Trodnevnom nau\u010dnom konferencijom Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu obilje\u017eio je 75 godina svog postojanja. Ovaj zna\u010dajni jubilej obilje\u017een je konferencijom koja je trajala od 23-25. aprila 2025. godine. Organizator doga\u0111aja bio je Centar za historijska istra\u017eivanja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Konferencija je organizovana pod nazivom \u201eBosanskohercegova\u010dka historija kroz vizuru alumnija Odsjeka za historiju\u201c s ciljem da se predstave trenuta\u010dni rezultati bosanskohercegova\u010dke historije i srodnih nauka historije umjetnosti i arheologije. Otvaranju konferencije prisustvovao je gradona\u010delnik Sarajeva Predrag Puhari\u0107, predstavnici Federalnog ministarstva nauke i obrazovanja i rukovodstvo Univerziteta u Sarajevu. Povodom obilje\u017eavanja 75 godina Odsjeka za historiju, Univerzitet u Sarajevu \u2013 Filozofski fakultet uru\u010dena je zahvalnica prof. dr. Enesu Pelidiji za izuzetan doprinos razvoju historiografije i obrazovanju generacija histori\u010dara, \u010dime je oboga\u0107ena intelektualna i kulturna ba\u0161tina Bosne i Hercegovine. Posljednje minute ceremonije otvaranja bile su posve\u0107ene kratkom filmu o Odsjeku koji su pripremili studenti Melika Fazli\u0107 i Meldin Kesetovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prvi dan bio je rezervisan za prezentiranje rezultata istra\u017eivanja stru\u010dnjaka iz oblasti prahistorije, antike, srednjeg vijeka i osmanskog perioda. \u010cetrnaest doktora nauka i tri magistra struke predstavila su teme koje problematiziraju neolitski alat, Batonov ustanak, maj\u010dinstvo kod Ilira, rano kr\u0161\u0107anstvo, dvorski skriptorij bosanskih kraljeva, potomke vojvode Vlatkovi\u0107a, urbanizaciju na prostoru srednjovjekovne Bosne, feudalizam u historiografiji, nekretnine bosanskih velika\u0161a u Dubrovniku, nove arheolo\u0161ke nalaze iz srednjovjekovne Bosne, vezu izme\u0111u ste\u0107aka i ranih ni\u0161ana, te prozopografiju va\u017enih li\u010dnosti iz osmanskog perioda. Prvog dana konferencije izlagali su Jesenko Had\u017eihasanovi\u0107, Salmedin Mesihovi\u0107, Almir Mari\u0107, Amra \u0160a\u010di\u0107 Be\u0107a, Edin Veletovac, Ema Mazrak, Adis Zili\u0107, Elmedina Duranovi\u0107, Nedim Rabi\u0107, Almir Peco, Edin Bujak, Haris Dervi\u0161evi\u0107, Andrea Meki\u0107, Muamer Hod\u017ei\u0107 i Elma Kori\u0107. Moderatori sesija bili su histori\u010dari sa Odsjeka za historiju Amra \u0160a\u010di\u0107 Be\u0107a, Almir Peco i Fahd Kasumovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Drugi dan konferencije otvorili su Minka D\u017eanko (prodekanesa Filozofskog fakulteta), te akademik prof. dr. Husnija Kamberovi\u0107 i prof. dr. Zijad \u0160ehi\u0107. Profesori su evocirali svoja sje\u0107anja na studiranje osamdesetih godina i svoj dugogodi\u0161nji rad na Odsjeku. Njihove pri\u010de bile su podsjetnik na bogatu historiju i zna\u010daj Odsjeka za brojne generacije histori\u010dara. Prije po\u010detka radnog dijela konferencije voditeljica Centra za historijska istra\u017eivanja Amra \u0160a\u010di\u0107 Be\u0107a predstavila je dosada\u0161nje rezultate Centra i najavila nove projekte. Sve\u010dani dio programa moderirao je Voditelj vije\u0107a Odsjeka Amir Duranovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Drugi dan konferencije bio je posve\u0107en novijoj historiji Bosne i Hercegovine o \u010demu je govorilo \u0161esnaest alumna Odsjeka za historiju u zvanju doktora nauka. Kroz tri panela prezentovani su rezultati arhivskih istra\u017eivanja razli\u010ditih tema iz socijalne, ekonomske, politi\u010dke i kulturne historije. Predstavljen je \u0161irok spektar tema: problem samoubojstva i arhitekture u austrougarskom periodu, polo\u017eaj BiH u Prvom svjetskom ratu, fenomen nadriljekarstva u periodu Kraljevine Jugoslavije, kultura sje\u0107anja u Bosanskoj krajini, likovna