{"id":45864,"date":"2025-04-16T20:14:03","date_gmt":"2025-04-16T20:14:03","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45864"},"modified":"2025-04-16T20:18:18","modified_gmt":"2025-04-16T20:18:18","slug":"umro-knjizevnik-filip-david","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45864","title":{"rendered":"Umro knji\u017eevnik Filip David"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U 86. godini preminuo je knji\u017eevnik Filip David (1940-2025), \u010diji je \u017eivot obilje\u017een Holokaustom, a kasnije primjerice djelovanjem u udru\u017eenjima Nezavisnih pisaca i Beogradskog kruga na prijelazu 1980-ih i 1990-ih. S Mirkom Kova\u010dem i Lordanom Zafranovi\u0107em sura\u0111ivao je na filmovima \u201eOkupacija u 26 slika\u201c i \u201ePad Italije\u201c. Iz njegova knji\u017eevnog opusa izdvojit \u0107emo roman <em>Ku\u0107a se\u0107anja i zaborava<\/em> (objavljenog i u izdanju Frakture) koji \u201ejuri kroz dvadeseto stolje\u0107e, kroz stolje\u0107e boli i patnje, stolje\u0107e \u010dija poruka bez prestanka klopo\u0107e kroz tamu no\u0107i\u201c.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Op\u0161irnije:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/autori\/filip-david\">https:\/\/fraktura.hr\/autori\/filip-david<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/kuca-secanja-i-zaborava\">https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/kuca-secanja-i-zaborava<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/david-filip\">https:\/\/www.enciklopedija.hr\/clanak\/david-filip<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/preminuo-knjizevnik-dramaturg-i-scenarist-filip-david-12110092\">https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/preminuo-knjizevnik-dramaturg-i-scenarist-filip-david-12110092<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/u-85-godini-umro-istaknuti-srpski-knjizevnik-filip-david-foto-20250414\">https:\/\/www.tportal.hr\/kultura\/clanak\/u-85-godini-umro-istaknuti-srpski-knjizevnik-filip-david-foto-20250414<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/otisao-veliki-srpski-pisac-filip-david-prezivio-je-holokaust-suprotstavio-se-milosevicu-i-ostao-vjeran-svom-beogradu\">https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/otisao-veliki-srpski-pisac-filip-david-prezivio-je-holokaust-suprotstavio-se-milosevicu-i-ostao-vjeran-svom-beogradu<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/milosevic-ga-je-proglasio-neprijateljem-drzave-kao-i-vucic-biti-izdajnik-u-takvoj-srbiji-najmanje-je-sto-moze-uciniti-svaki-castan-covjek-15574361\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/milosevic-ga-je-proglasio-neprijateljem-drzave-kao-i-vucic-biti-izdajnik-u-takvoj-srbiji-najmanje-je-sto-moze-uciniti-svaki-castan-covjek-15574361<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/umro-je-veliki-srpski-pisac-filip-david-ovako-je-govorio-prica-o-raspadu-jugoslavije-nije-jednostavna-i-zavisi-od-toga-tko-je-prica-15573769\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/umro-je-veliki-srpski-pisac-filip-david-ovako-je-govorio-prica-o-raspadu-jugoslavije-nije-jednostavna-i-zavisi-od-toga-tko-je-prica-15573769<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obavijest je objavljena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/umro-je-filip-david\">https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/umro-je-filip-david<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":45865,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20,12],"tags":[],"class_list":["post-45864","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Filip-David.jpg?fit=1024%2C656&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54024,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54024","url_meta":{"origin":45864,"position":0},"title":"Pavu\u0161a Ve\u017ei\u0107, &#8220;Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeno je novo sveu\u010dili\u0161no izdanje Stolje\u0107e ru\u0161enja i gra\u0111enja povijesnoga grada u Zadru autora Pavu\u0161e Ve\u017ei\u0107a i urednika Ivana Josipovi\u0107a. U ovoj raspravi razmatranje se odnosi na povijesni grad u Zadru, prostor u prstenu gradskih zidina, drevno naselje kojega gra\u0111ani, ali i narod cijeloga zadarskog kraja, od davnine zove Grad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Stoljece_rusenja.jpg?fit=489%2C371&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55928,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55928","url_meta":{"origin":45864,"position":1},"title":"\u201e\u010casna pionirska\u201c \u2013 Boris Ra\u0161eta &amp; Goran Gavranovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Kolektivna sje\u0107anja na nekada\u0161nju Jugoslaviju i danas predstavljaju va\u017ean dio dru\u0161tvene i kulturne ba\u0161tine prostora jugoisto\u010dne Europe. Knjiga \u201e\u010casna pionirska \u2013 tragovi jednog vremena\u201c Borisa Ra\u0161ete i Gorana Gavranovi\u0107a donosi pregled fenomena, osoba, doga\u0111aja i predmeta koji su obilje\u017eili svakodnevni \u017eivot, popularnu kulturu i dru\u0161tvene procese druge polovice 20. stolje\u0107a.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55466,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55466","url_meta":{"origin":45864,"position":2},"title":"Predavanje \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d u Splitu povodom Dana europske ba\u0161tine 2026. i Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt i Hrvatske paneuropske unije \u2013 Ogranak Split, u ponedjeljak, 28. rujna 2026. godine s po\u010detkom u 18:00 sati, u prostoru Knji\u017enice Dalmatina (Zagreba\u010dka ulica 4, Split) odr\u017eat \u0107e se predavanje pod nazivom \u201eStolje\u0107e hrvatske zajednice u Belgiji\u201d. Doga\u0111anje se organizira u povodu obilje\u017eavanja\u00a0Dana europske ba\u0161tine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Stoljece-hrvatske-zajednice-u-Belgiji-2.jpg?fit=1080%2C589&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55544,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55544","url_meta":{"origin":45864,"position":3},"title":"Od valonskih ugljenokopa do suvremenih europskih institucija \u2013 odr\u017eano predavanje o hrvatskoj zajednici u Belgiji","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U prostoru Knji\u017enice Dalmatina u Splitu 28. rujna 2026. g. odr\u017eano je sve\u010dano predavanje posve\u0107eno stogodi\u0161njoj povijesti i ba\u0161tini hrvatske zajednice u Kraljevini Belgiji, ususret obilje\u017eavanju Dana europske ba\u0161tine 2026., blagdana svetoga Jeronima te Dana Splitsko-dalmatinske \u017eupanije. Doga\u0111anje su zajedni\u010dki organizirali Hrvatska udruga Benedikt i splitski ogranak Hrvatske paneuropske unije,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000428417.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":45864,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":45864,"position":5},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45864","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45864"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45864\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45867,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45864\/revisions\/45867"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45865"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45864"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45864"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45864"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}