanje-na-pobjedu-trg-marsala-tita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46878","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eSje\u0107anje na pobjedu \u2013 Trg mar\u0161ala Tita\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Antun Augustin\u010di\u0107, Natalia Bor\u010di\u0107, Jovica Drobnjak, Vladimir Dodig Trokut,&nbsp;Ivan Fijoli\u0107, Zlatko Kauzlari\u0107 Ata\u010d, Sini\u0161a Labrovi\u0107, Miroslav Krle\u017ea, Dalibor Martinis, Bojan Mr\u0111enovi\u0107, Jurica Pu\u0161enjak, Marino Tartaglia<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>U <strong>petak 13. 6. 2025. u 19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16 u Zagrebu<\/strong>, otvorit \u0107e se grupna izlo\u017eba <em><strong>Sje\u0107anje na pobjedu \u2013 Trg mar\u0161ala Tita<\/strong><\/em> koja poku\u0161ava postaviti pitanje o antifa\u0161izmu u javnom prostoru osvr\u0107u\u0107i se na primjer danas nepostoje\u0107eg Trga mar\u0161ala Tita u glavnome gradu Hrvatske. Aktualnost izlo\u017ebe proizlazi iz suvremene politi\u010dke realnosti Hrvatske (pa i cijelog europskog postkomunisti\u010dkog istoka), gdje je ogra\u0111ivanje od antifa\u0161izma postalo normalnim stajali\u0161tem. Vrijednosti antifa\u0161isti\u010dke borbe sustavno su minorizirane i relativizirane u medijima, u simboli\u010dkom i realnom javnom prostoru, te u edukaciji, kako bi se \u0161to u\u010dinkovitije poni\u0161tila svaka memorija na nju. Takva je dru\u0161tvena klima pogubna, jer otvara vrata svemu onome protiv \u010dega se antifa\u0161izam postavljao u svojoj povijesti, poput svih vrsta netrpeljivosti, klerikalizacije javnog prostora, te privatizacije javnih dobara.<\/p>\n\n\n\n<p>Li\u010dnost Tita izlo\u017eba sagledava kao simbol antifa\u0161izma&nbsp; bez nostalgije i idolatrije, koje se uz nju katkad ve\u017eu. \u201eUklanjanje Tita kao vo\u0111e antifa\u0161isti\u010dkog otpora sa zagreba\u010dkog trga simbol je uklanjanja svakog sje\u0107anja na antifa\u0161izam (i, posljedi\u010dno, pre\u0161utne glorifikacije fa\u0161izma) u javnom prostoru. Kako je Galerija u neposrednoj blizini biv\u0161eg Trga mar\u0161ala Tita, a u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti postoji odljev antologijskog Titovog portreta <strong>Antuna Augustin\u010di\u0107a<\/strong>, pomislih kako bi postavljanje spomenika u Galeriji, vidljivog kroz golemi Richterov izlog, bilo dobar na\u010din za postavljanje pitanja o antifa\u0161izmu danas\u201c, pi\u0161e autor izlo\u017ebenog koncepta i voditelj Galerije Forum, <strong>Fe\u0111a Gavrilovi\u0107<\/strong>, u predgovoru izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz kultni <strong>Augustin\u010di\u0107ev<\/strong> spomenik i <strong>Krle\u017ein<\/strong> tekst o njemu, koji ga ponajbolje obrazla\u017ee, izlo\u017eit \u0107e se i Titov portret <strong>Marina Tartaglie<\/strong>, uz naznaku konteksta njegove kriti\u010dke recepcije. Uz to, tu \u0107e biti i velika slika <strong>Zlatka Kauzlari\u0107a Ata\u010da<\/strong>, uklonjena iz Hotela Dubrovnik, rad <strong>Vladimira Dodiga Trokuta<\/strong>, koji komentira tanku granicu izme\u0111u kulta li\u010dnosti i banalizacije, kao i zna\u010daj prisutnosti nekog lika u javnom prostoru. Tu su i radovi <strong>Ivana Fijoli\u0107a<\/strong> i <strong>Jurice Pu\u0161enjaka<\/strong> koji reinterpretiraju popularni odnos prema tom antifa\u0161isti\u010dkom vo\u0111i. Izlo\u017eba \u0107e pokazati i fotografije <strong>Bojana Mr\u0111enovi\u0107a<\/strong> i <strong>Jovice Drobnjaka<\/strong>, sliku <strong>Natalie Bor\u010di\u0107<\/strong>, te dokumentacije performansa <strong>Dalibora Martinisa<\/strong> i <strong>Sini\u0161e Labrovi\u0107a<\/strong>, koji komentiraju ogra\u0111ivanje od antifa\u0161izma u Hrvatskoj danas, na primjeru odnosa prema antifa\u0161isti\u010dkoj kulturnoj i simboli\u010dkoj ba\u0161tini \u2013 javnim spomenicima, ali i toponimima, imenima ulica, javnoj memoriji i edukaciji, dakle svemu kolektivnom i nevidljivom.<\/p>\n\n\n\n<p>U posljednjih tridesetak godina kolektivno i javno sje\u0107anje na borbu protiv fa\u0161izma u Narodnooslobodila\u010dkom i Drugom svjetskom ratu sustavno se relativizira ili nastoji izbrisati. Povezane teme reducirane su u nastavi povijesti, a dr\u017eavne i lokalne vlasti ne samo da izbjegavaju obljetnice i doga\u0111aje vezane uz NOB, ve\u0107 ih ponekad i osu\u0111uju uz optu\u017ebu slavljenja totalitarizma pozivaju\u0107i se na problemati\u010dnu tezu o dva totalitarizma, onom fa\u0161isti\u010dkom i onom komunisti\u010dkom. Iako je pro\u0161lo osam desetlje\u0107a od zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, on je i dalje doga\u0111aj koji uvelike odre\u0111uje na\u0161u suvremenost i budu\u0107nost. \u0160tovi\u0161e, u kontekstu iznimne radikalizacije politi\u010dkog krajobraza u Europi i svijetu, relevantnost ovih tema sve je ve\u0107a. Stoga \u0107e, kao dio popratnog programa ove izlo\u017ebe, biti organiziran okrugli stol u suradnji s <strong>Mre\u017eom antifa\u0161istkinja Zagreb<\/strong> koji \u0107e se baviti temom suvremenih politika povijesti, posebno u obrazovanju i u javnom prostoru u Hrvatskoj i s obzirom na antifa\u0161izam. Predvi\u0111eno je sudjelovanje vi\u0161e povjesni\u010dara i kulturologa.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba se mo\u017ee pogledati do 31.7.<\/p>\n\n\n\n<p>Fotografije za promotivne svrhe snimio je Mario Ku\u010dera.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.kic.hr\/galerija-forum\/sjecanje-na-pobjedu-trg-marsala-tita\">https:\/\/www.kic.hr\/galerija-forum\/sjecanje-na-pobjedu-trg-marsala-tita<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46879,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-46878","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/zlatko-kauzlaric-atac.jpg?fit=1920%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":46878,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Lica Sljemena&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":46878,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":46878,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":46878,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":46878,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Hrvatska kultura u Krakovu&#8221; (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":46878,"position":5},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46878","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46878"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46878\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46881,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46878\/revisions\/46881"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46879"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46878"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46878"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46878"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}