{"id":4638,"date":"2017-05-31T16:12:51","date_gmt":"2017-05-31T16:12:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4638"},"modified":"2017-05-31T16:12:51","modified_gmt":"2017-05-31T16:12:51","slug":"predstavljanje-knjige-javni-kultovi-ikona-u-dalmaciji-split-1-lipnja-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4638","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige ‘Javni kultovi ikona u Dalmaciji’ (Split, 1. lipnja 2017)"},"content":{"rendered":"

Knjiga obra\u0111uje bogati korpus ikona nastalih od 13. do 19. stolje\u0107a i tuma\u010di ulogu \u0161to su je ikone imale u vjerskom i kulturnom \u017eivotu Dalmacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Galerija umjetnina, Ulica kralja Tomislava 15, Split<\/p>\n

 <\/p>\n

Knji\u017eevni krug Split, Hrvatski restauratorski zavod i Galerija umjetnina u Splitu najavljuju predstavljanje knjige Zoraide Demori Stani\u010di\u0107 ‘Javni kultovi ikona u Dalmaciji’ koja \u0107e se odr\u017eati u \u010detvrtak, 1. lipnja, u 12 sati, u Galeriji umjetnina. Knjigu \u0107e predstaviti akademik Nenad Cambi, akademik Radoslav Tomi\u0107, dr. sc. Jo\u0161ko Belamari\u0107 i autorica.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga dr. sc. Zoraide Demori Stani\u010di\u0107 ‘Javni kultovi ikona u Dalmaciji’ prva je knjiga o toj temi objavljena u Hrvatskoj. U njoj je na znanstveno utemeljen na\u010din obra\u0111en bogati korpus ikona nastalih od 13. do 19. stolje\u0107a, a ujedno je protuma\u010dena uloga \u0161to su je ikone imale u vjerskom i kulturnom \u017eivotu Dalmacije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ikone su svete slike\u00a0 \u201evisokog statusa \u010da\u0161\u0107enja\u201c, koje su slu\u017eile kao materijalna upori\u0161ta osobnom i javnom vjerskom \u017eivotu srednjeg vijeka, a kao najdragocjeniji simboli svake zajednice jo\u0161 va\u017enijima postaju u vrijeme obnove Katoli\u010dke crkve nakon Tridentskog koncila.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga je pisana na osnovi terenskog istra\u017eivanja i uvida u arhivsku gra\u0111u i literaturu te pru\u017ea znanstveno relevantna obrazlo\u017eenja tipova bizantskih i postbizantskih ikona i njihovih dalmatinskih ina\u010dica. Pojedine umjetnine rasvjetljavaju se primjenom stilske i ikonografske analize, dok se predlo\u017eene interpretacije i sinteze temelje na istra\u017eivanju povijesnog i dru\u0161tvenog konteksta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pomnim i\u0161\u010ditavanjem materijalnih dokazi \u010da\u0161\u0107enja ikona, tj. obi\u010daja darivanja nakita, kruna, srebrnih pokrova ikona, razli\u010ditih votivnih darova, lampada i postolja za izlaganje i no\u0161enje, autorica osvjetljuje i povijesni kontest, tj. javnu funkciju svetih slika i sustavnu brigu zajednice za njih.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Javni kultovi ikona u Dalmaciji nedvojbeno zna\u010di novinu u na\u0161em znanstvenom prou\u010davanju pro\u0161losti, ali i u \u0161iroj kulturnoj i izdava\u010dkoj praksi. Spoznaje koje ona donosi zasigurno \u0107e biti dragocjene doma\u0107im i stranim istra\u017eiva\u010dima, dok \u0107e \u0161iru javnost privu\u0107i umjetni\u010dka kvaliteta ili pak povijesni i vjerski aspekti ikona obra\u0111enih i reproduciranih u knjizi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zoraida Demori Stani\u010di\u0107 (Split 1952.) diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirala i doktorirala. Od 1977. do 2005. radila je u Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture u Splitu, najprije kao konzervator povjesni\u010dar umjetnosti, a od 2000. kao vi\u0161i inspektor za\u0161tite kulturnih dobara. Od 2005. godine zaposlena je u Hrvatskom restauratorskom zavodu, gdje obna\u0161a funkciju pro\u010delnika Slu\u017ebe za odjele izvan Zagreba. Kao konzervator stru\u010dno je obradila velik broj kulturnih dobara \u0161irom Dalmacije, sudjelovala u za\u0161titnim radovima i prezentacijama zbirki sakralne umjetnosti. Otkrila je, interpretirala i valorizirala niz umjetni\u010dkih djela, aktivno sudjeluje na znanstvenim i stru\u010dnim skupovima u zemlji i inozemstvu i u pripremama doma\u0107ih i stranih izlo\u017ebi. Od 1980. do 2011. bila je \u010dlan uredni\u0161tva \u010dasopisa \u201ePrilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji\u201d, a od 2010. godi\u0161njaka \u201ePortal\u201c. Za svoj rad nagra\u0111ena je ordenom Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a (1997.) i konzervatorskom nagradom \u201eVicko Andri\u0107\u201c (2001.).<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4639,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4638","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/ghfh.jpg?fit=280%2C366&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":4638,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":4638,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":4638,"position":2},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":4638,"position":3},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, “Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53978,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53978","url_meta":{"origin":4638,"position":4},"title":"Predstavljenje knjige \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 10. lipnja 2026., u Knji\u017enici Augusta Cesarca u Zagrebu, s po\u010detkom u 18 sati, bit \u0107e predstavljena nova knjiga dr. sc. Ivana Mancea \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c. Kosinj, kao mjesto prve tiskare na hrvatskom tlu, s ponosom isti\u010de tiskanje Prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora od\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":4638,"position":5},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a “Zapadni dio Zagreba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4638","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4638"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4638\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4640,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4638\/revisions\/4640"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4639"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4638"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4638"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4638"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}