{"id":4601,"date":"2017-05-29T08:07:08","date_gmt":"2017-05-29T08:07:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4601"},"modified":"2017-05-29T08:08:49","modified_gmt":"2017-05-29T08:08:49","slug":"predstavljanje-knjiga-reane-senjkovic-i-andree-matosevica-i-diskusija-o-etnografiji-socijalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4601","title":{"rendered":"Predstavljanje knjiga Reane Senjkovi\u0107 i Andree Mato\u0161evi\u0107a i diskusija o etnografiji socijalizma"},"content":{"rendered":"

U srijedu, 31. svibnja 2016. u 18 sati u Muzeju Jugoslavije u Beogradu.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Muzej Jugoslavije
\nu okviru programa
\nRazgovori o Jugoslaviji \u2013 uvod u (post)jugoslovenske studije (Razgovori 17)
\npoziva vas u sredu 31. maja u 18 \u010dasova na predstavljanje knjiga:<\/p>\n

 <\/p>\n

Svaki dan pobjeda: kultura omladinskih radnih akcija,<\/strong>
\nReane Senjkovi\u0107 i<\/strong>
\nSocijalizam s udarni\u010dkim licem: etnografija radnog pregala\u0161tva<\/strong>
\nAndree Mato\u0161evi\u0107a<\/strong>
\nkao i diskusiju o etnografiji socijalizma.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Autori \u0107e me\u0111usobno predstaviti i komentarisati knjige i diskutovati sa publikom.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi Svaki dan pobjeda: kultura omladinskih radnih akcija<\/strong> (2016)<\/p>\n

 <\/p>\n

Svaki dan pobjeda prva je postjugoslovenska kulturno-antropolo\u0161ka studija o fenomenu radnih akcija u Jugoslaviji \u010dija se izuzetna vrednost ne iscrpljuje samo u pionirskoj ulozi. \u0160tavi\u0161e, ni u samom socijalizmu nije napisana ovako opse\u017ena i temeljna monografija u \u010diju analiti\u010dku perspektivu ulaze razli\u010diti tipovi kulturnih praksi: od knji\u017eevnosti, filmova, se\u0107anja, medija, doma\u0107ih i stranih, koji su kreirali zna\u010denja radnih akcija. Analiziraju\u0107i obilje raznovrsne gra\u0111e, poput filma Prekobrojna Branka Bauera, Krle\u017einog teksta Izlet na omladinsku prugu Br\u010dko\u2013Banovi\u0107i, sve do manje poznatih radova kao \u0161to je zbornik The Railway: An Adventure in Construction, koji je uredio britanski istori\u010dar Edvard Palmer Tompson, iskreno odu\u0161evljen idejom i praksom radnih akcija s kojima se susreo u Jugoslaviji, autorka donosi inovativan i iscrpan pogled na taj fenomen koji je u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji imao gotovo mitski status. Ukratko, neophodno \u0161tivo u \u201eovom stra\u0161nom \u010dasu\u201d prekarijata i devalvacije vrednosti rada za op\u0161te dobro. (dr sc. Ma\u0161a Kolanovi\u0107)<\/p>\n

 <\/p>\n

O autorki<\/p>\n

Reana Senjkovi\u0107<\/strong> \u2013 Diplomirala je i magistrirala na Odseku za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, a na Odseku za etnologiju istog fakulteta doktorirala je 1997. godine. U Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu zaposlena je od 1990. godine, od 2012. kao nau\u010dna savetnica u trajnom zvanju. Autorka je pet nau\u010dnih monografija i niza nau\u010dnih \u010dlanaka. Za knjigu Izgubljeno u prijenosu: Pop iskustvo soc kulture primila je Godi\u0161nju dr\u017eavnu nagradu za nauku (2009). Knjigu Svaki dan pobjeda: kultura omladinskih radnih akcija objavila je 2016. godine. Voditeljka je na projektu Closing the Gap Between Formal and Informal Institutions in the Balkans (INFORM), Obzor 2020, 2016\u20132019, te voditeljka projekta Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj (2017\u20132021).<\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi Socijalizam s udarni\u010dkim licem: etnografija radnog pregala\u0161tva<\/strong> (2015)<\/p>\n

