Pod nazivom \u201ePrijeporne teme hrvatske povijesti 19. i 20. st.\u201c u Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea odr\u017eana je dvodnevna radionica za novinare i druge medijske djelatnike. Time je, uz pro\u0161logodi\u0161nju radionicu \u201eIzvori (za provjeru) informacija i njihova pouzdanost\u201c, zaokru\u017een projektni plan upoznavanja novinara i drugih medijskih djelatnika s prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. st. te stru\u010dnjacima koji se tim temama bave, ali i plan poticanja tih stru\u010dnjaka da sna\u017enije reagiraju na neto\u010dne medijske informacije.<\/p>\n\n\n\n
Nakon pozdravnih rije\u010di voditeljice projekta Ankice \u0160unji\u0107 Matkovi\u0107 i glavnoga ravnatelja Zavoda dr. sc. Bruna Kragi\u0107a, prvi dan zapo\u010deo je izlaganjem dr. sc. Filipa Hamer\u0161aka, u kojem je donesen pregled glavnih prijepora o hrvatskom dr\u017eavnopravnom polo\u017eaju 1868\u20131990. Iz iskustva osobnoga rada na projektu dr. sc. Stjepan Matkovi\u0107 govorio je o provjerama \u010dinjenica u temama o politi\u010dkim ideologijama od druge polovice 19. st. do 1941. \u201eDugo\u201c 19. st. zaokru\u017eeno je izlaganjem dr. sc. Rudolfa Bari\u0161i\u0107a o razmi\u0161ljanjima bosanskih franjevaca o pitanju nacionalne svijesti, odnosno \u0161to im je u tom kontekstu zna\u010dilo bo\u0161nja\u0161tvo, a \u0161to hrvatstvo. Kako se po brojnosti pitanja poslije u raspravi pokazalo, slijedila su izlaganja koja se bave i danas u hrvatskom dru\u0161tvu najintrigantnijim povijesnim temama. Dr. sc. Vladimir Geiger govorio je o (ne)utemeljenosti broja od \u201eoko 100 000\u201c \u017ertava logora Jasenovac i njegovim zagovornicima, a dr. sc. Martina Grahek Ravan\u010di\u0107 iznijela je kontroverze povezane s Bleiburgom i stradanjima na kri\u017enom putu.<\/p>\n\n\n\n
Drugi dan, koji su moderirali koordinatori projekta dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Julija Barun\u010di\u0107 Pletikosi\u0107, zapo\u010deo je izlaganjem dr. sc. Domagoja Kne\u017eevi\u0107a o raspadu Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije, koje je bilo dobar uvod u konkretnije teme o doga\u0111anjima nakon toga. O prvoj takvoj temi, jesu li pad Vukovara 1991. i Bosanske Posavine 1992. bili izdaja ili vojni poraz, govorio je dr. sc. Davor Marijan. Nije sporna \u010dinjenica da mediji mogu sna\u017eno utjecati na dru\u0161tvo i oblikovati javno mnijenje i kad izvje\u0161\u0107uju to\u010dno i nepristrano, primaju\u0107i informacije iz pouzdanih i provjerenih izvora, a kamoli kad je rije\u010d o suprotnim primjerima, kako je to pokazao dr. sc. Roman Domovi\u0107 u izlaganju o zlonamjernim informacijskim aktivnostima u oblikovanju percepcije o Domovinskom ratu. Kakvu je pak ulogu imala politika Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini po\u010detkom 1990-ih na temelju javnih govora, ali i transkripta nejavnoga slu\u017ebenoga razgovora hrvatskoga predsjednika Franje Tu\u0111mana objasnio je dr. sc. Ante Nazor.<\/p>\n\n\n\n
Uz doktora komunikacijskih i informacijskih znanosti Romana Domovi\u0107a, na radionici su sudjelovala jo\u0161 dvojica stru\u010dnjaka koji nisu \u010dlanovi CroFactina tima. Dr. sc. Domagoj Vidovi\u0107 s Instituta za hrvatski jezik govorio je o jezi\u010dnom identitetu i posezanjima za hrvatskom kulturnom ba\u0161tinom, prije svega onom s dubrova\u010dkoga podru\u010dja, ali i onom u vojvo\u0111anskom dijelu Ba\u010dke u Srbiji (Bunjevci) te u Boki Kotorskoj i Svebarju, kako naziva podru\u010dje crnogorskoga grada Bara s okolicom. Novinar i urednik Ve\u010dernjega lista \u017darko Ivkovi\u0107 govorio je o provjeravanju to\u010dnosti informacija u tradicionalnim medijima te se osvrnuo na djelatnost CroFacte, nadaju\u0107i se ve\u0107emu broju objava, me\u0111u ostalim i na neke od na ovoj radionici otvorenih tema.<\/p>\n\n\n\n
Potrebu razja\u0161njavanja tih, a i mnogih drugih tema o kojima se neto\u010dno ili nedovoljno argumentirano raspravlja i dugo nakon \u0161to su se doga\u0111aji zbili, pokazala su, kako je spomenuto, i pitanja postavljena izlaga\u010dima.<\/p>\n\n\n\n