{"id":46832,"date":"2025-06-06T20:03:51","date_gmt":"2025-06-06T20:03:51","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46832"},"modified":"2025-06-10T12:42:16","modified_gmt":"2025-06-10T12:42:16","slug":"hrvatska-akademija-znanosti-i-umjetnosti-proglasila-deklaraciju-o-hrvatskome-povijesnom-grbu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46832","title":{"rendered":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proglasila Deklaraciju o hrvatskome povijesnom grbu"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 5. lipnja 2025. znanstveni skup o hrvatskom povijesnom grbu na kojem je javno progla\u0161ena i Deklaracija HAZU o hrvatskome povijesnom grbu<\/a> kojom najvi\u0161a hrvatska znanstvena i umjetni\u010dka institucija donosi svoj znanstveno utemeljeni stav isklju\u010divo o hrvatskom povijesnom grbu i njegovim varijantama. U njoj se navodi da je uporaba slu\u017ebenog grba Republike Hrvatske propisana zakonom, ali da su se razli\u010dite varijante hrvatskih povijesnih grbova, u pro\u0161losti i danas, s ponosom isticale u Hrvatskoj i drugim dr\u017eavama u sklopu privatnih, javnih, kulturnih, sportskih i drugih prigoda i manifestacija.<\/p>\n\n\n\n

\u201e\u0160ahirani grb Hrvatske stilizirani je prikaz tvr\u0111ave, utvrde ili predzi\u0111a. Potkraj 15. stolje\u0107a bio je oblikovan prema tada\u0161njoj metafori Hrvatske kao tvr\u0111ave, bedema, odnosno predzi\u0111a kr\u0161\u0107anstva (Antemurale Christianitatis), naj\u010de\u0161\u0107e u varijanti s po\u010detnim srebrnim (bijelim), a zavr\u0161nim crvenim poljem (kad je parni broj polja). \u0160ahirani grbovi Hrvatske s po\u010detnim srebrnim (bijelim) ili crvenim poljem prisutni su i kori\u0161teni gotovo podjednako jo\u0161 od po\u010detka 16. stolje\u0107a. Stoga su prijepori vezani za po\u010detno polje (bijelo ili crveno) \u2013 \u0161to podrazumijeva to da bi uporaba jedne varijante isklju\u010divala drugu \u2013 la\u017ena dvojba. Historiografske spoznaje potvr\u0111uje vi\u0161estoljetna praksa isticanja razli\u010ditih varijanata \u0161ahiranoga grba. Sve to opovrgava recentne teze o posebnom zna\u010denju po\u010detnoga polja na\u0161ega grba, pa se one mogu smatrati pseudoznanstvenim i politikantskim. Naime, od po\u010detka 21. stolje\u0107a te su se teze u javnosti po\u010dele nametati ponavljanjem neto\u010dnih tvrdnja i iz njih izvedenih la\u017enih zaklju\u010daka. Uglavnom je rije\u010d o zlonamjernim medijskim problematizacijama po\u010detnoga srebrnog (bijelog) polja hrvatskoga povijesnoga grba koje ga vezuju isklju\u010divo uz razdoblje II. svjetskog rata. Pritom se ina\u010dica s po\u010detnim srebrnim poljem neto\u010dno progla\u0161ava grbom i simbolom Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Povijesni hrvatski grb s po\u010detnim srebrnim poljem tako se ideologizira i slu\u017ei za dnevnopoliti\u010dke potrebe. Takav ahistorijski pristup ujedno reducira raznolikost vi\u0161estoljetne kontinuirane uporabe grba sa \u0161ahiranim poljima i isklju\u010duje petsto godina povijesti podjednake uporabe ina\u010dica toga hrvatskoga heraldi\u010dkog simbola. La\u017eni problem s po\u010detnim poljima \u0161ahiranoga grba mo\u017eemo promatrati i kao primjer povijesne tenzije izme\u0111u trajnosti simbola i promjenjivosti konteksta, odnosno kao dokaz iracionalne dimenzije koju poprima suvremeno manipuliranje simbolima.<\/p>\n\n\n\n