 <\/p>\n

Delo je u nau\u010dnom i stru\u010dnom pogledu izuzetno relevantno jer omogu\u0107ava analiti\u010dki pogled u temu rada, radnih praksi i ideologizacije rada kontekstualizovanu u periodu ranog, razvijenog i poznog socijalizma u Jugoslaviji, predstavljaju\u0107i time pionirski poduhvat u domenu etnologije i antropologije . Bri\u017eljivim istra\u017eivanjem pokazuje nam kako se kroz promene na\u010dina govora o udarnicima i udarni\u0161tvu mo\u017ee slikovito pratiti transformacija dru\u0161tva koje su udarnici \u201egradili\u201d \u2013 od utopijskog zanosa u ranom poratnom dobu, preko \u201ekulturizacije\u201d udarni\u0161tva u vremenu porasta standarda i zaborava koji je usledio, zajedno sa istro\u0161eno\u0161\u0107u dru\u0161tvenog modela, do savremenih postsocijalisti\u010dkih evokacija, u nostalgi\u010dnom klju\u010du, vremena kada su radnici, makar i ideolo\u0161ki, predstavljali centralne figure proizvodnog sistema. (dr sc. Ildiko Erdei)<\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru<\/p>\n

Andrea Mato\u0161evi\u0107<\/strong> (1979) docent je i vi\u0161i nau\u010dni saradnik na Katedri za socio-humanisti\u010dke nauke Odeljenja za interdsciplinarne, italijanske i kulturolo\u0161ke studije Univerziteta Jurja Dobrile u Puli, te jedan od osniva\u010da Centra za kulturolo\u0161ka i istorijska istra\u017eivanja socijalizma. Predaje kolegijume iz polja etnologije i antropologije. Objavio je tridesetak nau\u010dnih radova u doma\u0107im i me\u0111unarodnim \u010dasopisima i zbornicima radova, te tri knjige: Pod zemljom. Antropologija rudarenja na Labin\u0161tini u XX stolje\u0107u (2011), Socijalizam s udarni\u010dkim licem. Etnografija radnog pregala\u0161tva (2015), te kao koautor s Teom \u0160koki\u0107 Polutani dugog trajanja. Balkanisti\u010dki diskursi (2014). S Ladom Durakovi\u0107 uredio je zbornik radova Socijalizam na klupi. Jugoslavensko dru\u0161tvo o\u010dima nove postjugoslavenske humanistike (2013).<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O programu: Razgovori o Jugoslaviji \u2013 uvod u (post)jugoslovenske studije redovan je program Muzeja Jugoslavije pokrenut 2014. godine. Program je zami\u0161ljen kao kulturolo\u0161ka, transdisciplinarna analiza raznih jugoslovenskih fenomena, dru\u0161tvenih odnosa i praksi, direktno na liniji misije Muzeja kao \u201emesta otvorenog dijaloga i razmene znanja i iskustava\u201c. Ciljevi programa su povezivanje i umre\u017eavanje sa institucijama, organizacijama i pojedincima koji se na razli\u010dite na\u010dine bave Jugoslavijom; propitivanje i problematizacija postoje\u0107ih mi\u0161ljenja, znanja i perspektiva; stvaranje osnova za edukativni i nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki rad u Muzeju Jugoslavije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161e informacija i arhiva: http:\/\/razgovori.mij.rs\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.mij.rs\/programi\/477\/predstavljanje-knjiga-reane-senjkovic-i-andree-matosevica-i-diskusija-o-etnografiji-socijalizma..html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4602,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4601","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/etno-soc.jpg?fit=300%2C111&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":4601,"position":0},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":4601,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":4601,"position":2},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 “Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53994","url_meta":{"origin":4601,"position":3},"title":"Doga\u0111anja CKPIS-a: Predavanje Melvina Bernarda o dodjeli stanova u kasnom socijalizmu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji sveu\u010dili\u0161nog Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma \u2013 u utorak, 2. lipnja 2026., u 17.00 sati u dv. 221\u00a0na Filozofskom fakultetu u Puli (Negrijeva 6, prvi kat) \u2013 gostuju\u0107e javno predavanje pod naslovom Workers\u2019 Self-Management in Practice: Company Housing Distribution in Late Socialist Yugoslavia\u00a0odr\u017eao\u00a0je\u00a0Melvin Bernard, doktorand na\u00a0\u00c9cole\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":4601,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":4601,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika” u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4601","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4601"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4601\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4605,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4601\/revisions\/4605"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4602"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4601"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4601"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4601"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}