{"id":45855,"date":"2025-04-15T22:22:48","date_gmt":"2025-04-15T22:22:48","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45855"},"modified":"2025-04-15T22:23:15","modified_gmt":"2025-04-15T22:23:15","slug":"odrzana-radionica-prijeporne-teme-hrvatske-povijesti-19-i-20-st","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45855","title":{"rendered":"Odr\u017eana radionica \u201ePrijeporne teme hrvatske povijesti 19. i 20. st.\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Pod nazivom \u201ePrijeporne teme hrvatske povijesti 19. i 20. st.\u201c u Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea odr\u017eana je dvodnevna radionica za novinare i druge medijske djelatnike. Time je, uz pro\u0161logodi\u0161nju radionicu \u201eIzvori (za provjeru) informacija i njihova pouzdanost\u201c, zaokru\u017een projektni plan upoznavanja novinara i drugih medijskih djelatnika s prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. st. te stru\u010dnjacima koji se tim temama bave, ali i plan poticanja tih stru\u010dnjaka da sna\u017enije reagiraju na neto\u010dne medijske informacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon pozdravnih rije\u010di voditeljice projekta Ankice \u0160unji\u0107 Matkovi\u0107 i glavnoga ravnatelja Zavoda dr. sc. Bruna Kragi\u0107a, prvi dan zapo\u010deo je izlaganjem dr. sc. Filipa Hamer\u0161aka, u kojem je donesen pregled glavnih prijepora o hrvatskom dr\u017eavnopravnom polo\u017eaju 1868\u20131990. Iz iskustva osobnoga rada na projektu dr. sc. Stjepan Matkovi\u0107 govorio je o provjerama \u010dinjenica u temama o politi\u010dkim ideologijama od druge polovice 19. st. do 1941. \u201eDugo\u201c 19. st. zaokru\u017eeno je izlaganjem dr. sc. Rudolfa Bari\u0161i\u0107a o razmi\u0161ljanjima bosanskih franjevaca o pitanju nacionalne svijesti, odnosno \u0161to im je u tom kontekstu zna\u010dilo bo\u0161nja\u0161tvo, a \u0161to hrvatstvo. Kako se po brojnosti pitanja poslije u raspravi pokazalo, slijedila su izlaganja koja se bave i danas u hrvatskom dru\u0161tvu najintrigantnijim povijesnim temama. Dr. sc. Vladimir Geiger govorio je o (ne)utemeljenosti broja od \u201eoko 100 000\u201c \u017ertava logora Jasenovac i njegovim zagovornicima, a dr. sc. Martina Grahek Ravan\u010di\u0107 iznijela je kontroverze povezane s Bleiburgom i stradanjima na kri\u017enom putu.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi dan, koji su moderirali koordinatori projekta dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Julija Barun\u010di\u0107 Pletikosi\u0107, zapo\u010deo je izlaganjem dr. sc. Domagoja Kne\u017eevi\u0107a o raspadu Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije, koje je bilo dobar uvod u konkretnije teme o doga\u0111anjima nakon toga. O prvoj takvoj temi, jesu li pad Vukovara 1991. i Bosanske Posavine 1992. bili izdaja ili vojni poraz, govorio je dr. sc. Davor Marijan. Nije sporna \u010dinjenica da mediji mogu sna\u017eno utjecati na dru\u0161tvo i oblikovati javno mnijenje i kad izvje\u0161\u0107uju to\u010dno i nepristrano, primaju\u0107i informacije iz pouzdanih i provjerenih izvora, a kamoli kad je rije\u010d o suprotnim primjerima, kako je to pokazao dr. sc. Roman Domovi\u0107 u izlaganju o zlonamjernim informacijskim aktivnostima u oblikovanju percepcije o Domovinskom ratu. Kakvu je pak ulogu imala politika Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini po\u010detkom 1990-ih na temelju javnih govora, ali i transkripta nejavnoga slu\u017ebenoga razgovora hrvatskoga predsjednika Franje Tu\u0111mana objasnio je dr. sc. Ante Nazor.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz doktora komunikacijskih i informacijskih znanosti Romana Domovi\u0107a, na radionici su sudjelovala jo\u0161 dvojica stru\u010dnjaka koji nisu \u010dlanovi CroFactina tima. Dr. sc. Domagoj Vidovi\u0107 s Instituta za hrvatski jezik govorio je o jezi\u010dnom identitetu i posezanjima za hrvatskom kulturnom ba\u0161tinom, prije svega onom s dubrova\u010dkoga podru\u010dja, ali i onom u vojvo\u0111anskom dijelu Ba\u010dke u Srbiji (Bunjevci) te u Boki Kotorskoj i Svebarju, kako naziva podru\u010dje crnogorskoga grada Bara s okolicom. Novinar i urednik Ve\u010dernjega lista \u017darko Ivkovi\u0107 govorio je o provjeravanju to\u010dnosti informacija u tradicionalnim medijima te se osvrnuo na djelatnost CroFacte, nadaju\u0107i se ve\u0107emu broju objava, me\u0111u ostalim i na neke od na ovoj radionici otvorenih tema.