{"id":45838,"date":"2025-04-14T22:26:21","date_gmt":"2025-04-14T22:26:21","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45838"},"modified":"2025-04-14T22:26:21","modified_gmt":"2025-04-14T22:26:21","slug":"ljiljana-haidar-diab-ljubav-u-sjeni-ratova-kako-je-biti-supruga-ratnog-izvjestitelja-hassana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45838","title":{"rendered":"Ljiljana Haidar Diab, \u201eLJUBAV U SJENI RATOVA \u2013 Kako je biti supruga ratnog izvjestitelja Hassana\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Zagreb: Despot Infinitus, 2025.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O knjizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Svaki ratni izvjestitelj nosi svoje pri\u010de, ali malo se govori o onima koji ostaju kod ku\u0107e, koji \u010dekaju i brinu. Ja sam postala dio te pri\u010de. Moj \u017eivot kao supruge ratnog izvjestitelja nije jednostavan, ali je pun dubokih lekcija. Nau\u010dila sam \u0161to zna\u010di biti jaka u trenucima kada nema\u0161 izbora. Nau\u010dila sam \u017eivjeti s neizvjesno\u0161\u0107u i strahom, ali i cijeniti male trenutke radosti. Hassan je \u010dovjek koji nosi svijet na svojim ramenima, a ja sam tu da mu budem oslonac. Njegova predanost poslu i \u017eelja da svijet u\u010dini boljim mjestom inspiriraju me svaki dan. Zajedno smo pro\u0161li kroz mnogo toga, a iako sam \u010desto bila u sjeni njegovih pri\u010da, na\u0161 zajedni\u010dki \u017eivot bio je pri\u010da za sebe \u2013 pri\u010da o ljubavi, hrabrosti i vjeri u snagu istine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>PREDGOVOR<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hassana sam upoznao puno prije nego \u0161to ga je upoznala Ljiljana. Upoznali smo se u Ve\u010dernjem listu, gdje smo obojica radili i objavljivali, a ja sam, uz to, bio i na uredni\u010dkim du\u017enostima, pa sam mu bio i urednik. Uz posao smo se sprijateljili, a tada sam upoznao i Ljiljanu. Me\u0111utim, prvi put sam mnoge stvari o njemu i njima doznao tek kada sam dobio na \u010ditanje Ljiljanin rukopis. Pitala me bi li ga htio pro\u010ditati, vrijedi li to \u0161to je napisala, bi li mo\u017eda to htio objaviti\u2026<\/p>\n\n\n\n<p>Nije mi odmah poslala cijeli rukopis, nego nekoliko manjih dijelova u vi\u0161e navrata, onako nesigurno, srame\u017eljivo, samozatajno, nenametljivo, kakva je Ljiljana i ina\u010de. Kao \u0161to \u0107ete sigurno ovu knjigu pro\u010ditati u jednom dahu, ja sam doslovce progutao svaki njezin tekst koji mi je poslala e-mailom i odmah sam je tra\u017eio nastavak. Znao sam da je Ljiljana vi\u010dna pisanju, znao sam da s Hassanom sura\u0111uje u pisanju njegovih tekstova, ali sam svejedno ostao iznena\u0111en nevjerojatnom pitko\u0161\u0107u njezinih re\u010denica, nevjerojatnom dozom emocija, otvorenosti, sje\u0107anja, pam\u0107enja mno\u0161tva detalja, dijaloga, doga\u0111aja i osoba.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova je knjiga pravi ljubavni krimi\u0107, ali sa stvarnim osobama i u stvarnome svijetu, sa stvarnim doga\u0111ajima. To je napeta pri\u010da o po\u010decima ljubavi izme\u0111u njih dvoje, o odrastanju te ljubavi, dozrijevanju, pri \u010demu ni jednom od njih nije bilo lako, jer su oboje vukli teret vlastite pro\u0161losti, ali i teret sada\u0161njih okolnosti, obaveza i zate\u010denog stanja. U svemu tome trebalo je puno razgovora i kompromisa, ali je bila presudna ona iskra me\u0111u njima koja se dogodila ve\u0107 kod njihovog prvog slu\u010dajnog susreta u jednom velikogori\u010dkom kafi\u0107u. Recimo, ja sam tek sada iz rukopisa doznao gdje i kako su se upoznali!<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je knjiga u kojoj \u0107ete mnogo nau\u010diti o ljubavi, me\u0111usobnim odnosima, braku, partnerstvu i o \u017eivotu uop\u0107e. Ljiljana je u ovu knjigu ulo\u017eila cijelu sebe, na papir je stavila sve svoje misli i osje\u0107aje koji vas diraju dok ih \u010ditate. Mnoge \u0107e obuzeti emocije kada budu \u010ditali ovu knjigu jer je takva njena opna, a bit \u0107e i onih koji \u0107e pustiti koju suzu.