{"id":46049,"date":"2025-04-25T20:22:57","date_gmt":"2025-04-25T20:22:57","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46049"},"modified":"2025-04-25T20:26:14","modified_gmt":"2025-04-25T20:26:14","slug":"papa-franjo-nadaj-se-autobiografija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=46049","title":{"rendered":"Papa Franjo, \u201eNadaj se. Autobiografija\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Nakon hrvatskog izdanja knjige \u201e\u017divot. Moja povijest u Povijesti\u201c (Zagreb: Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, 2024), upravo je objavljena i knjiga Jorgea Marija Bergoglia \u201eNadaj se. Autobiografija\u201c (Zagreb: Znanje, 2025).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Autobiografija nije na\u0161e privatno pismo, nego putna torba. A sje\u0107anje nije samo ono \u0161to pamtimo, nego i ono \u0161to nas okru\u017euje. Ne govori samo o onome \u0161to je bilo, nego o onome \u0161to \u0107e biti. Naizgled je ju\u010der, a zapravo je sutra. Sve se ra\u0111a kako bi procvalo u vje\u010dnu prolje\u0107u. Na kraju \u0107emo re\u0107i samo ovo: ne sje\u0107am se ni\u010dega u \u010demu nema Tebe.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Francesco<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Cijeli je \u017eivotopis niz vrlo osobnih pri\u010da koji &#8220;do kosti&#8221; otkriva papu Franju \u010dija \u0107e iskrenost dirnuti ljude diljem svijeta, jer \u017eeli pokazati da je i on samo \u010dovjek uronjen u zbilju koja ga okru\u017euje, sa svojim dobrim i lo\u0161im stranama, a zapravo ih koristi kako bi progovorio o velikim svjetskim temama. Papina pri\u010da govori i o obitelji i njezinoj va\u017enosti za pojedinca, o povijesti iseljeni\u0161tva iz talijanskog Pijemonta i useljeni\u0161tva u Argentinu, o susjedima i odnosu s druga\u010dijima koji su ga okru\u017eivali, o odrastanju i zaljubljivanju, o \u0161kolovanju i odu\u0161evljenju za sve\u0107eni\u0161tvo i redovni\u0161tvo, ali i o slabostima, pogre\u0161kama i zatajenjima zbog kojih i danas \u017eali. Papa se otkriva, iznosi anegdote iz svog \u017eivota, pi\u0161e osje\u0107ajno, dirljivo i vedro. No, u svako poglavlje, u svaku pri\u010du, uspijeva utisnuti svoju moralnu i duhovnu ostav\u0161tinu oslonjen na nadu &#8220;koja ne posti\u0111uje&#8221; i koju \u017eeli prenijeti i na budu\u0107e nara\u0161taje.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Prof. dr. sc. Danijel Laba\u0161<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Jorge Mario Bergoglio<\/p>\n\n\n\n<p>Ro\u0111en je u Buenos Airesu 17. prosinca 1936. godine. Sin talijanskih doseljenika, najstarije od petero djece u obitelji iz \u010detvrti Flores, sa svjedod\u017ebom kemijskog tehni\u010dara, 1963. diplomirao je filozofiju, sve\u0107enik je od 1969., isusova\u010dki provincijal Argentine od 1973., pomo\u0107ni biskup od 1992., nadbiskup Buenos Airesa od 1998., kardinal od 2001., a od 13. o\u017eujka 2013. rimski je biskup i 266. papa Katoli\u010dke crkve. Dvanaestu godinu svojega pontifikata, 2025., proglasio je novim Jubilejom pod motom &#8220;Hodo\u010dasnici nade&#8221;. Nadaj se, djelo napisano u suradnji s Carlom Mussom, objavljeno je istodobno na raznim jezicima u vi\u0161e od 80 zemalja svijeta.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/znanje.hr\/product\/nadaj-se\/500010\">https:\/\/znanje.hr\/product\/nadaj-se\/500010<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Prethodna obavijest na portalu Historiografija.hr:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr wp-block-embed-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"5MwqsVRldX\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44024\">\u017divot. Moja povijest u Povijesti<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;\u017divot. Moja povijest u Povijesti&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=44024&#038;embed=true#?secret=ozfxB29thg#?secret=5MwqsVRldX\" data-secret=\"5MwqsVRldX\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":46050,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-46049","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Franjo.jpg?fit=360%2C548&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":46049,"position":0},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":46049,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":46049,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":46049,"position":3},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":46049,"position":4},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52969","url_meta":{"origin":46049,"position":5},"title":"Martyn Rady, &#8220;Sredi\u0161nja kraljevstva. Nova povijest Srednje Europe&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srednja Europa nije samo prostor na karti, ve\u0107 i regija zajedni\u010dkog iskustva, me\u0111usobnih posu\u0111ivanja, nametanja i nerazumijevanja. Od Rimskog Carstva nadalje, bila je metom invazije s istoka. U srednjem vijeku, Srednjoeuropljani su svoje isto\u010dne neprijatelje nazivali \u201cpsoglavcima\u201d. Kasnije \u0107e do\u0107i Turci, \u0160ve\u0111ani, Rusi i Sovjeti, koji \u0107e svi ovu regiju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/sredisnja-kraljevstva.jpg?fit=826%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46049","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46049"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46049\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":46054,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46049\/revisions\/46054"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46050"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}