{"id":45969,"date":"2025-04-22T08:34:43","date_gmt":"2025-04-22T08:34:43","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45969"},"modified":"2025-04-22T08:34:43","modified_gmt":"2025-04-22T08:34:43","slug":"predavanje-anite-buhin-jesu-li-primorci-i-dalmatinci-rodeni-casanove-skica-za-istrazivanje-povijesti-galebarenja-na-jadranu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45969","title":{"rendered":"Predavanje Anite Buhin \u201eJesu li Primorci i Dalmatinci \u2018ro\u0111eni Casanove\u2019? Skica za istra\u017eivanje povijesti galebarenja na Jadranu\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U organizaciji CKPIS-a u \u010detvrtak, 24. travnja 2025., u 12.00 sati na Filozofskom fakultetu u Puli (Negrijeva 6, 1. kat, povijest-arheologija, dvorana 212-CKPIS) gostuju\u0107e javno predavanje pod naslovom <em>\u201cJesu li Primorci i Dalmatinci \u2018ro\u0111eni Casanove\u2019?\u201d: Skica za istra\u017eivanje povijesti galebarenja na Jadranu<\/em> odr\u017eat \u0107e dr. sc. Anita Buhin sa Sveu\u010dili\u0161ta Nova u Lisabonu i suradnica CKPIS-a.<\/p>\n\n\n\n<p>Galebarenje se u javnosti prepoznaje kao lokalni jadranski fenomen, kao pona\u0161anje karakteristi\u010dno za mladi\u0107e koji ljeti zavode strankinje te \u010desto stupaju u intimne i seksualne odnose s njima. Unato\u010d njegovoj prisutnosti u kolektivnoj memoriji, o galebarenju se naj\u010de\u0161\u0107e raspravlja kroz anegdotalni ili nostalgi\u010dni diskurs, bez dublje analiti\u010dke razrade. U ovom \u0107e se predavanju predstaviti rezultati dvogodi\u0161njeg preliminarnog istra\u017eivanja galebarenja na Jadranu iz povijesne perspektive kroz prizmu romanti\u010dnog i seksualnog turizma u kontekstu jugoslavenskog socijalizma. Odnosno, poku\u0161at \u0107e se odgovoriti na pitanje: kako istra\u017eivati povijest galebarenja i \u0161to nam ono mo\u017ee re\u0107i o konstrukcijama i idealima mu\u0161kosti na Jadranu, u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji i \u0161irem mediteranskom prostoru?<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/ihc.fcsh.unl.pt\/en\/anita-buhin\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Anita Buhin<\/a> je znanstvena suradnica na Institutu za suvremenu povijest pri Fakultetu dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta Nova u Lisabonu. Doktorirala je 2019. na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu u Firenci. Od 2012. sura\u0111uje s Centrom za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma u razli\u010ditim oblicima. Objavila je vi\u0161e znanstvenih radova na hrvatskom i engleskom jeziku, a 2022. i prvu monografiju na engleskom jeziku, <em>Jugoslavenski socijalizam \u201csa okusom mora, sa okusom soli\u201d: Mediteranizacija jugoslavenske popularne kulture pod talijanskim utjecajem 1950-ih i 1960-ih<\/em>, koja je u hrvatskom prijevodu iza\u0161la 2024. godine. Trenuta\u010dno se bavi utjecajem intimnih odnosa i turizma na razvoj mediteranskog maskuliniteta u Jugoslaviji, Italiji i Portugalu 1960-ih-1980-ih u sklopu \u0161estogodi\u0161njeg projekta koji financira portugalska Zaklada za znanost i tehnologiju.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.unipu.hr\/ckpis\/dogadanja\">https:\/\/www.unipu.hr\/ckpis\/dogadanja<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":45970,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-45969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Buhin_2025.png?fit=960%2C540&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45969"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45969\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45971,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45969\/revisions\/45971"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}