{"id":46864,"date":"2025-06-10T12:32:58","date_gmt":"2025-06-10T12:32:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46864"},"modified":"2025-06-10T14:19:19","modified_gmt":"2025-06-10T14:19:19","slug":"stevo-duraskovic-osvrt-na-deklaraciju-hazu-o-hrvatskome-povijesnom-grbu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46864","title":{"rendered":"Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107: Osvrt na Deklaraciju HAZU o hrvatskome povijesnom grbu"},"content":{"rendered":"\n

Osvrt na Deklaraciju HAZU o hrvatskome povijesnom grbu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na skupu koji se 5. lipnja 2025. godine odr\u017eao u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti o hrvatskom povijesnom grbu javno je progla\u0161ena i Deklaracija HAZU-a o njemu,\u00a0koja polazi od teze kako su \u0161ahirani grbovi Hrvatske s po\u010detnim srebrnim (bijelim) ili crvenim poljem kori\u0161teni gotovo podjednako jo\u0161 od po\u010detka 16. stolje\u0107a, naposljetku zaklju\u010duju\u0107i kako \u201ehrvatski povijesni grb u privatnoj i javnoj uporabi, s razlogom ili ponosom, mo\u017ee se i treba isticati onako kako su ga Hrvati tijekom povijesti nara\u0161tajima isticali, po\u0161tovali i smatrali svojim bez obzira na to je li mu po\u010detno polje bijelo ili crveno.\u201c U obrazlo\u017eenju, Deklaracija polazi od teze kako su prijepori vezani uz po\u010detno bijelo ili crveno polje grba \u201ezlonamjerne medijske problematizacije\u201c koje grb s po\u010detnim srebrnim\/bijelim poljem neto\u010dno progla\u0161avaju simbolom NDH kako bi suzili i kontaminirali simbole hrvatskoga identiteta. Pitanje zlonamjernosti do kraja je zao\u0161trio Ante \u017du\u017eul, predsjednik Uprave \u0160kolske knjige, koji je na spomenutom skupu slu\u010daj podno\u0161enja prijava nadle\u017enim organima zbog isticanja grba s prvim bijelim poljem ocijenio sljede\u0107im rije\u010dima: \u201eTo tra\u017ee oni koji ne mogu podnijeti hrvatski grb ni hrvatsku slobodu.\u201c Po izvje\u0161\u0107u sa skupa, predava\u010di su utvrdili i kako se boja po\u010detnog polja sve do stvaranja samostalne Hrvatske nije posebno problematizirala, niti joj se pridavalo ideolo\u0161ko zna\u010denje.[1]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Interesantno je kako Deklaracija zlonamjernu medijsku problematizaciju prvog bijelog polja u \u0161ahiranom grbu, koja navodno cilja suziti i kontaminirati simbole hrvatskog identiteta, progla\u0161ava \u201eahistorijskom\u201c, pritom se pozivaju\u0107i na tvrdnju kako je problem boje po\u010detnog polja \u0161ahiranoga grba \u201eprimjer povijesne tenzije izme\u0111u trajnosti simbola i promjenjivosti konteksta.\u201c Deklaracija inzistira na trajnosti simbola, ali potpuno ignorira pojam povijesnog konteksta, kao da sam kontekst povijesnog doga\u0111anja ne uvjetuje zna\u010denje simbola. Cijela znanstvena disciplina politika povijesti i povijesnog sje\u0107anja, izme\u0111u ostalog, pokazuje kako simboli poprimaju zna\u010denje konteksta vremena, pa \u201estruktura dugog trajanja\u201c zna\u010denja neproblemati\u010dnog simbola u nekom se povijesnom doga\u0111aju mo\u017ee kontaminirati toliko da simbol u izvornom obliku postane neprihvatljiv za vrijednosni sustav liberalne demokracije. O doti\u010dnoj problematici ve\u0107 sam pisao u Osvrtu na prilog Marija Jareba \u201eJe li hrvatski \u0161ahirani grb s po\u010detnim bijelim poljem usta\u0161ki simbol?\u201c, objavljenom na ovom portalu, pa se ne bih ponavljao.[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Nasuprot ponavljanja, istaknuo bih kako izlaganja sa samog skupa i Deklaracija \u010dine upravo ono za \u0161to optu\u017euju svoje suparnike, a to je ahistorijska rehabilitacija kontaminirane samostoje\u0107e \u0161ahovnice s prvim bijelim poljem. Iako Deklaracija polazi od teze kako su \u0161ahirani grbovi Hrvatske s po\u010detnim srebrnim (bijelim) ili crvenim poljem kori\u0161teni gotovo podjednako jo\u0161 od po\u010detka 16. stolje\u0107a, akademik Stjepan \u0106osi\u0107 u izlaganju na skupu isti\u010de kako je grb Kraljevine Slavonije u 16. stolje\u0107u postao glavni grb Hrvatskog kraljevstva, pri \u010demu tek od 18. stolje\u0107a \u0161ahovnica \u201epreuzima primat me\u0111u hrvatskim zemaljskim grbovljem i u 19. stolje\u0107u se pretvara u nacionalni simbol, u grb nacije\u2026\u201c, tj. u grb Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zaista, \u0161ahovnica u tom grbu po\u010dinje prvim bijelim poljem, ali ta \u0161ahovnica nije nikada samostoje\u0107a, ve\u0107 je sastavni dio grba kojeg jo\u0161 \u010dine i povijesni grbovi Dalmacije i Slavonije; grb na krovu gornjogradske crkve Svetog Marka simboli\u010dki je najo\u010ditiji primjer, kojeg ni navodno antinacionalni komunisti nisu demontirali. Nadalje, kako je u svom izlaganju istaknuo Mario Jareb, u grbu Kraljevine SHS\/ Kraljevine Jugoslavije grbovni simbol Hrvatske postaje isklju\u010divo \u0161ahovnica, ali s prvim crvenim poljem \u201evjerojatno iz grafi\u010dkih razloga da bude simetri\u010dan sa srpskim grbom koji je imao crveni \u0161tit\u201c, te isti\u010de kako je grb s prvim crvenim poljem 1939. godine postao i grb Banovine Hrvatske. Prema izlaganjima \u0106osi\u0107a i Jareba, kako su prenesena na mre\u017enoj stranici HAZU-a, ispada da se samostoje\u0107a \u0161ahovnica s prvim bijelim poljem prvi i jedini put slu\u017ebeno pojavljuje u NDH! I da nije tako, ako se do 1941. godine neformalno samostoje\u0107a \u0161ahovnica s prvim bijelim poljem koristila iz kojekakvih, \u010desto banalnih razloga, post-1945. uporaba prvog bijelog polja u samostoje\u0107oj \u0161ahovnici naj\u010de\u0161\u0107e se referirala na NDH.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na to, postavlja se sljede\u0107e pitanje \u2013 \u0161to ljude motivira da za (ne)slu\u017ebene svrhe koriste zastavu sa \u0161ahovnicom s prvim bijelim poljem, \u010dak i bez vitica i stiliziranog \u201eU\u201c u gornjem lijevom kutu? To da postoje\u0107i grb nije dovoljno hrvatski? Ako im je do antijugoslavenskog sentimenta \u2013 koji bi u modernoj Republici Hrvatskoj trebao biti i antifa\u0161isti\u010dki \u2013 za\u0161to im u privatnoj i javnoj uporabi nije dovoljna slu\u017ebena zastava s grbom Republike Hrvatske, koju je bitno osmislio predsjednik Tu\u0111man, te pritom ne samo stavljanjem prvog crvenog polja u \u0161ahovnicu, ve\u0107 i dodavanjem krune \u0161ahovnici potpuno denotirao od bilo kakve povezanosti s NDH nostalgijom? A ako je ljudima antifa\u0161isti\u010dke i antijugoslavenske orijentacije srcu milo prvo bijelo polje, za\u0161to ne koriste grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, umjesto problemati\u010dne samostoje\u0107e \u201ebijele\u201c \u0161ahovnice?<\/p>\n\n\n\n

