U petak, 9. svibnja 2025. na Filozofskom fakultetu u Osijeku odr\u017eana je prva Sociohistorijska radionica. Doga\u0111anje \u010dija je svrha stvaranje platforme za razmjenu znanja i istra\u017eiva\u010dkih iskustava o odre\u0111enim aspektima historije odozdo, s naglaskom na dru\u0161tvenu povijest 19. stolje\u0107a, okupilo je 20-ak sudionika. Osim toga, radionica je poslu\u017eila i kao nova prilika za umre\u017eavanje povjesni\u010dara zainteresiranih za sociohistorijske teme.<\/p>\n\n\n\n
U sklopu prve radionice odr\u017eana su tri predavanja nakon kojih je uslijedila analiza odabranih primarnih i sekundarnih izvora. Predavanja su odr\u017eale doktorandice poslijediplomskog studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Franka Maslov, Veronika Zavr\u0161ki i Valentina Kezi\u0107. U svom izlaganju, naslovljenom \u201eBludnost suprot naravi: homoseksualnost u drugoj polovici 19. stolje\u0107a\u201c, Franka Maslov ukazala je na slabu istra\u017eenost teme, naro\u010dito u kontekstu hrvatske historiografije. Pritom je istaknula kako je u pogledu analize tretmana homoseksualaca na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e neophodno obraditi niz fenomena kao \u0161to su funkcioniranje pravosudnog sustava i zna\u010dajke onda\u0161njeg medicinskog diskursa. Napomenula je da njezino doktorsko istra\u017eivanje podrazumijeva analizu niza studija nastalih krajem 19. stolje\u0107a, poput djela talijanskog kriminologa Cesarea Lombrosa i njema\u010dkog psihijatra Richarda von Krafft-Ebinga. Osim toga, dodala je da je neophodan i rad s vrlo raspr\u0161enim i tek djelomi\u010dno sa\u010duvanim arhivskim dokumentima (npr. spisi o privo\u0111enju i su\u0111enjima homoseksualcima, sa\u010duvani izvori o pacijentima nastali u Kraljevskom i zemaljskom zavodu za umobolne u Stenjevcu itd.) te digitaliziranom novinskom gra\u0111om. Kolegica Maslov podsjetila je da ve\u0107inu takve gra\u0111e predstavljaju svojevrsni produkti pojedinih centara mo\u0107i, pri \u010demu je izuzetno zahtjevno rekonstruirati glasove samih homoseksualaca koji su bili izlo\u017eeni represiji ili medicinskim analizama u 19. stolje\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
U sklopu izlaganja \u201e\u0160kolstvo i Prvi svjetski rat: mogu\u0107nosti i izazovi\u201c Veronika Zavr\u0161ki predstavila je rezultate svog dosada\u0161njeg doktorskog istra\u017eivanja. Istaknula je da se u sredi\u0161tu zanimanja njezina doktorata nalazi analiza kori\u0161tenja \u0161kolskog sustava u svrhu mobilizacije mladih tijekom Prvog svjetskog rata. Pritom, kao studiju slu\u010daja odabrala je grad Osijek. Kolegica Zavr\u0161ki skrenula je pozornost na \u010dinjenicu da je upravo navedeno ratno vrijeme (1914. \u2013 1918.) predstavljalo razdoblje tijekom kojeg su austrougarske vlasti nastojale afirmirati nove odgojno-obrazovne zadatke, pri \u010demu je intenzivirana reprodukcija po\u017eeljnih identiteta gra\u0111ana od kojih se o\u010dekivala poslu\u0161nost, po\u017ertvovnost i patriotizam. U tom smislu, pozadinska, odnosno tzv. \u0161kolska fronta <\/em>bila je od goleme va\u017enosti. Kolegica se osvrnula i na dosada\u0161nju historiografsku produkciju i va\u017enije autore koji se bave prou\u010davanjem povijesti \u0161kolstva i dru\u0161tvene povijesti Prvog svjetskog rata. Pojasnila je da se znanstveni interes za prou\u010davanjem \u0161kolstva u kontekstu Prvog svjetskog