{"id":46339,"date":"2025-05-09T17:58:50","date_gmt":"2025-05-09T17:58:50","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46339"},"modified":"2025-05-09T17:58:50","modified_gmt":"2025-05-09T17:58:50","slug":"tribina-umjetnost-otpora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46339","title":{"rendered":"Tribina \u201eUmjetnost otpora\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U <strong>petak, 9. svibnja od 10 do 14 sati<\/strong> u dvorani \u0160kolica MSU-a odr\u017eat \u0107e se <strong>tribina <em>Umjetnost otpora<\/em><\/strong>&nbsp;organizirana u sklopu istoimenog projekta i izlo\u017ebe predstavljene u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu od 8. svibnja do 21. lipnja 2025. Projekt <em>The Arts of Resistance (TAoR)<\/em>&nbsp;ili na hrvatskome <em>Umjetnost otpora<\/em>, kojega su pokrenuli Ruth Anderwald + Leonhard Grond iz umjetni\u010dke organizacije HASENHERZ, \u017eeli otkriti poveznice izme\u0111u povijesnih, kulturnih, dru\u0161tvenih, politi\u010dkih i fizi\u010dkih otpora fa\u0161izmu putem su-kreativnog pristupa. Takav pristup obuhva\u0107a istra\u017eivanje povijesti, umjetni\u010dke radionice i razgovore sa stru\u010dnjacima te me\u0111unarodnu razmjenu mladih na Sveu\u010dili\u0161tu primijenjenih umjetnosti u Be\u010du, izlo\u017ebu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, umjetnost u javnom prostoru predstavljenu u suradnji sa \u0161kolama i Umjetni\u010dkim sveu\u010dili\u0161tem u Braunschweigu pod vodstvom prof. Martina Krenna, te publikaciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Temelje\u0107i se na tekstu Umberta Eca <em>We Are European<\/em> (2019), projekt propituje Europu kao eksperiment mira, europskog identiteta i otpora fa\u0161izmu u pro\u0161losti i danas. Na razme\u0111u me\u0111unarodnog rada mladih, trenutnih istra\u017eivanja umjetnosti i politi\u010dkog obrazovanja, TAoR postavlja cilj propitivanja umjetni\u010dkih djela i kulturnih proizvoda na temelju lokalnih primjera kao mogu\u0107ih na\u010dina pru\u017eanja otpora. Kako bi izgradili paneuropsko razumijevanje fa\u0161izma i umjetni\u010dki utemeljenih na\u010dina njegovu otporu, a uz podr\u0161ku me\u0111unarodno priznatih umjetnika, mladi su istra\u017eili i su-kreirali umjetni\u010dka djela kao izraz otpora fa\u0161izmu. U sr\u017ei projekta je kriti\u010dko propitivanje povijesnih djela i uspore\u0111ivanje njihovih konteksta, zna\u010denja i u\u010dinaka na sada\u0161njost.<\/p>\n\n\n\n<p><br>10.00 pozdravni govor Vesna Me\u0161tri\u0107, ravnateljica MSU-a<\/p>\n\n\n\n<p>10.05 Ana \u0160kegro: predstavljanje projekta Umjetnost otpora<\/p>\n\n\n\n<p>10.20 predstavljanje radova nastalih u su-kreativnom procesu projekta Umjetnost otpora<\/p>\n\n\n\n<p>11.00 Josip Jagi\u0107: Kartografija otpora<\/p>\n\n\n\n<p>11.15 Sanja Horvatin\u010di\u0107: Tragovi otpora: materijalna kultura Narodnooslobodila\u010dke borbe<\/p>\n\n\n\n<p>11.30 pauza za kavu<\/p>\n\n\n\n<p>12.00 Vana Govi\u0107, Damir Gamulin Gamba i Antun Sev\u0161ek: Memorijalni centar \u201eLipa pamti\u201c&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>12.30 Nika Petkovi\u0107: Slana &#8211; radikalni krajobraz<\/p>\n\n\n\n<p>12.45 zavr\u0161na diskusija<\/p>\n\n\n\n<p>13.00 posjet izlo\u017ebi Umjetnost otpora<\/p>\n\n\n\n<p>Program se odr\u017eava na engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n<p><br>BIOGRAFIJE<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Damir Gamulin<\/strong> (Zagreb, 1974.) je dizajner i istra\u017eiva\u010d sa sjedi\u0161tem u Zagrebu koji se bavi me\u0111uodnosima tehnologije, disciplina i razmjera, obuhva\u0107aju\u0107i grafi\u010dki, uredni\u010dki, prostorni i interaktivni dizajn. Njegovi projekti karakteristi\u010dno uklju\u010duju integrirane metode razvoja sadr\u017eaja, ure\u0111ivanja i interpretacije, \u0161ire\u0107i dizajnersku praksu u nove kontekste. Gamulin je sudjelovao na Triennale di Milano (2022.) i Taipe\u0161kom bijenalu (2020.), te je bio umjetni\u010dki direktor Hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu (2006.), uz brojne regionalne izlo\u017ebe. Suosniva\u010d je studija OO (organizirano oblikovanje), dizajnerske i istra\u017eiva\u010dke prakse, i vi\u0161estruko je nagra\u0111ivan za interdisciplinarni rad koji povezuje kustoske strategije i dizajn kroz razli\u010dite medije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vana Govi\u0107 Markovi\u0107<\/strong> diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju 2006. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Muzejska je savjetnica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka gdje radi kao voditeljica Memorijalnog centra \u201eLipa pamti\u201c. U svom se radi bavi temama te\u0161ke ba\u0161tine, povezuju\u0107i kulturu sje\u0107anja sa suvremenom umjetno\u0161\u0107u i participativnim praksama. Od 2018. do 2021. godine vodila je EU projekt Muzej budu\u0107nosti u sklopu kojeg je, po prvi put u Hrvatskoj, uspje\u0161no implementirano sudioni\u010dko upravljanje muzejom. Autorica je ve\u0107eg broja izlo\u017ebi, publikacija i stru\u010dnih \u010dlanaka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sanja Horvatin\u010di\u0107<\/strong> (Zagreb, 1987.) znanstvena je suradnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Njezina istra\u017eivanja usmjerena su na produkciju spomenika i kulturu sje\u0107anja u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, kao i na politiku ba\u0161tine i memorije u postsocijalisti\u010dkom kontekstu. Sudjelovala je u istra\u017eiva\u010dkim projektima koji se bave povije\u0161\u0107u jugoslavenske kulturne politike i Pokretom nesvrstanih, kriti\u010dkim studijama memorije i ba\u0161tine te digitalnom povije\u0161\u0107u umjetnosti. Od 2019. godine vodi interdisciplinarni projekt ba\u0161tine <em>Ba\u0161tina odozdo | Dre\u017enica: Sje\u0107anja i tragovi 1941.