<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, ovo je knjiga u kojoj \u0107ete upoznati Hassana kakvog dosad niste poznavali, pa \u010dak ni ja. Svi znamo Hassana kroz njegove mnogobrojne tekstove koje je godinama objavljivao i njegove TV nastupe. To je jedna Hassanova dimenzija, ona profesionalna. A Ljiljana u knjizi otkriva i njegovu privatnu, emotivnu, karakternu dimenziju, ljudsku, koja je svima bila dobro skrivena. Njihov odnos nije klasi\u010dan odnos jednog para; to je odnos koji je izrastao kroz isku\u0161enja njihovih putovanja po svjetskim rati\u0161tima, jer Ljiljana nije dopu\u0161tala da Hassan putuje sam u ratne zone. Ona je \u017eeljela biti s njime cijelo vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<p>No, ne samo to, Ljiljana i Hassan predstavljaju sudar dviju razli\u010ditih kultura, dva razli\u010dita na\u010dina \u017eivota, odnosa i dvije razli\u010dite vjere. Na prvi pogled, nisu imali ni\u0161ta zajedni\u010dko osim novinarstva. No, kako to obi\u010dno biva, ljubav ne poznaje granice; njih dvoje su se na\u0161li kao srodne du\u0161e i po\u010deli lomiti predrasude i barijere koje su ih \u010dekale na \u017eivotnom putu. Hassan je bio pod velikim znakom pitanja u Ljiljaninom krugu, a Ljiljana je pak bila u istoj situaciji u nekim Hassanovim. Hassanu je trebalo puno vremena, strpljenja i dokazivanja da bi bio potpuno prihva\u0107en u Ljiljaninom okru\u017eenju, posebice kada se preselio kod nje na selo, a Ljiljani je tako\u0111er trebalo isto kod njegovih.<\/p>\n\n\n\n<p>Hassan se i ina\u010de godinama nosi s mno\u0161tvom predrasuda, pa i danas, o \u010demu jako dobro znam, jer sam s njime pro\u0161ao kroz mnoge takve situacije. Doista nije lako \u017eivjeti i raditi u sredini koja te gleda druk\u010dije samo zato \u0161to si druga\u010diji; potrebno je puno vi\u0161e vremena, volje, snage i upornosti da se doka\u017ee\u0161. Mnogi strani radnici kod nas prolaze kroz isto to, kao \u0161to su mnogi na\u0161i sunarodnjaci prolazili kada su odlazili u svijet zara\u0111ivati za kruh. Ova knjiga pridonijet \u0107e ru\u0161enju tih predrasuda.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, ova knjiga ima jo\u0161 jednu dimenziju: izrazito je antiratna, iako su u naslovu ratovi, a cijeli Hassanov \u017eivot se vrti oko ratova, kao i Ljiljanin s njime. No, Hassan nije i\u0161ao po rati\u0161tima kako bi dodatno palio vatre. I\u0161ao je, a zatim i Ljiljana s njime, kako bi bilje\u017eio \u0161to ratovi donose i \u0161to ostavljaju iza sebe \u2014 stotine tisu\u0107a mrtvih, ranjenih, raseljenih, razorene gradove, sela i zemlje. Svakim svojim izvje\u0161tajem nastojao je poslati vapaj da se zaustave ratovi i krvoproli\u0107a, jer nijedan rat nikome ne donosi ni\u0161ta dobroga.<\/p>\n\n\n\n<p>Hassan je u mnogim situacijama doslovce imao glavu u torbi i, igrom slu\u010daja, izbjegao je smrt i ranjavanje, kao i Ljiljana. U Hrvatskoj, Hassan nema premca u ratnim izvje\u0161tajima nakon \u0161to je zavr\u0161io Domovinski rat. Nijedan novinar u Hrvatskoj nije pro\u0161ao toliko rati\u0161ta kao on i nije bio u toliko opasnih situacija. Njegovi izvje\u0161taji nisu samo puko bilje\u017eenje, ve\u0107 i podrobna analiza, jer je on novinar koji vrlo dobro zna \u0161to se doga\u0111a, jako je dobro informiran, upu\u0107en i na\u010ditan, nastoje\u0107i ostati profesionalan, bez zauzimanja strane. Na svim stranama postoje \u017ertve, a \u017ertve se ne smiju dijeliti i razlikovati.