{"id":46429,"date":"2025-05-10T13:34:25","date_gmt":"2025-05-10T13:34:25","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46429"},"modified":"2025-05-10T13:35:34","modified_gmt":"2025-05-10T13:35:34","slug":"filozofski-teatar-i-zagreb-book-festival-lea-ypi-slobodna-odrastanje-na-kraju-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46429","title":{"rendered":"Filozofski teatar i Zagreb Book Festival: LEA YPI, \u201eSlobodna. Odrastanje na kraju povijesti\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu Ivana pl. Zajca u Rijeci u nedjelju, 11. svibnja 2025. go\u0161\u0107a Filozofskog teatra koji vodi Sre\u0107ko Horvata bit \u0107e Lea Ypi. Nedavno je objavljeno i hrvatsko izdanje njezine knjige \u201eSlobodna. Odrastanje na kraju povijesti\u201c, o \u010dijem smo engleskom izvorniku i bosanskohercegova\u010dkom izdanju ve\u0107 obavje\u0161tavali na portalu <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=38722\">Historiografija.hr<\/a>. Lea Ypi gostovat \u0107e u ponedjeljak, 12. svibnja i na Zagreb Book Festivalu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>FILOZOFSKI TEATAR: LEA YPI<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kao mlada pionirka, 11-godi\u0161nja Lea Ypi gledala je na svijet drugim o\u010dima. Za nju je Albanija Envera Hoxha bila zemlja gdje su svi bili jednaki, spremni pomo\u0107i svakome u \u017eelji da izgrade bolji svijet. \u010cinilo se kako je bila dio dru\u0161tva koje gradi jednu druga\u010diju, slobodniju budu\u0107nost. A onda se prvo sru\u0161io Berlinski zid, a zatim i kipovi njezine mladosti: Josifa Staljina i Envera Hoxhe. Njezin svijet se preko no\u0107i promijenio: Albanija se otvorila svijetu, i postala je dio slobodnog, globalnog svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>Ali umjesto obe\u0107ane slobode, tvornice su se po\u010dele zatvarati, radna mjesta nestajati, ljudi odlaziti u potrazi za kruhom u Italiju, a zemlja kliziti u nemire. Gledaju\u0107i sve to kroz prizmu odrastanja, ali i iskustvo borbe jedne obitelji s krajem povijesti, Lea Ypi duhovito i pronicljivo plete pri\u010du o tome kako su te\u017enje jedne generacije postale razo\u010daranje drugih. Sve s ciljem da odgovori na temeljno pitanje 21. stolje\u0107a: \u0161to, uistinu, danas zna\u010di biti slobodan? I tko je me\u0111u nama slobodan? Odgovore na ta pitanja Lea Ypi podijelit \u0107e sa Sre\u0107kom Horvatom i rije\u010dkom publikom na zadnjem ovosezonskom izdanju Filozofskog teatra.<\/p>\n\n\n\n<p>Lea Ypi (Tirana, 1979.) je albanska spisateljica i sveu\u010dili\u0161na profesorica. Predaje politi\u010dku teoriju na Londonskoj \u0161koli ekonomije. Godine 2022. britanski \u010dasopis Prospect proglasio ju je jednom od deset najboljih mislilaca svijeta, a Frankfurter Allgemeine Zeitung jednom od najva\u017enijih li\u010dnosti na kulturnom polju. &nbsp;Za biografsku knjigu, \u201eSlobodna\u201c, osvojila je presti\u017ene nagrade Ondaatje i Slightly Foxed, te je bila u u\u017eem izboru za nagradu Costa u kategoriji biografije. \u201eSlobodna\u201c je prevedena na vi\u0161e od trideset jezika, uklju\u010duju\u0107i i hrvatski prijevod u izdanju Naklade OceanMore.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hrvatsko-narodno-kazali-te-ivana-pl-zajca wp-block-embed-hrvatsko-narodno-kazali-te-ivana-pl-zajca\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"ga5lVwxEbE\"><a href=\"https:\/\/hnk-zajc.hr\/predstava\/filozofski-teatar-lea-ypi\/\">FILOZOFSKI TEATAR: LEA YPI<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;FILOZOFSKI TEATAR: LEA YPI&#8221; &#8212; Hrvatsko narodno kazali\u0161te Ivana pl. Zajca\" src=\"https:\/\/hnk-zajc.hr\/predstava\/filozofski-teatar-lea-ypi\/embed\/#?secret=tIzQXsKWoh#?secret=ga5lVwxEbE\" data-secret=\"ga5lVwxEbE\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Zagreb Book Festival \u2013 Razgovor \u2013 Lea Ypi: Slobodna<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Albanija 1989., izolirana i zaboravljena zemlja u koju je te\u0161ko u\u0107i, a jo\u0161 je te\u017ee iz nje iza\u0107i, zemlja u kojoj su politi\u010dka smaknu\u0107a nevidljiva svakodnevica, a stajanje u redovima za hranu oblik dru\u0161tvenosti. Za desetogodi\u0161nju Leu Ypi ta je zemlja dom: mjesto sigurnosti, zajedni\u0161tva, nade i slobode.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Kada je u prosincu 1990. i u Albaniji sru\u0161en komunisti\u010dki re\u017eim, Lea Ypi otkriva mnoge istine o svojoj obitelji i povijesti zemlje, a sloboda poprima nova zna\u010denja. No nade \u0107e se brzo raspr\u0161iti: beskrupulozni profiteri uni\u0161tavaju gospodarstvo i izgledi za bolju budu\u0107nost raspadaju se u nezaposlenosti i masovnom egzodusu.