{"id":46339,"date":"2025-05-09T17:58:50","date_gmt":"2025-05-09T17:58:50","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46339"},"modified":"2025-05-09T17:58:50","modified_gmt":"2025-05-09T17:58:50","slug":"tribina-umjetnost-otpora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46339","title":{"rendered":"Tribina \u201eUmjetnost otpora\u201c"},"content":{"rendered":"\n

U petak, 9. svibnja od 10 do 14 sati<\/strong> u dvorani \u0160kolica MSU-a odr\u017eat \u0107e se tribina Umjetnost otpora<\/em><\/strong> organizirana u sklopu istoimenog projekta i izlo\u017ebe predstavljene u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu od 8. svibnja do 21. lipnja 2025. Projekt The Arts of Resistance (TAoR)<\/em> ili na hrvatskome Umjetnost otpora<\/em>, kojega su pokrenuli Ruth Anderwald + Leonhard Grond iz umjetni\u010dke organizacije HASENHERZ, \u017eeli otkriti poveznice izme\u0111u povijesnih, kulturnih, dru\u0161tvenih, politi\u010dkih i fizi\u010dkih otpora fa\u0161izmu putem su-kreativnog pristupa. Takav pristup obuhva\u0107a istra\u017eivanje povijesti, umjetni\u010dke radionice i razgovore sa stru\u010dnjacima te me\u0111unarodnu razmjenu mladih na Sveu\u010dili\u0161tu primijenjenih umjetnosti u Be\u010du, izlo\u017ebu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, umjetnost u javnom prostoru predstavljenu u suradnji sa \u0161kolama i Umjetni\u010dkim sveu\u010dili\u0161tem u Braunschweigu pod vodstvom prof. Martina Krenna, te publikaciju.<\/p>\n\n\n\n

Temelje\u0107i se na tekstu Umberta Eca We Are European<\/em> (2019), projekt propituje Europu kao eksperiment mira, europskog identiteta i otpora fa\u0161izmu u pro\u0161losti i danas. Na razme\u0111u me\u0111unarodnog rada mladih, trenutnih istra\u017eivanja umjetnosti i politi\u010dkog obrazovanja, TAoR postavlja cilj propitivanja umjetni\u010dkih djela i kulturnih proizvoda na temelju lokalnih primjera kao mogu\u0107ih na\u010dina pru\u017eanja otpora. Kako bi izgradili paneuropsko razumijevanje fa\u0161izma i umjetni\u010dki utemeljenih na\u010dina njegovu otporu, a uz podr\u0161ku me\u0111unarodno priznatih umjetnika, mladi su istra\u017eili i su-kreirali umjetni\u010dka djela kao izraz otpora fa\u0161izmu. U sr\u017ei projekta je kriti\u010dko propitivanje povijesnih djela i uspore\u0111ivanje njihovih konteksta, zna\u010denja i u\u010dinaka na sada\u0161njost.<\/p>\n\n\n\n


10.00 pozdravni govor Vesna Me\u0161tri\u0107, ravnateljica MSU-a<\/p>\n\n\n\n

10.05 Ana \u0160kegro: predstavljanje projekta Umjetnost otpora<\/p>\n\n\n\n

10.20 predstavljanje radova nastalih u su-kreativnom procesu projekta Umjetnost otpora<\/p>\n\n\n\n

11.00 Josip Jagi\u0107: Kartografija otpora<\/p>\n\n\n\n

11.15 Sanja Horvatin\u010di\u0107: Tragovi otpora: materijalna kultura Narodnooslobodila\u010dke borbe<\/p>\n\n\n\n

11.30 pauza za kavu<\/p>\n\n\n\n

12.00 Vana Govi\u0107, Damir Gamulin Gamba i Antun Sev\u0161ek: Memorijalni centar \u201eLipa pamti\u201c <\/p>\n\n\n\n

12.30 Nika Petkovi\u0107: Slana – radikalni krajobraz<\/p>\n\n\n\n

12.45 zavr\u0161na diskusija<\/p>\n\n\n\n

13.00 posjet izlo\u017ebi Umjetnost otpora<\/p>\n\n\n\n

Program se odr\u017eava na engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n


BIOGRAFIJE<\/p>\n\n\n\n

Damir Gamulin<\/strong> (Zagreb, 1974.) je dizajner i istra\u017eiva\u010d sa sjedi\u0161tem u Zagrebu koji se bavi me\u0111uodnosima tehnologije, disciplina i razmjera, obuhva\u0107aju\u0107i grafi\u010dki, uredni\u010dki, prostorni i interaktivni dizajn. Njegovi projekti karakteristi\u010dno uklju\u010duju integrirane metode razvoja sadr\u017eaja, ure\u0111ivanja i interpretacije, \u0161ire\u0107i dizajnersku praksu u nove kontekste. Gamulin je sudjelovao na Triennale di Milano (2022.) i Taipe\u0161kom bijenalu (2020.), te je bio umjetni\u010dki direktor Hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu (2006.), uz brojne regionalne izlo\u017ebe. Suosniva\u010d je studija OO (organizirano oblikovanje), dizajnerske i istra\u017eiva\u010dke prakse, i vi\u0161estruko je nagra\u0111ivan za interdisciplinarni rad koji povezuje kustoske strategije i dizajn kroz razli\u010dite medije.<\/p>\n\n\n\n

