{"id":46780,"date":"2025-05-30T22:47:16","date_gmt":"2025-05-30T22:47:16","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46780"},"modified":"2025-05-30T22:47:16","modified_gmt":"2025-05-30T22:47:16","slug":"izlozba-izmedu-korzeta-i-dresa-zene-u-sportu-1874-1939-hrvatskog-sportskog-muzeja-u-muzeju-grada-zagreba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46780","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eIzme\u0111u korzeta i dresa. \u017dene u sportu (1874. – 1939.)\u201c Hrvatskog \u0161portskog muzeja u Muzeju grada Zagreba"},"content":{"rendered":"\n

Mjesto: <\/strong>Muzej grada Zagreba
Vrijeme otvorenja: <\/strong>\u010detvrtak, 5. lipnja 2025., 19 sati
Trajanje izlo\u017ebe:<\/strong> 5. lipnja – 28. rujna 2025.
Organizatori:<\/strong> Hrvatski \u0161portski muzej i Muzej grada Zagreba
Autorica koncepcije:<\/strong> Petra Husain Pustaj, vi\u0161a kustosica, Hrvatski \u0161portski muzej
Autorice dionica izlo\u017ebe:<\/strong> Maja Ar\u010dabi\u0107, muzejska savjetnica, MGZ; Mirjam Vida Blagojevi\u0107, doktorandica na FFZG-u; Petra Husain Pustaj, vi\u0161a kustosica, H\u0160M; doc. dr. sc. Ida Ograj\u0161ek Gorenjak
Prostorno i likovno oblikovanje i obrada fotografija:<\/strong> Bachrach & Kri\u0161tofi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Da je djevojkama gimnastika isto tako potrebna i va\u017ena kao i dje\u010dacima, nije potrebno dokazivati, jer su to priznavali pedagozi, lije\u010dnici i higijenici od vajdaka<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

(Ivana Hirschmann, Djevoja\u010dka gimnastika, Zagreb, 1906.)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

U \u010detvrtak, 5. lipnja 2025. godine u 19 sati, u Muzeju grada Zagreba otvorit \u0107emo izlo\u017ebu Hrvatskog \u0161portskog muzeja Izme\u0111u korzeta i dresa. \u017dene u sportu (1874. – 1939.)<\/em>. Ova izlo\u017eba rezultat je istra\u017eivanja pojavnosti i kretanja \u017eena u sportskim dru\u0161tvima i u sportu. Zami\u0161ljena kao serija koju \u010dine tri izlo\u017ebe, podijeljena je prema povijesnim razdobljima. Prva u nizu zapo\u010dinje 1874. godinom, va\u017enom zbog brojnih reformi i zbog osnivanja Hrvatskog sokola, koji je imao velik zna\u010daj za razvoj \u017eenskog sporta, a zavr\u0161ava 1939. godinom.<\/p>\n\n\n\n

Prisutnost \u017eena u sportu svojevrstan je fenomen u kojem se o\u010dituju dru\u0161tvene, ekonomske, kulturne i politi\u010dke prilike. Pri tome su \u017eene, u kontekstu tjelovje\u017ebe, postale predmetom rasprave jer su se propitivali potreba i svrha njihove sportske aktivnosti, moralnost i primjereno odijevanje, koje je krajem 19. stolje\u0107a podrazumijevalo pokrivanje gotovo cijelog tijela, \u0161to je pak bilo neprakti\u010dno za vje\u017ebanje.<\/p>\n\n\n\n

Kroz \u0161est cjelina, izlo\u017eba prikazuje povijesni pregled u \u010dijem je sredi\u0161tu \u017eena, a koji je posve\u0107en prikazu njihova dru\u0161tvenog polo\u017eaja, statusa i aktivnosti. Druga cjelina tematizira po\u010detke vje\u017ebanja, zapreke s kojima su se djevojke susretale te sportske organizacije i discipline u kojima isprva sudjeluju, dok su u tre\u0107oj cjelini uz nekoliko odabranih sportova istaknuti problemi djevojaka i \u017eena u podru\u010dju sporta. \u010cetvrta cjelina obra\u0111uje prisutnost \u017eena u tiskovinama i nagla\u0161ava razli\u010dite obrasce kojima su predstavljene, a koji ovise o izvoru koji konzultiramo. Posljednje dvije cjeline odnose se na modu i odijevanje, pri \u010demu peto poglavlje tematizira gra\u0111ansku modu i \u010dini jednu od glavnih to\u010daka za razumijevanje sportskog odijevanja – \u0161to je tema posljednje dijela izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n

Naziv izlo\u017ebe odabran je kako bi, osim razlike me\u0111u odjevnim predmetima, naglasio dru\u0161tveni polo\u017eaj \u017eena \u2013  koje su s jedne strane trebale birati, gotovo balansirati izme\u0111u dru\u0161tveno zadanih uloga i vlastitih \u017eelja. Stavljene u korzet, te\u017eile su dresu. Postavljene u dru\u0161tveno zadane okvire, stremile su slobodi. \u201eIzlazak\u201d iz korzeta i \u201eprelazak\u201d u dres bio je odre\u0111en duljim razdobljem tako da prelazak nije \u010dinio tek jedan korak.<\/p>\n\n\n\n

Korzet<\/em> pri tome ne predstavlja tek odjevni predmet za oblikovanje i sputavanje \u017eenskog tijela, ve\u0107 je i simbol konzervativnih mi\u0161ljenja koja su oblikovala svakodnevnicu \u017eena. Nasuprot tomu dres<\/em> nadilazi predmet \u201eobi\u010dnoga\u201d i postaje sinonim za slobodu.<\/p>\n\n\n\n

Sportska aktivnost \u017eena figurativno \u010dini poligon kao polazi\u0161te s kojeg se propituju njihove slobode \u2013 sloboda samostalnog odlu\u010divanja, sloboda (fizi\u010dkog) kretanja, sloboda odabira (sukladno preferenciji pojedinca, neovisno o dru\u0161tveno prihvatljivim odrednicama).<\/p>\n\n\n\n

Naposljetku, istra\u017eivanjem je utvr\u0111eno kako je problematika vezana uz \u017eenski sport \u0161iroka, odnosno kako postoji jo\u0161 velik broj tema i pitanja na koja tek treba odgovoriti, stoga je ova izlo\u017eba jedan od prvih koraka za daljnja istra\u017eivanja i teme koje se odnose na pojavnost \u017eena u sportu, pri \u010demu dostupna arhivska, knji\u017eni\u010dna i muzejska gra\u0111a omogu\u0107ava slojevit pristup i obradu kompleksne teme prisutnosti \u017eena u sportu.<\/p>\n\n\n\n

Petra Husain Pustaj<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/mgz.hr\/hr\/dogadanja\/otvorenje-izlozbe-%e2%80%9eizme%c4%91u-korzeta-i-dresa-zene-u-sportu-(1874—1939)%e2%80%9c,3745.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46781,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-46780","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Zene-u-sportu.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46780","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46780"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46780\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46782,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46780\/revisions\/46782"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46781"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46780"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46780"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46780"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}