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Knjiga Slobodna zadivljuju\u0107a je memoarska proza o odrastanju usred politi\u010dkih previranja, o jednoj obitelji \u010dija je povijest isprepletena s povije\u0161\u0107u zemlje, ujedno i pronicavo promi\u0161ljanje o granicama napretka i teretu pro\u0161losti, o sjajnim idealima i surovoj stvarnosti. Ali prije svega o \u017eivotima ljudi u vihoru povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Na ovogodi\u0161njem Zagreb Book Festivalu \u010ditatelji \u0107e imati priliku u \u017eivo \u010duti jednu od najzanimljivijih mladih publicistkinja i intelektualki u razgovoru s hrvatskom novinarkom Moranom Kasapovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.zgbookfest.hr\">https:\/\/www.zgbookfest.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/ZagrebBookFestival\">https:\/\/www.facebook.com\/ZagrebBookFestival<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Lea Ypi<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Slobodna. Odrastanje na kraju povijesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Albanija 1989., izolirana i zaboravljena zemlja u koju je te\u0161ko u\u0107i, a jo\u0161 je te\u017ee iz nje iza\u0107i, zemlja u kojoj su politi\u010dka smaknu\u0107a nevidljiva svakodnevica, a stajanje u redovima za hranu oblik dru\u0161tvenosti. Za desetogodi\u0161nju Leu Ypi ta je zemlja dom: mjesto sigurnosti, zajedni\u0161tva, nade i slobode. Kada je u prosincu 1990. i u Albaniji sru\u0161en komunisti\u010dki re\u017eim, Lea Ypi otkriva mnoge istine o svojoj obitelji i povijesti zemlje, a sloboda poprima nova zna\u010denja. No nade \u0107e se brzo raspr\u0161iti: beskrupulozni profiteri uni\u0161tavaju gospodarstvo i izgledi za bolju budu\u0107nost raspadaju se u nezaposlenosti i masovnom egzodusu.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Slobodna<\/em> zadivljuju\u0107a je memoarska proza o odrastanju usred politi\u010dkih previranja, o jednoj obitelji \u010dija je povijest isprepletena s povije\u0161\u0107u zemlje, ujedno i pronicavo promi\u0161ljanje o granicama napretka i teretu pro\u0161losti, o sjajnim idealima i surovoj stvarnosti. Ali prije svega o \u017eivotima ljudi u vihoru povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eAutori\u010din pripovjeda\u010dki glas zadivljuje, Lea Ypi vje\u0161to balansira humor, patos i duboku naklonost prema likovima i mjestima koja su odredila njezinu pro\u0161lost. Umje\u0161no uvla\u010di \u010ditatelje u svoje djetinjstvo obilje\u017eeno neupitnom odano\u0161\u0107u Partiji, a istodobno zadr\u017eava kriti\u010dku distancu spram onoga \u0161to sada vidi kao tiranski re\u017eim.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Kirkus Review<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u010caroban, bezvremen i va\u017ean izvje\u0161taj o tome kako je doista izgledao \u017eivot u komunizmu. <em>Slobodna<\/em> je puna neprocjenjivih detalja, ogoljuje kompromise, strahove i izdaje policijske dr\u017eave, ali je ujedno ohrabruju\u0107i i duhovit podsjetnik na izdr\u017eljivost ljudskog duha.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Financial Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eUistinu zadivljuju\u0107e\u2026 Lea Ypi napisala je genijalno promi\u0161ljene, politi\u010dki nijansirane i, \u0161to je najbolje, zabavne memoare.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>The Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eMaestralno ispripovijedana, knjiga pr\u0161ti nezaboravnim prizorima i likovima. No rije\u010d je i o knjizi veoma stroge filozofkinje koja o vlastitoj biografiji postavlja te\u0161ka pitanja i pronalazi pametne odgovore.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Deutschlandfunk<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Prijevod: Katarina Pen\u0111er<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 248<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: 2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Lea Ypi<\/strong>, ro\u0111ena 1979. u Tirani, spisateljica je i sveu\u010dili\u0161na profesorica. Predaje politi\u010dku teoriju na Londonskoj \u0161koli ekonomije i politi\u010dkih znanosti (London School of Economics) te je gostuju\u0107a predava\u010dica na brojnim svjetskim sveu\u010dili\u0161tima. Za svoj znanstveni rad dobila je niz nagrada i priznanja. Studirala je filozofiju i knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu La Sapienza u Rimu, a doktorirala na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci. Godine 2021. objavljuje autobiografsku knjigu <em>Slobodna: odrastanje na kraju povijesti<\/em> koja je odmah postala bestseler te 2022. godine osvojila Nagradu Ondaatje britanskog Kraljevskog knji\u017eevnog dru\u0161tva i Nagradu Slightly Foxed za najbolji biografski prvijenac, a bila je u u\u017eem izboru nagrada Costa Biography Award, Baillie Gifford Prize i Gordon Birn Prize. Knjigom godine proglasili su je <em>New Yorker, Washington Post, Financial Times, The Guardian, Times Literary Supplement, Foreign Affairs, Public Books, Sunday Times, The Spectator, New Statesman, Washington Post, Foreign Affairs <\/em>i<em> Daily Mail.