<\/p>\n\n\n\n<p>Potrebu razja\u0161njavanja tih, a i mnogih drugih tema o kojima se neto\u010dno ili nedovoljno argumentirano raspravlja i dugo nakon \u0161to su se doga\u0111aji zbili, pokazala su, kako je spomenuto, i pitanja postavljena izlaga\u010dima.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa\u017eetci sviju izlaganja mogu se pro\u010ditati u <a href=\"https:\/\/www.lzmk.hr\/images\/2022_Vijesti\/2025\/Crofacta\/CroFacta_Prijeporne_teme_hrvatske%20povijesti_19_20_st.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">promid\u017ebenoj bro\u0161uri<\/a>. Ve\u0107ina tih tema zasigurno \u0107e biti obra\u0111ena prilikom provjere medijskih informacija u sklopu projekta CroFacta, pa vas pozivamo da nas pratite i dalje, do okrugloga stola u prosincu ove godine, na kojem \u0107e se raspravljati o iskustvima rada, dosegnutim rezultatima i mogu\u0107em daljnjem razvoju projekta.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>* Iznesena stajali\u0161ta i mi\u0161ljenja ne odra\u017eavaju nu\u017eno slu\u017ebena stajali\u0161ta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajali\u0161ta Agencije za elektroni\u010dke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroni\u010dke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se dr\u017eati odgovornima za njih.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i fotogalerija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.lzmk.hr\/vijesti\/dvodnevna-radionica-za-novinare-i-druge-medijske-djelatnike\">https:\/\/www.lzmk.hr\/vijesti\/dvodnevna-radionica-za-novinare-i-druge-medijske-djelatnike<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41033,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-45855","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/CroFacta-logo.jpg?fit=1024%2C512&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":45855,"position":0},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53483","url_meta":{"origin":45855,"position":1},"title":"II. sociohistorijska radionica: \u010cemu teorija?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 23. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu u Osijeku bit \u0107e odr\u017eana II. sociohistorijska radionica. Ovogodi\u0161nja radionica odvija se pod krovnom temom \u010cemu teorija? Devetero sudionika nastojat \u0107e sa\u017eeto predstaviti teorijsko-metodolo\u0161ke modele koje primjenjuju pri izradi vlastitih diplomskih i doktorskih radova iz moderne i suvremene povijesti. Plenarno izlaganje odr\u017eat\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":45855,"position":2},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53886","url_meta":{"origin":45855,"position":3},"title":"Peta Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 29. do 31. svibnja 2026. odr\u017eana je uz povijesni lokalitet crkve sv. Martina u Martinu 5. Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da. O toj je manifestaciji o\u017eivljene povijesti diplomski rad Festivali srednjovjekovlja u Republici Hrvatskoj. Primjer Na\u0161i\u010dke vite\u0161ke pri\u010de napisala Sara Pavelik 2025. godine. Iz medija: https:\/\/nasice.hr\/vijesti\/zavrsila-jubilarna-peta-nasicka-viteska-prica\/ https:\/\/nasice.com\/nasicka-viteska-prica-ponovno-ozivjela-srednji-vijek-pod-zidinama-crkve-sv-martina\/ https:\/\/magazin.hrt.hr\/price-iz-hrvatske\/nasicka-viteska-prica-donosi-jedinstven-dozivljaj-srednjovjekovne-povijesti-12744630","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":45855,"position":4},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":45855,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45855","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45855"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45855\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45857,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45855\/revisions\/45857"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41033"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45855"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45855"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45855"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}