umjetnost u periodu socijalizma, polo\u017eaj \u017eena \u201egastarbajterki” u dru\u0161tvu, razumijevanje raspada Jugoslavije na primjeru predstave \u201eSveti Sava\u201c, odnos histori\u010dara prema savremenim doga\u0111ajima, historijsko razumijevanje pojma \u201eetni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje\u201c, odluke Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog tribunala kao historijski izvor, povezanost geopolitike i historije i doprinos Odsjeka za historiju nastavnom procesu u BiH. O ovim temama govorili su: Amila Kasumovi\u0107, Mirha \u0160abanovi\u0107, <\/sup>Andrea Baoti\u0107-Rustanbegovi\u0107, Zijad \u0160ehi\u0107, Minela Radu\u0161i\u0107, Dino Dupanovi\u0107, Asja Mandi\u0107, Aida Li\u010dina Rami\u0107, Sabina Velad\u017ei\u0107, Aida Abad\u017ei\u0107 Hod\u017ei\u0107, Mirza D\u017eananovi\u0107, Amir Duranovi\u0107, Mesud \u0160adinlija, Merisa Karovi\u0107-Babi\u0107, Jahja Muhasilovi\u0107 i Melisa Fori\u0107 Plasto. Tri posljednje sesije moderirali su Minela Radu\u0161i\u0107, Amir Duranovi\u0107 i Merisa Karovi\u0107-Babi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Posljednjeg dana konferencije odr\u017eana je doktorska radionica za studente zavr\u0161nih godina doktorskog studija Odsjeka za historiju. Doktoranti su u saradnji sa svojim mentorima pripremili zanimljivu radionicu koja se temeljila na razumijevanju odre\u0111enih procesa i pojava iz razli\u010ditih razdoblja bosanskohercegova\u010dke pro\u0161losti. Predstavljeni su i neki novi metodolo\u0161ki pristupi pa su tako teme iz klasi\u010dne historije analizirane su iz perspektive savremenih tehnologija, kreativnih industrija i filozofsko-historijskih promi\u0161ljanja. Budu\u0107i doktori moderne i savremene historije i njihovi mentori predstavili su zanimljiva istra\u017eivanja o humanitarnom radu u Drugom svjetskom ratu i polo\u017eaju \u017eena u jednoj mikroregiji u periodu socijalizma. Svi tematski okviri bili su ograni\u010deni na prostor dana\u0161nje Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n U\u010desnici dana\u0161nje radionice: Goran Popovi\u0107 (metorica prof. dr. Amra \u0160a\u010di\u0107 Be\u0107a), Tin Marijanovi\u0107 (mentor prof. dr. Salmedin Mesihovi\u0107), Ajdin Muhedinovi\u0107 (mentor prof. dr. Amir Duranovi\u0107), Jasna Pa\u0161i\u0107 (mentor prof. dr. Zijad \u0160ehi\u0107). Iz opravdanih razloga odsutan je bio doktorant Amer Maslo koji je pripremio prezentaciju svog rada, a njegov mentor prof. dr. Edin Radu\u0161i\u0107 je predstavio dosada\u0161nje rezultate njihove saradnje i metodologiju rada na disertaciji. Moderator radionice bio je Salmedin Mesihovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ovo je jedna od najve\u0107ih historiografskih konferencija koja je organizirana posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini gdje je na jednom mjestu okupila preko trideset bosanskohercegova\u010dkih doktora historijskih i srodnih nauka koji svoja istra\u017eivanja provode na jedanaest razli\u010ditih nau\u010dnih institucija. Predstavljeni rezultati pokazuju posve\u0107enost doma\u0107ih stru\u010dnjaka i institucija izu\u010davanju historijskog naslje\u0111a kroz nove tematske i metodolo\u0161ke okvire. Konferencija nema internacionalni karakter jer se \u017eeljelo ukazati na va\u017enost doma\u0107e nau\u010dne produkcije. Na temelju izlo\u017eenih rezultata istra\u017eivanja vidljivo je da je bosanskohercegova\u010dka historiografija u uzlaznoj putanji. Nove generacije stru\u010dnjaka propituju, analiziraju i tuma\u010de fenomene iz pro\u0161losti zna\u010dajno vi\u0161e nego \u0161to je javnost upoznata sa tim. Stoga je jedan od ciljeva ove konferencije bio popularizacija bosanskohercegova\u010dke historije i njenih istra\u017eiva\u010da, kao i povezivanje mati\u010dnog Odsjeka sa generacijama nekada\u0161njih studenta.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n