{"id":46878,"date":"2025-06-10T15:40:35","date_gmt":"2025-06-10T15:40:35","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46878"},"modified":"2025-06-10T15:42:08","modified_gmt":"2025-06-10T15:42:08","slug":"izlozba-sjecanje-na-pobjedu-trg-marsala-tita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46878","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eSje\u0107anje na pobjedu \u2013 Trg mar\u0161ala Tita\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Antun Augustin\u010di\u0107, Natalia Bor\u010di\u0107, Jovica Drobnjak, Vladimir Dodig Trokut, Ivan Fijoli\u0107, Zlatko Kauzlari\u0107 Ata\u010d, Sini\u0161a Labrovi\u0107, Miroslav Krle\u017ea, Dalibor Martinis, Bojan Mr\u0111enovi\u0107, Jurica Pu\u0161enjak, Marino Tartaglia<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

U petak 13. 6. 2025. u 19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16 u Zagrebu<\/strong>, otvorit \u0107e se grupna izlo\u017eba Sje\u0107anje na pobjedu \u2013 Trg mar\u0161ala Tita<\/strong><\/em> koja poku\u0161ava postaviti pitanje o antifa\u0161izmu u javnom prostoru osvr\u0107u\u0107i se na primjer danas nepostoje\u0107eg Trga mar\u0161ala Tita u glavnome gradu Hrvatske. Aktualnost izlo\u017ebe proizlazi iz suvremene politi\u010dke realnosti Hrvatske (pa i cijelog europskog postkomunisti\u010dkog istoka), gdje je ogra\u0111ivanje od antifa\u0161izma postalo normalnim stajali\u0161tem. Vrijednosti antifa\u0161isti\u010dke borbe sustavno su minorizirane i relativizirane u medijima, u simboli\u010dkom i realnom javnom prostoru, te u edukaciji, kako bi se \u0161to u\u010dinkovitije poni\u0161tila svaka memorija na nju. Takva je dru\u0161tvena klima pogubna, jer otvara vrata svemu onome protiv \u010dega se antifa\u0161izam postavljao u svojoj povijesti, poput svih vrsta netrpeljivosti, klerikalizacije javnog prostora, te privatizacije javnih dobara.<\/p>\n\n\n\n

Li\u010dnost Tita izlo\u017eba sagledava kao simbol antifa\u0161izma  bez nostalgije i idolatrije, koje se uz nju katkad ve\u017eu. \u201eUklanjanje Tita kao vo\u0111e antifa\u0161isti\u010dkog otpora sa zagreba\u010dkog trga simbol je uklanjanja svakog sje\u0107anja na antifa\u0161izam (i, posljedi\u010dno, pre\u0161utne glorifikacije fa\u0161izma) u javnom prostoru. Kako je Galerija u neposrednoj blizini biv\u0161eg Trga mar\u0161ala Tita, a u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti postoji odljev antologijskog Titovog portreta Antuna Augustin\u010di\u0107a<\/strong>, pomislih kako bi postavljanje spomenika u Galeriji, vidljivog kroz golemi Richterov izlog, bilo dobar na\u010din za postavljanje pitanja o antifa\u0161izmu danas\u201c, pi\u0161e autor izlo\u017ebenog koncepta i voditelj Galerije Forum, Fe\u0111a Gavrilovi\u0107<\/strong>, u predgovoru izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n

Uz kultni Augustin\u010di\u0107ev<\/strong> spomenik i Krle\u017ein<\/strong> tekst o njemu, koji ga ponajbolje obrazla\u017ee, izlo\u017eit \u0107e se i Titov portret Marina Tartaglie<\/strong>, uz naznaku konteksta njegove kriti\u010dke recepcije. Uz to, tu \u0107e biti i velika slika Zlatka Kauzlari\u0107a Ata\u010da<\/strong>, uklonjena iz Hotela Dubrovnik, rad Vladimira Dodiga Trokuta<\/strong>, koji komentira tanku granicu izme\u0111u kulta li\u010dnosti i banalizacije, kao i zna\u010daj prisutnosti nekog lika u javnom prostoru. Tu su i radovi Ivana Fijoli\u0107a<\/strong> i Jurice Pu\u0161enjaka<\/strong> koji reinterpretiraju popularni odnos prema tom antifa\u0161isti\u010dkom vo\u0111i. Izlo\u017eba \u0107e pokazati i fotografije Bojana Mr\u0111enovi\u0107a<\/strong> i Jovice Drobnjaka<\/strong>, sliku Natalie Bor\u010di\u0107<\/strong>, te dokumentacije performansa Dalibora Martinisa<\/strong> i Sini\u0161e Labrovi\u0107a<\/strong>, koji komentiraju ogra\u0111ivanje od antifa\u0161izma u Hrvatskoj danas, na primjeru odnosa prema antifa\u0161isti\u010dkoj kulturnoj i simboli\u010dkoj ba\u0161tini \u2013 javnim spomenicima, ali i toponimima, imenima ulica, javnoj memoriji i edukaciji, dakle svemu kolektivnom i nevidljivom.<\/p>\n\n\n\n

U posljednjih tridesetak godina kolektivno i javno sje\u0107anje na borbu protiv fa\u0161izma u Narodnooslobodila\u010dkom i Drugom svjetskom ratu sustavno se relativizira ili nastoji izbrisati. Povezane teme reducirane su u nastavi povijesti, a dr\u017eavne i lokalne vlasti ne samo da izbjegavaju obljetnice i doga\u0111aje vezane uz NOB, ve\u0107 ih ponekad i osu\u0111uju uz optu\u017ebu slavljenja totalitarizma pozivaju\u0107i se na problemati\u010dnu tezu o dva totalitarizma, onom fa\u0161isti\u010dkom i onom komunisti\u010dkom. Iako je pro\u0161lo osam desetlje\u0107a od zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, on je i dalje doga\u0111aj koji uvelike odre\u0111uje na\u0161u suvremenost i budu\u0107nost. \u0160tovi\u0161e, u kontekstu iznimne radikalizacije politi\u010dkog krajobraza u Europi i svijetu, relevantnost ovih tema sve je ve\u0107a. Stoga \u0107e, kao dio popratnog programa ove izlo\u017ebe, biti organiziran okrugli stol u suradnji s Mre\u017eom antifa\u0161istkinja Zagreb<\/strong> koji \u0107e se baviti temom suvremenih politika povijesti, posebno u obrazovanju i u javnom prostoru u Hrvatskoj i s obzirom na antifa\u0161izam. Predvi\u0111eno je sudjelovanje vi\u0161e povjesni\u010dara i kulturologa.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se mo\u017ee pogledati do 31.7.<\/p>\n\n\n\n

Fotografije za promotivne svrhe snimio je Mario Ku\u010dera.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.kic.hr\/galerija-forum\/sjecanje-na-pobjedu-trg-marsala-tita<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46879,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-46878","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/06\/zlatko-kauzlaric-atac.jpg?fit=1920%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46878","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46878"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46878\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46881,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46878\/revisions\/46881"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46879"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46878"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46878"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46878"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}