Sve gore izlo\u017eeno pokazuje kako Deklaracija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o hrvatskom povijesnom grbu nije motivirana znanstvenim, povijesnim i kulturolo\u0161kim ciljevima, ve\u0107 politi\u010dkim i politikantskim revizijama simbolike naslije\u0111a NDH, koja se jo\u0161 naposljetku prisna\u017euje i vrlo demokratskim argumentima kako otpor prvom bijelom polju u \u0161ahovnici \u201etra\u017ee oni koji ne mogu podnijeti hrvatski grb ni hrvatsku slobodu.\u201c Za kraj, zlonamjerno \u0107u dodati kako je denotiranje zna\u010denja \u0161ahovnice s prvim bijelim poljem poduzeto 5. lipnja 2025. godine Gospodnje mo\u017eda u svrhu relaksirane uporabe grba s prvim bijelim poljem 5. srpnja iste ove godine Gospodnje.<\/p>\n\n\n\n

Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/znanstveni-skup-o-hrvatskome-povijesnom-grbu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a> https:\/\/historiografija.hr\/?p=44601<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u osvrtima, raspravama i polemikama. Svoje kriti\u010dke osvrte, reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-46864","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46864","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46864"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46864\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46877,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46864\/revisions\/46877"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46864"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46864"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46864"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}