Kao \u0161to smo mogli vidjeti preko obavijesti na portalu Historiografija.ba, povjesni\u010dar Husnija Kamberovi\u0107 pod sna\u017enim je napadima odre\u0111enih portala i mnogih komentatora na dru\u0161tvenim mre\u017eama jer je na predstoje\u0107i deveti History Fest \u2013 koji \u0107e se odr\u017eati od 2. do 6. lipnja\/juna 2025. u Sarajevu \u2013 pozvao Nevenku Tromp da odr\u017ei predavanje o genocidu, za koju ti kriti\u010dari dr\u017ee da, ni vi\u0161e ni manje, tobo\u017ee negira genocid u Srebrenici. Kako i biva u slu\u010dajevima u kojima se zakotrlja takva jedna posve neosnovana medijska lavina, ne poma\u017ee nikakvo dokazivanje da tome nije tako. Tra\u017ei se otkazivanje predavanja Nevenke Tromp, napada se History Fest i vrije\u0111a Husniju Kamberovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Iako je u svom odgovoru Kamberovi\u0107 naveo \u201eNiz je takvih optu\u017ebi, sa raznih strana, dolazilo. Tako da smo mi na to navikli. Malo zastanemo, okrenemo se i \u2013 idemo dalje! Tako je i sada.\u201c, svjestan je i sam da to itekako mo\u017ee utjecati na sudionike. Osim toga, u takvim ste slu\u010dajevima osobno vrlo izlo\u017eeni i nekad mo\u017eete samo vi\u0161e ili manje nemo\u0107no gledati koliko daleko \u0107e i\u0107i takvi napadi i pritisci, ho\u0107e li se pretvoriti u izravne politi\u010dke intervencije te kako \u0107e reagirati uvijek savitljive znanstveno-obrazovne institucije i resorna ministarstva.<\/p>\n\n\n\n
U hrvatskom slu\u010daju dovoljno je podsjetiti na istovrsne napise nekih portala o slu\u017ebeno povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti Za\u0161to je povijest va\u017ena?<\/em> (\u201eStepinac se spominje kao zlo\u010dinac, balvan revolucija se ne spominje, ni oslobo\u0111enje Knina\u2026\u201c), zatim na sankcioniraju\u0107i odnos mnogih \u010dlanova HAZU prema povjesni\u010daru Stanku Andri\u0107u zbog njegovog teksta o Franji Tu\u0111manu, a da o buri i posljedi\u010dnom odlaganju prijedloga pokretanja Rodnih studija na Filozofskom fakultetu ni ne govorimo \u2013 da spomenem samo te slu\u010dajeve na koje sam najvi\u0161e reagirao na portalu Historiografija.hr, izme\u0111u ostalog i zbog na\u010dina na koji su se prema njima postavile odgovorne institucije. Za usporedive slu\u010dajeve mo\u017eemo spomenuti nedavne medijske naslove u Srbiji povodom inicijative o Muzeju devedesetih koji primjerice glase: \u201eAntisrpsku propagandu pretvaraju u istoriju\u201c, okrivljuju\u0107i za to povjesni\u010darku Dubravku Stojanovi\u0107. Gledaju\u0107i objedinjeno, kao \u0161to bi rekao \u0110or\u0111e Bala\u0161evi\u0107: \u201ePrincip je isti, sve su ostalo nijanse.\u201c<\/p>\n\n\n\n Svjestan svega toga, dobro znam da svaki takav slu\u010daj napada na autonomiju povijesne znanosti i profesionalni identitet povjesni\u010dara nipo\u0161to ne treba zanemarivati jer postavlja presedane ili jo\u0161 dalje pomi\u010de ionako ve\u0107 odavno pre\u0111ene granice te se svi jo\u0161 vi\u0161e po\u010dinju navikavati da je tome jednostavno tako i da se tu ni\u0161ta ne mo\u017ee u\u010diniti. Upravo je zato va\u017eno prepoznavati takve slu\u010dajeve kao one koji se ti\u010du svih nas i da moramo javno izricati svoje jasno protivljenje takvim napadima i upu\u0107ivati sna\u017enu podr\u0161ku napadanim kolegama i kolegicama povjesni\u010darima.<\/p>\n\n\n\n Ako primjerice Ameri\u010dko povijesno udru\u017eenje (The American Historical Association<\/em>) mo\u017ee skoro svakodnevno objavljivati svoje javne reakcije na brojne cenzuriraju\u0107e odluke Trumpove administracije koje se odnose na povijest i povjesni\u010dare, ako je francuski povjesni\u010dar Jean-Pierre Filiu, specijalist za povijest Gaze, bio svjestan da mora i\u0107i u Gazu, onda je valjda najmanje \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti da uputimo rije\u010di podr\u0161ke History Festu i Husniji Kamberovi\u0107u. Osim toga, za mene osobno kao nekog tko je sudjelovao na svakom History Festu, \u010diji su roditelji iz Biha\u0107a i Bugojna, tko se stalno vra\u0107a knjigama Hasana Nuhanovi\u0107a o Srebrenici i smatra iznimno va\u017enim \u0161to je o genocidu u Srebrenici upravo objavio knjigu povjesni\u010dar iz Srbije Dragan Popovi\u0107, te kao povjesni\u010dar koji dobro zna \u0161to sve pre\u0161u\u0107uju hrvatski predsjednik, premijer i ministar kada govore: \u201eHrvatska vojska je oslobodila BiH. Kome to nije jasno \u2013 falsificira povijest.\u201c, gotovo da nema va\u017enije stvari nego do\u0107i na ovogodi\u0161nji History Fest.