\u20131945.<\/em> Trenutno vodi projekt <em>Digitalna mre\u017ea, prostorna i (kon)tekstualna analiza umjetni\u010dkih pojava i ba\u0161tine 20. stolje\u0107a.<\/em> Autorica je brojnih znanstvenih publikacija.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Josip Jagi\u0107<\/strong> (Zagreb, 1987.) zavr\u0161io je op\u0107u gimnaziju dr. Ivana Kranj\u010deva u \u0110ur\u0111evcu, diplomirao modernu i suvremenu povijest na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 2015. Bavio se istra\u017eivanjem struktura partizanskog otpora u Jugoslaviji tijekom Drugog svjetskog rata, na temu kojih objavljuje tekstove i knjige. Od 2019. godine radi u fondaciji Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe kao projektni menad\u017eer i politi\u010dki analiti\u010dar.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nika Petkovi\u0107<\/strong> (Rijeka, 1992.) zavr\u0161ila je preddiplomski i diplomski studij filmologije na Filozofskom fakultetu u Bologni, u Italiji, a od 2023. doktorandica je studija knji\u017eevnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2015. do 2018. sura\u0111ivala je s Bolonjskom kinotekom, s festivalom klasi\u010dnog i restauriranog filma Il Cinema Ritrovato te s arhivom amaterskih i eksperimentalnih filmova Home Movies, kao istra\u017eiva\u010dica arhivske gra\u0111e na razli\u010ditim filmskim projektima. Od 2021. godine tako\u0111er sura\u0111uje s festivalom dokumentarnog filma ZagrebDox kao filmska selektorica i voditeljica razgovora s autorima, a od 2024. godine zaposlena je u udruzi za audiovizualna istra\u017eivanja 25 FPS, kao koordinatorica udruge i selektorica filmskih programa. Osim filmske umjetnosti njeno podru\u010dje interesa posebno je fokusirano na fotografiju. Izlagala je na nekoliko grupnih i samostalnih izlo\u017ebi (Persona, 2019.; Slana &#8211; radikalni krajobraz, 2021.; Tok, 2023.).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Antun Sev\u0161ek<\/strong> je arhitekt, istra\u017eiva\u010d i aktivist koji se bavi razvojem strategija urbanisti\u010dkog planiranja i njihovim disrupcijama u doticaju s dru\u0161tvenom i materijalnom stvarnosti grada. Dugogodi\u0161nji je \u010dlan Platforme 9,81, nevladine organizacije za istra\u017eivanja, edukaciju i aktivizam na polju arhitekture i urbanizma, a od 2014. aktivan je u udrugama Pravo na grad i Operacija grad u kojima se bavi pra\u0107enjem i analizom prostorno-planskih dokumenata, politikama upravljanja gradom i razvojem inovativnih institucionalnih modela. Kontinuirano sura\u0111uje s Damirom Gamulinom u istra\u017eivanju i oblikovanju kroz razli\u010dite medije i vrste zadataka s posebnim naglaskom na javne prostore i prostore za kulturu, prvenstveno na projektima sustava ozna\u010davanja, produkt dizajna, postava izlo\u017ebi te arhitekture. Kroz tu suradnju dobitnik je nagrade Neven \u0160egvi\u0107 2015. za knjigu i izlo\u017ebu &#8221;Prostori su-djelovanja&#8221;, Velike nagrade 52. zagreba\u010dkog salona za projekt Memorijalne zbirke Lipa pamti 2016., te nagrade 22. Salona arhitekture Novi Sad u kategoriji Enterijer i nagrade Bernardo Bernardi za postav izlo\u017ebe Ako tebe zaboravim\u2026 &#8211; Holokaust u Hrvatskoj 1941. \u2013 1945. \/ zadnje odredi\u0161te Auschwitz 2020.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.msu.hr\/dogadanja\/tribina-umjetnost-otpora\/1697.html\">http:\/\/www.msu.hr\/dogadanja\/tribina-umjetnost-otpora\/1697.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46340,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-46339","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/theartofbeinggovernedanderwaldgrond2019.jpg?fit=1280%2C719&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":46339,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53939","url_meta":{"origin":46339,"position":1},"title":"6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 11. do 13. lipnja 2026.","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji se ove godine odr\u017eava pod temom\u00a0Povjesni\u010dar umjetnosti kao autor. Kongres se odvija od 11. do 13. lipnja 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te okuplja vi\u0161e od 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Program uklju\u010duje pozvana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":46339,"position":2},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":46339,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":46339,"position":4},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":46339,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46339","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46339"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46339\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46341,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46339\/revisions\/46341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46340"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46339"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46339"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46339"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}