rata me\u0111u hrvatskim istra\u017eiva\u010dima javio tijekom 2000-ih (prvenstveno zahvaljuju\u0107i velikim obljetnicama povodom po\u010detka i kraja rata, 2014. i 2018. godine). Kolegica u svom daljnjem radu planira obuhvatiti brojne izvore \u2013 fondove pojedinih \u0161kola, \u0161kolske spomenice, lokalni tisak, fond Gradskog poglavarstva u Osijeku, Fond Odjela za bogo\u0161tovlje i nastavu Zemaljske vlade itd. Naposljetku, dodala je kako se nada da \u0107e njezino istra\u017eivanje biti doprinos \u0161irem razumijevanju funkcioniranja obrazovnog sustava u Austro-Ugarskoj Monarhiji u ratnim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n Posljednje izlaganje odr\u017eala je Valentina Kezi\u0107. U predavanju pod nazivom \u201ePoduprite borbu na\u0161u za Va\u0161u i na\u0161u pravednu stvar<\/em>: radni\u010dko novinstvo i radni\u010dki pokret krajem 19. stolje\u0107a\u201c kolegica je podrobno predstavila razvoj radni\u010dkog pokreta na podru\u010dju Banske Hrvatske \u2013 od prvih poznatih \u0161trajkova i formiranja radni\u010dkih udru\u017eenja krajem 1860-ih i 1870-ih do pojave radni\u010dkog tiska i nastanka Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije (1894.). Kao cilj svog doktorskog istra\u017eivanja navela je komparativnu analizu Radni\u010dkoga prijatelja<\/em> (Der Arbeiterfreund<\/em>) (1874. \u2013 1875.), Radni\u010dkoga glasnika<\/em> (1887. \u2013 1889.), Slobode<\/em> (1892. \u2013 1902.) i Nove slobode<\/em> (1902.) kao modernih politi\u010dkih novina u kontekstu razvoja radni\u010dkoga pokreta u Zagrebu krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Kolegica je dodala da navedene novine odlikuje moderan na\u010din ure\u0111ivanja koji je pratio dostignu\u0107a tada\u0161njeg hrvatskog politi\u010dkog novinstva, ali i europskog radni\u010dkog tiska. S obzirom na to da su ti listovi predstavljali glavni medij radni\u010dkog pokreta u Zagrebu, mo\u017ee se pretpostaviti da su bile i od presudne va\u017enosti za njegovo ideolo\u0161ko oblikovanje. Uz sve navedeno, kolegica polazi od hipoteze da su spomenuti listovi isticanjem problema radni\u0161tva izvr\u0161ili va\u017ean utjecaj na afirmaciju radni\u010dkoga pitanja u \u0161iroj javnosti. Kao i ostale izlaga\u010dice, i kolegica Kezi\u0107 osvrnula se na dosada\u0161nju historiografsku produkciju, metodolo\u0161ke specifi\u010dnosti u pogledu istra\u017eivanja ove teme te izazove s kojima se suo\u010dava prilikom rada s brojnim arhivskim dokumentima.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to je ve\u0107 i istaknuto, predavanja su bila popra\u0107ena poticajnim raspravama i analizama razli\u010ditih izvora. Tako\u0111er, izlaganja doktorandica skrenula su pozornost na neophodnost visoke razine metodolo\u0161ke pismenosti i interdisciplinarnosti, bilo da je rije\u010d o neizbje\u017enom povezivanju historiografije s nekim aspektima prava, medicine, sociologije ili rodnih studija. Upravo to \u010dini dru\u0161tvenu povijest dinami\u010dnim i sve relevantnijim akademskim poljem. U kona\u010dnici, sudionici radionice iskazali su \u017eelju da se i sljede\u0107e godine okupe kako bi nastavili razgovor o sli\u010dnim temama.<\/p>\n\n\n\n Tekst: Luka Peji\u0107<\/p>\n\n\n\n Fotografije: Danijel Jela\u0161, An\u0111elko Vla\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n Izvor i fotogalerija:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n