{"id":46777,"date":"2025-05-30T22:41:12","date_gmt":"2025-05-30T22:41:12","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46777"},"modified":"2025-05-30T22:41:12","modified_gmt":"2025-05-30T22:41:12","slug":"izlozba-zene-kalafata-hrvatski-pomorski-muzej-split-5-lipnja-7-rujna-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46777","title":{"rendered":"IZLO\u017dBA \u201e\u017dENE KALAFATA\u201c (HRVATSKI POMORSKI MUZEJ SPLIT, 5. LIPNJA \u2013 7. RUJNA 2025.)"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej betinske drvene brodogradnje imaju \u010dast pozvati Vas na otvorenje izlo\u017ebe <strong>\u017dENE KALAFATA<\/strong> <strong>autorice<\/strong> <strong>Kate \u0160iki\u0107 \u010cubri\u0107<\/strong> <strong>u \u010detvrtak, 5. lipnja 2025. godine, u 20:00 sati<\/strong> u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, Tvr\u0111ava Gripe.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>\u017dene su u povijesti brodogradnje uglavnom ostajale na margini. Njihovo se ime rijetko bilje\u017eilo, njihova prisutnost u \u0161kverovima smatrala se usputnom, a njihov rad \u010desto nevidljivim. Ipak, pomno promatranje svakodnevice uz brodogradili\u0161ta otkriva \u010dinjenicu da su \u017eene oduvijek bile prisutne. Pomagale su u radu, organizirale prostor, brinule o prehrani radnika i odr\u017eavanju radionica, komunicirale s naru\u010diteljima brodova, vodile ku\u0107anstva i obavljale dodatne poslove izvan \u0161kvera. Iako izvan formalnih uloga, njihov je doprinos bio va\u017ean za normalno funkcioniranje poslovanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova izlo\u017eba usmjerena je na \u017eenski rad u brodogradnji s naglaskom na Betinu, mjesto na otoku Murteru s dugom tradicijom drvene brodogradnje, ali istovremeno otvara prostor za \u0161iru interpretaciju ovog fenomena u kontekstu Dalmacije. Povezuju\u0107i lokalno i regionalno iskustvo, izlo\u017eba prikazuje kako su \u017eene, iako rijetko prepoznate kao ravnopravne sudionice, bile va\u017ene za odr\u017eavanje brodogradnje kao klju\u010dne gospodarske djelatnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>U drugoj polovici 20. stolje\u0107a dolazi do zna\u010dajnih dru\u0161tvenih i gospodarskih promjena na prostoru Dalmacije. U Betini, tradicionalno organizirana brodogradnja, kojom su stolje\u0107ima upravljale obiteljske radionice, mijenja se osnivanjem velikog brodogradili\u0161ta 1948. godine. Usporedno s modernizacijom procesa proizvodnje i uvo\u0111enjem radnog vremena, dolazi i do promjena u strukturi rada i svakodnevice obitelji brodograditelja. Privatne radionice i dalje nastavljaju s radom, a u njima \u017eene i preuzimaju mnogobrojne zadatke koji omogu\u0107uju funkcioniranje proizvodnje u doma\u0107em okru\u017eenju. \u017denski rad u brodogradnji nije se odnosio isklju\u010divo na tehni\u010dke poslove unutar \u0161kvera.<\/p>\n\n\n\n<p>U razdoblju kada druge mogu\u0107nosti zaposlenja nisu bile dostupne, \u017eene su istovremeno radile u poljoprivredi, u vrtovima i maslinicima, \u010desto udaljenima od mjesta stanovanja te brinule o obitelji i ku\u0107anstvu. S vremenom su se, zahvaljuju\u0107i razvoju obrazovanja i zapo\u0161ljavanja u uslu\u017enom sektoru, \u017eene po\u010dele profesionalno anga\u017eirati izvan ku\u0107e i obiteljskog posla. Neke su se zaposlile u trgovinama, ugostiteljstvu ili administraciji, druge su se obrazovale za nove profesije.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba donosi osobna svjedo\u010danstva \u017eena iz Betine koje su odrastale u tradicionalnom okru\u017eenju, radile uz svoje obitelji, sudjelovale u procesu gradnje brodova i do\u017eivjele duboke dru\u0161tvene promjene koje su im omogu\u0107ile ve\u0107u samostalnost i prisutnost u javnom \u017eivotu. Njihove pri\u010de prikazuju slo\u017eenost \u017eenskih uloga u jednom specifi\u010dnom povijesnom i dru\u0161tvenom kontekstu, ali i otvaraju pitanja o tome kako se vrednuje i bilje\u017ei rad koji se ne uklapa u standardne kategorije formalnog zapo\u0161ljavanja ili strukovne pripadnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz studiju slu\u010daja betinskih \u017eena, ova izlo\u017eba problematizira \u0161iri fenomen nevidljivosti \u017eenskog rada u tradicijskim obrtima i upisuje ga u \u0161iri okvir pomorske ba\u0161tine Dalmacije. Cilj je dati doprinos razumijevanju svakodnevnog \u017eivota u brodograditeljskim zajednicama te uklju\u010diti iskustva \u017eena u povijesni narativ koji je do sada bio dominantno mu\u0161ki.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Splita te Odjela gradskih tr\u017enica tvrtke Parkovi i nasadi Split.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Autorica izlo\u017ebe i kataloga:<\/strong> Kate \u0160iki\u0107 \u010cubri\u0107<br><strong>Autori likovnog postava:<\/strong> Kate \u0160iki\u0107 \u010cubri\u0107, Sandra Bare\u0161in, Ljubomir Radi\u0107, Petra Radi\u0107<br><strong>Kaziva\u010di:<\/strong> Zdenko Bili\u0107, Kate Burtina, Lujza Burtina Pape\u0161a, Marinka Fr\u017eop, Antica Jadre\u0161i\u0107, Sonja Jakas, Ante Je\u017eina, Vida Juraga, An\u0111elina Ju\u0161i\u0107, Senka Ju\u0161i\u0107, Kosovka Pavi\u0107, Edita Stojiljkovi\u0107, Neda Uroda<br><strong>Izvori fotografija:<\/strong> Jadranko Bosna, Lujza Burtina Pape\u0161a, Ljubica Burtina, Dario Filipi, Marinka Fr\u017eop, Antica Jadre\u0161i\u0107, Sonja Jakas, Zoran Ju\u0161i\u0107, Ena Markov, arhiv MBDB, Narodni muzej Zadar, Kosovka Pavi\u0107, Kate \u0160iki\u0107 \u010cubri\u0107, Neda Uroda, Joso Zrili\u0107<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tehni\u010dki postav izlo\u017ebe<\/strong>: Leo Garbin i Ante Mandi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46778,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-46777","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Kate-Burtina-na-porinucu-scaled.jpg?fit=2560%2C1806&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":46777,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":46777,"position":1},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":46777,"position":2},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe &#8220;Hrvati na So\u010danskom frontu&#8221; i predavanje &#8220;So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":46777,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53913,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53913","url_meta":{"origin":46777,"position":4},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 2. lipnja 2026., u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvorena je izlo\u017eba i predstavljeno pro\u0161ireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuni\u010di\u0107a iz 1893. godine \u2014 \u201eHrvati na ledenom moru 1872.-1874.\u201c. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 20. rujna 2026. O izlo\u017ebi Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Hrvati-na-ledenom-moru.webp?fit=658%2C482&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":46777,"position":5},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46777","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46777"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46777\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46779,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46777\/revisions\/46779"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46778"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46777"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46777"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46777"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}