Vana Govi\u0107 Markovi\u0107<\/strong> diplomirala je povijest umjetnosti i etnologiju 2006. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Muzejska je savjetnica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka gdje radi kao voditeljica Memorijalnog centra \u201eLipa pamti\u201c. U svom se radi bavi temama te\u0161ke ba\u0161tine, povezuju\u0107i kulturu sje\u0107anja sa suvremenom umjetno\u0161\u0107u i participativnim praksama. Od 2018. do 2021. godine vodila je EU projekt Muzej budu\u0107nosti u sklopu kojeg je, po prvi put u Hrvatskoj, uspje\u0161no implementirano sudioni\u010dko upravljanje muzejom. Autorica je ve\u0107eg broja izlo\u017ebi, publikacija i stru\u010dnih \u010dlanaka.<\/p>\n\n\n\n

Sanja Horvatin\u010di\u0107<\/strong> (Zagreb, 1987.) znanstvena je suradnica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Njezina istra\u017eivanja usmjerena su na produkciju spomenika i kulturu sje\u0107anja u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, kao i na politiku ba\u0161tine i memorije u postsocijalisti\u010dkom kontekstu. Sudjelovala je u istra\u017eiva\u010dkim projektima koji se bave povije\u0161\u0107u jugoslavenske kulturne politike i Pokretom nesvrstanih, kriti\u010dkim studijama memorije i ba\u0161tine te digitalnom povije\u0161\u0107u umjetnosti. Od 2019. godine vodi interdisciplinarni projekt ba\u0161tine Ba\u0161tina odozdo | Dre\u017enica: Sje\u0107anja i tragovi 1941.\u20131945.<\/em> Trenutno vodi projekt Digitalna mre\u017ea, prostorna i (kon)tekstualna analiza umjetni\u010dkih pojava i ba\u0161tine 20. stolje\u0107a.<\/em> Autorica je brojnih znanstvenih publikacija.<\/p>\n\n\n\n

Josip Jagi\u0107<\/strong> (Zagreb, 1987.) zavr\u0161io je op\u0107u gimnaziju dr. Ivana Kranj\u010deva u \u0110ur\u0111evcu, diplomirao modernu i suvremenu povijest na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 2015. Bavio se istra\u017eivanjem struktura partizanskog otpora u Jugoslaviji tijekom Drugog svjetskog rata, na temu kojih objavljuje tekstove i knjige. Od 2019. godine radi u fondaciji Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe kao projektni menad\u017eer i politi\u010dki analiti\u010dar.<\/p>\n\n\n\n

Nika Petkovi\u0107<\/strong> (Rijeka, 1992.) zavr\u0161ila je preddiplomski i diplomski studij filmologije na Filozofskom fakultetu u Bologni, u Italiji, a od 2023. doktorandica je studija knji\u017eevnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2015. do 2018. sura\u0111ivala je s Bolonjskom kinotekom, s festivalom klasi\u010dnog i restauriranog filma Il Cinema Ritrovato te s arhivom amaterskih i eksperimentalnih filmova Home Movies, kao istra\u017eiva\u010dica arhivske gra\u0111e na razli\u010ditim filmskim projektima. Od 2021. godine tako\u0111er sura\u0111uje s festivalom dokumentarnog filma ZagrebDox kao filmska selektorica i voditeljica razgovora s autorima, a od 2024. godine zaposlena je u udruzi za audiovizualna istra\u017eivanja 25 FPS, kao koordinatorica udruge i selektorica filmskih programa. Osim filmske umjetnosti njeno podru\u010dje interesa posebno je fokusirano na fotografiju. Izlagala je na nekoliko grupnih i samostalnih izlo\u017ebi (Persona, 2019.; Slana – radikalni krajobraz, 2021.; Tok, 2023.).<\/p>\n\n\n\n

Antun Sev\u0161ek<\/strong> je arhitekt, istra\u017eiva\u010d i aktivist koji se bavi razvojem strategija urbanisti\u010dkog planiranja i njihovim disrupcijama u doticaju s dru\u0161tvenom i materijalnom stvarnosti grada. Dugogodi\u0161nji je \u010dlan Platforme 9,81, nevladine organizacije za istra\u017eivanja, edukaciju i aktivizam na polju arhitekture i urbanizma, a od 2014. aktivan je u udrugama Pravo na grad i Operacija grad u kojima se bavi pra\u0107enjem i analizom prostorno-planskih dokumenata, politikama upravljanja gradom i razvojem inovativnih institucionalnih modela. Kontinuirano sura\u0111uje s Damirom Gamulinom u istra\u017eivanju i oblikovanju kroz razli\u010dite medije i vrste zadataka s posebnim naglaskom na javne prostore i prostore za kulturu, prvenstveno na projektima sustava ozna\u010davanja, produkt dizajna, postava izlo\u017ebi te arhitekture. Kroz tu suradnju dobitnik je nagrade Neven \u0160egvi\u0107 2015. za knjigu i izlo\u017ebu ”Prostori su-djelovanja”, Velike nagrade 52. zagreba\u010dkog salona za projekt Memorijalne zbirke Lipa pamti 2016., te nagrade 22. Salona arhitekture Novi Sad u kategoriji Enterijer i nagrade Bernardo Bernardi za postav izlo\u017ebe Ako tebe zaboravim\u2026 – Holokaust u Hrvatskoj 1941. \u2013 1945. \/ zadnje odredi\u0161te Auschwitz 2020.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

http:\/\/www.msu.hr\/dogadanja\/tribina-umjetnost-otpora\/1697.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46340,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-46339","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/05\/theartofbeinggovernedanderwaldgrond2019.jpg?fit=1280%2C719&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46339","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46339"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46339\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46341,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46339\/revisions\/46341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46340"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46339"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46339"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46339"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}