Nametanje tendenciozno ideologizirane rasprave kojoj je cilj suziti i kontaminirati simbole hrvatskoga identiteta tra\u017ei od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da jasno razdvoji povijesne \u010dinjenice od zlonamjernih falsifikata.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti smatra da takve rasprave o hrvatskome grbu, napose o boji po\u010detnoga polja na njemu, nisu motivirane znanstvenim, povijesnim i kulturolo\u0161kim ciljevima, nego politi\u010dkim i politikantskim. Zbog svega toga ovom Deklaracijom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavljuje kraj stigmatizaciji razli\u010ditih varijanata hrvatskoga povijesnoga grba i suvremenoj ideologizaciji povijesnih simbola op\u0107enito<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Slu\u017ebeni grb Republike Hrvatske zakonom je propisan i nema ina\u010dica, ali hrvatski povijesni grb u privatnoj i javnoj uporabi, s razlogom i ponosom, mo\u017ee se i treba isticati onako kako su ga Hrvati tijekom povijesti nara\u0161tajima isticali, po\u0161tovali i smatrali svojim bez obzira na to je li mu po\u010detno polje bijelo ili crveno\u201c, navodi se u Deklaraciji HAZU o povijesnom hrvatskom grbu<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Znanstveni skup otvorio je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt<\/strong> koji je podsjetio da se odr\u017eava upravo 5. lipnja, na dan kad je 1848. za hrvatskog bana sve\u010dano ustoli\u010den Josip Jela\u010di\u0107 koji je za svoju bansku zastavu uzeo crveno-bijelo-plavu trobojnicu s grbom Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u sredini koja je ubrzo diljem hrvatskih zemalja prihva\u0107ena kao hrvatska nacionalna zastava. \u201eHrvatska akademija je svijest i savjest hrvatskog naroda te uvijek na prvo mjesto postavlja pitanja identiteta Hrvata. Potrebno je prosvijetliti prijepore koji se pojavljuju, za\u0161titi povijest Hrvata od napada kojima se umanjuju nacionalne vrijednosti. Nametanjem la\u017enih dilema o hrvatskim simbolima poku\u0161ava se diskreditirati sva povijesna postignu\u0107a i zato te dileme treba ra\u0161\u010distiti, a Hrvatima omogu\u0107iti slavljenje punine svoga povijesnog identiteta uz oslonac na zakone na\u0161e Republike Hrvatske\u201c, kazao je akademik Neidhardt.<\/p>\n\n\n\n

Predava\u010di na znanstvenom skupu razmotrili su razne teme vezane uz povijest hrvatskoga grbovlja. Prof. dr. sc. Ivan Jurkovi\u0107<\/strong> s Filozofskog fakulteta u Puli govorio je o povijesnim okolnostima nastanka hrvatskog \u0161ahiranog grba krajem 15. stolje\u0107a, kada se Hrvatska na Zapadu prepoznaje i naziva predzi\u0111em kr\u0161\u0107anstva zbog otpora Osmanlijama, i to u krugu Habsburgovaca kao pretendenata na hrvatsko prijestolje. Najstariji prikaz takvog hrvatskog grba nastao je u Bolzanu oko 1494. O \u0161ahiranom grbu koji simbolizira Hrvatsku kao predzi\u0111e kr\u0161\u0107anstva op\u0161irnije je govorio mr. sc. Mate Bo\u017ei\u0107 <\/strong>koji je istaknuo da je do po\u010detka novog vijeka grb Hrvatske bio grb s tri leopardove glave, danas poznat kao grb Dalmacije. \u0160ahirani grb prvi je put u Hrvatskoj slu\u017ebeno upotrebljen na pe\u010datu zaklju\u010daka Hrvatskog sabora u Cetingradu 1527. kada su Habsburgovci izabrani za hrvatske kraljeve. Prema Bo\u017ei\u0107evim rije\u010dima, \u0161ahovnica nije primjeren naziv za hrvatski grb jer ne sadr\u017ei to\u010dno odre\u0111en broj polja kakav je na \u0161ahovskoj plo\u010di, a umjesto crne koristi se crvena boja. Pojasnio je da u ranijim prikazima prete\u017ee prvo srebrno polje jer se smatralo metalom koji je prema heraldi\u010dkim pravilima imao prednost pred crvenom bojom.<\/p>\n\n\n\n