<\/em> Britanski \u010dasopis <em>Prospekt<\/em> uvrstio je 2022. Leu Ypi me\u0111u deset iznimnih svjetskih mislilaca, novine <em>El Pa\u00eds<\/em> 2023. me\u0111u \u0161est najve\u0107ih svjetskih mislilaca, a <em>Frankfurter Allgemeine<\/em> proglasio ju je jednom od najva\u017enijih osoba na polju kulture. Knjiga <em>Slobodna<\/em> prevedena je na trideset pet jezika.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=271&amp;lang=hr\">https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=271&amp;lang=hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-novi-list wp-block-embed-novi-list\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"NjPDgpNvHh\"><a href=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/knjizevnost\/autorica-svjetskog-bestselera-slobodna-bit-ce-u-nedjelju-gosca-filozofskog-teatra\/\">Autorica svjetskog bestselera &#8220;Slobodna&#8221; bit \u0107e u nedjelju go\u0161\u0107a Filozofskog teatra<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Autorica svjetskog bestselera &#8220;Slobodna&#8221; bit \u0107e u nedjelju go\u0161\u0107a Filozofskog teatra&#8221; &#8212; Novi list\" src=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/knjizevnost\/autorica-svjetskog-bestselera-slobodna-bit-ce-u-nedjelju-gosca-filozofskog-teatra\/embed\/#?secret=MhHiDhHDP9#?secret=NjPDgpNvHh\" data-secret=\"NjPDgpNvHh\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-novi-list wp-block-embed-novi-list\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"5J25ImCe4G\"><a href=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/osvrt-na-djelo-slobodna-lea-ypi-udara-i-raskrinkava-sve-ono-lose-i-u-komunizmu-i-liberalnom-kapitalizmu\/\">Osvrt na djelo \u00bbSlobodna\u00ab: Lea Ypi udara i raskrinkava sve ono lo\u0161e i u komunizmu i liberalnom kapitalizmu<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Osvrt na djelo \u00bbSlobodna\u00ab: Lea Ypi udara i raskrinkava sve ono lo\u0161e i u komunizmu i liberalnom kapitalizmu&#8221; &#8212; Novi list\" src=\"https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/osvrt-na-djelo-slobodna-lea-ypi-udara-i-raskrinkava-sve-ono-lose-i-u-komunizmu-i-liberalnom-kapitalizmu\/embed\/#?secret=Ey81BCiwUl#?secret=5J25ImCe4G\" data-secret=\"5J25ImCe4G\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/bila-sam-muslimanka-katolkinja-cak-i-budistica-danas-je-vazno-imati-vjeru-ali-u-druge-ljude-ne-u-boga-1859511\">https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/bila-sam-muslimanka-katolkinja-cak-i-budistica-danas-je-vazno-imati-vjeru-ali-u-druge-ljude-ne-u-boga-1859511<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/bila-sam-samo-dobro-socijalisticko-dijete-voljela-sam-svoju-stranku-i-ujaka-envera-hoxu-naseg-komunistickog-vodu-15580739\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/bila-sam-samo-dobro-socijalisticko-dijete-voljela-sam-svoju-stranku-i-ujaka-envera-hoxu-naseg-komunistickog-vodu-15580739<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/nakon-skole-odlazila-sam-u-park-zagrliti-broncanu-nogu-kipa-staljina-kako-bih-li-se-uvjerila-da-nije-nizak-no-onda-je-ostao-bez-glave-15582143\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/nakon-skole-odlazila-sam-u-park-zagrliti-broncanu-nogu-kipa-staljina-kako-bih-li-se-uvjerila-da-nije-nizak-no-onda-je-ostao-bez-glave-15582143<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46430,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-46429","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/Ypi_Slobodna_naslovnica.jpg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":46429,"position":0},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":46429,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":46429,"position":2},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":46429,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":46429,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":46429,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46429","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46429"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46429\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46432,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46429\/revisions\/46432"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46430"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46429"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46429"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46429"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}