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, kao jednom od urednika knjige Nadila\u017eenje nacionalne paradigme: od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa<\/em>, upravo je to jedno od sredi\u0161njih zna\u010denja koje pridajem History Festu. Mislim tu na osobni poku\u0161aj izmicanja od antagonisti\u010dkih i me\u0111usobno optu\u017euju\u0107ih, uvijek isklju\u010divih i uskih jednonacionalnih perspektiva, uz nastojanje za izbjegavanjem svakovrsnih nacionalnih generalizacija i stereotipa, kao i tra\u017eenje prilike za dijalog, stru\u010dnu polemiku i reflektiranje vlastite pozicije.<\/p>\n\n\n\n Pritom ne mislim da je tako opisana pozicija onih koji poput mene podr\u017eavaju History Fest superiorna \u2013 moralno ili stru\u010dno \u2013 nad drugim pozicijama ili da nema vlastitih slijepih pjega i drugih slabosti. Naravno da ne, ali je ipak ona koju profesionalno, intelektualno i ljudski \u2013 osobito u ratom podijeljenim dru\u0161tvima i historiografijama \u2013 osobno dr\u017eim najpoticajnijom. To zna\u010di poku\u0161ati staviti profesiju povjesni\u010dara ispred nacionalne ili politi\u010dke pripadnosti te tra\u017eiti profesionalne dodirne to\u010dke koje su nam zajedni\u010dke. Zbog toga uvijek iznova dolazim na History Fest i zbog toga vas pozivam da se svakako vidimo u Sarajevu na najavljenom predavanju Nevenke Tromp! Vjerujem da to mi\u0161ljenje dijeli i niz drugih povjesni\u010dara i povjesni\u010darki, doktoranada i doktorandica, studenata i studentica iz Hrvatske i susjednih zemalja.<\/p>\n\n\n\n Zavr\u0161it \u0107u stoga stihovima hrvatskog knji\u017eevnika Tina Ujevi\u0107a koji je 1920-ih \u017eivio u Beogradu, a 1930-ih upravo u Sarajevu (koliko je me\u0111u nama uzajamno povezanih, dijeljenih i zajedni\u010dkih povijesti!) i tamo objavio pjesni\u010dke zbirke u kojima se nalazi i pjesma \u201ePobratimstvo lica u svemiru\u201c. Njezin naslov govori sam za sebe, kao i stihovi \u201eNe boj se! nisi sam! ima i drugih nego ti koji nepoznati od tebe \u017eive tvojim \u017eivotom\u201c, koji dobro podsje\u0107aju na to da s ovdje spomenutim povjesni\u010darima i povjesni\u010darkama Dubravkom Stojanovi\u0107, Draganom Popovi\u0107em i Husnijom Kamberovi\u0107em te mnogim drugim nespomenutima i mo\u017eda nepoznatima \u2013 \u201eSa svakim ne\u0161to dijeli\u0161, i vi\u0161e vas ste isti.\u201c Posebno u situacijama poput ovih kada se javno izla\u017eete jer zajedni\u010dki dijelite ideju slobodne rasprave o svim povijesnim temama.<\/p>\n\n\n\n Branimir Jankovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46761,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-46763","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Program-HFS-2025.jpg?fit=450%2C638&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":46763,"position":0},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53924","url_meta":{"origin":46763,"position":1},"title":"Odr\u017ean deseti History Fest","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Sarajevu je od 2. do 6. juna 2026. godine odr\u017ean deseti po redu History Fest, koji je zami\u0161ljen kao vi\u0161ednevni susret histori\u010dara iz Bosne i Hercegovine, ostalih postjugoslavenskih i zemalja Jugoisto\u010dne Evrope, kao i mnogih evropskih zemalja, Kanade i SAD. Tokom ovog malog jubilarnog izdanja Festivala je kroz panel\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":46763,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":46763,"position":3},"title":"Promocija knjige “Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":46763,"position":4},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 “Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53375","url_meta":{"origin":46763,"position":5},"title":"Promocija knjige \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Historijski muzej Bosne i Hercegovine organizira promociju monografije \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c, koju je priredila Javorka Finci-Pocrnja. Moni Finci pripadao je generaciji intelektualaca koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili kulturni i javni \u017eivot Bosne i Hercegovine. Antifa\u0161ista, publicista i kulturni radnik, bio je me\u0111u osniva\u010dima Bosna film i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46763","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46763"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46763\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46770,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46763\/revisions\/46770"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46761"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46763"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46763"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46763"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}