Akademik Stjepan \u0106osi\u0107<\/strong> govorio je o grbovima u kruni grba Republike Hrvatske te je uz ostalo istaknuo da prvi od grbova, sa zvijezdom i polumjesecom, koji se smatra najstarijim grbom Hrvatske, zapravo grb imaginarnog podru\u010dja Ilirije koja se planirala u jugoisto\u010dnoj Europi po\u010detkom 17. stolje\u0107a, dok je grb Slavonije jedini koji je od po\u010detka slu\u017ebeno definiran, i to od 1496. kada ga je slavonskim velika\u0161ima dodijelio kralj Vladislav II. Jagelovi\u0107 . Predstavljao je tada\u0161nju Slavoniju ili Slovinje koja se obuhva\u0107ala dana\u0161nji zapadni dio kontinentalne Hrvatske, da bi se tek u 18. stolje\u0107u nakon oslobo\u0111enja od Osmanlija obuhvatio dana\u0161nju Slavoniju.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. Hrvoje Kekez<\/strong> s Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta govorio je o zemaljskim grbovima na grbovnicama hrvatskog i slavonskog plemstva iz 17. i 18. stolje\u0107a, a prof. dr. sc. Tomislav Galovi\u0107<\/strong> s Filozofskog fakulteta u Zagrebu o hrvatskom \u0161ahiranom grbu u politi\u010dkim i idejnim koncepcijama Pavla Rittera Vitezovi\u0107a kojeg je nazvao prvih hrvatskim heraldi\u010darom. Opisuju\u0107i hrvatski grb u svom djelu Stemmatographia iz 1701. latinskim je stihovima zapisao: \u201eBijela i crvena boja u tvom se mijenjaju polju, divno prikazuju one na\u0161ega roda kob.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Dr. sc. \u017deljko Holjevac<\/strong> iz Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar<\/em> govorio je o hrvatskom grbu i zastavi u hrvatsko-ma\u0111arskim odnosima u 19. stolje\u0107u. Zastava Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. u bijelom polju je sadr\u017eavala i grb triju hrvatskih zemalja iznad kojih je bila kruna svetog Stjepana, a ti su grbovi bili i dio zajedni\u010dkog ugarsko-hrvatskog grba, kao i velikog grba Austro-Ugarske. Me\u0111utim 1916. nastaje i mali grb Austro-Ugarske u kojem je Hrvatska zastupljena samo sa \u0161ahiranim grbom koji u to vrijeme postupno postaje op\u0107enacionalni hrvatski simbol. To se nastavilo i nakon 1918., o \u010demu je op\u0161irnije govorio dr. sc. Mario Jareb<\/strong> iz Hrvatskog Instituta za povijest u Zagrebu. \u0160ahirani grb kao hrvatski simbol bio je dio grba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, i to s prvim crvenim poljem, a takav grb je 1939. postao i grb Banovine Hrvatske. U Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj 1941. bilo je izri\u010dito propisano da je prvo polje u grbu, koji je sadr\u017eavao i usta\u0161ki simbol, bijele boje, dok je nakon 1945. grb Narodne, odnosno Socijalisti\u010dke Republike Hrvatske imao prvo crveno polje, iako se pojavljivala i varijanta s prvim bijelim poljem. Grb s prvim crvenim poljem predlo\u017eila je i stru\u010dna komisija koju je uo\u010di dono\u0161enja ustava Republike Hrvatske 1990. imenovao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man te je tako slu\u017ebeno propisano. \u201eNakon Domovinskog rata takav hrvatski grb i zastava s tim grbom su pobjedni\u010dki hrvatski simboli i nema nikoga tko bi to mijenjao\u201c, rekao je Jareb.<\/p>\n\n\n\n

O hrvatskom povijesnom grbu i nekim la\u017enim prijeporima s njim u vezi govorio je dr. sc. Ante \u017du\u017eul<\/strong> koji je uz ostalo iznio podatak da je 2017. pu\u010dka pravobraniteljica podnijela 34 prijave zbog isticanja zastava s grbom koji je sadr\u017eavao prvo bijelo polje. \u201eNeki \u017eele da se mi bavimo samima sobom. To tra\u017ee oni koji ne mogu podnijeti hrvatski grb ni hrvatsku slobodu. Hrvatski grb je na\u0161a istost, to je ono \u0161to jesmo, to je na\u0161a sloboda, na\u0161a budu\u0107nost i na\u0161a pro\u0161lost\u201c, kazao je \u017du\u017eul.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proglasila Deklaraciju o hrvatskome povijesnom grbu<\/a><\/blockquote>