<\/p>\n\n\n\n<p>Stoga je i ova knjiga jo\u0161 jedan vapaj protiv ratova, posebno u vrijeme kada u Europi gori najgori ratni sukob nakon Drugoga svjetskog rata, ali i kada je svijet na novoj prekretnici, s neizvjesnim zavr\u0161etkom, dok se svi bojimo nekog tre\u0107eg svjetskog rata. Ljiljanine rije\u010di u ovoj knjizi govore sve. Oboje su svjedo\u010dili tolikim patnjama ljudi kojima nema kraja. Bilo bi pretenciozno o\u010dekivati da \u0107e ova knjiga strate\u0161ki promijeniti svijet i odnose me\u0111u ljudima i nacijama, ali trebalo ju je objaviti da se zna. To je isto kao i s novinskim tekstovima i Hassanovim izvje\u0161tajima. Istinu treba iznositi bez obzira na sve. To je najve\u0107e bogatstvo ove knjige.<\/p>\n\n\n\n<p>Zvonimir Despot<\/p>\n\n\n\n<p>___________________________________<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O HASSANU HAIDARU DIABU<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hassan Haidar Diab je hrvatski novinar, ratni izvjestitelj, politi\u010dki komentator i stru\u010dnjak za islamski radikalizam i terorizam. Ro\u0111en je 1963. godine u Bejrutu, Libanon, gdje je poha\u0111ao osnovnu i srednju \u0161kolu. U Hrvatsku je stigao 1981. godine kako bi studirao na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu. Svoju novinarsku karijeru zapo\u010deo je 1992. godine, a od 1996. radi u najtira\u017enijem dnevnom listu, Ve\u010dernjem listu. Jedan je od rijetkih zapadnih novinara koji su izvje\u0161tavali iz Libanona 2006. godine, kada su izbili sukobi izme\u0111u Izraela i libanonskog Hezbollaha.<\/p>\n\n\n\n<p>Zna\u010dajan uspon u karijeri do\u017eivio je krajem 2010. godine s po\u010detkom Arapskog prolje\u0107a. Izvje\u0161tavao je iz svih zemalja pogo\u0111enih tim doga\u0111ajima \u2013 Tunisa, Egipta, Libije, Sirije \u2013 kao i iz \u017eari\u0161nih to\u010daka u Iraku. Kao poznavatelj arapskog jezika, putovao je diljem Europe i jugozapadne Azije te obavio brojne intervjue s izbjeglicama i politi\u010darima. Kao politi\u010dki komentator, bio je gost-stru\u010dnjak na brojnim televizijskim i radijskim postajama, uklju\u010duju\u0107i HRT, Nova TV, RTL, N1, Z1, regionalni Al Jazeera Balkans, RTV BiH, TV Slovenija, njema\u010dki ZDF, kao i IRIB, TV Almayadeen i druge.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao specijalist za Bliski istok te stru\u010dnjak za islamski radikalizam i terorizam, odr\u017eao je mnoga predavanja na tu temu. Godine 2015. odr\u017eao je predavanje pod nazivom \u201cRat u Siriji i izbjegli\u010dka kriza\u201d na Policijskoj akademiji u Zagrebu, a predavao je i na Teheranskom institutu za strate\u0161ka pitanja, Konferenciji uleme u Libanonu, kao i na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu, Hrvatskim studijima i Veleu\u010dili\u0161tu VERN.<\/p>\n\n\n\n<p>U prosincu 2019. godine posjetio je Indiju, gdje je boravio u New Delhiju, Hyderabadu, te posjetio Taj Mahal. U travnju 2017. obavio je ekskluzivni intervju sa sirijskim predsjednikom Ba\u0161arom al-Asadom, koji je emitiran u vi\u0161e od 180 zemalja svijeta, a prenijele su ga najve\u0107e svjetske medijske ku\u0107e. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada. Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo mu je 2016. godine dodijelilo nagradu \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka\u201d za pisano novinarstvo, a bio je i nominiran za novinara godine. Stru\u010dni \u017eiri posebno je istaknuo njegov neprocjenjiv doprinos izvje\u0161tavanju o izbjegli\u010dkoj krizi te izvrsno pra\u0107enje doga\u0111aja u Siriji, Libanonu, Danskoj, na Kosovu, u Beogradu, Ma\u0111arskoj, Austriji, Sloveniji, Iraku, Iranu, Turskoj i njegovom rodnom Libanonu, kao i s granica Islamske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog svih svojih postignu\u0107a, a posebice zbog ekskluzivnog intervjua s Ba\u0161arom al-Asadom, Hassan Haidar Diab bio je nominiran za novinara godine 2017. Tako\u0111er, 2021. godine osvojio je nagradu Turksoy za objektivno izvje\u0161tavanje tijekom rata u Gorskom Karabahu. Iste godine dodijeljena mu je i nagrada organizacije Fijet za doprinos ru\u0161enju predrasuda, izvje\u0161tavanje iz zemalja s odre\u0111enim rezervama, razumijevanje razli\u010ditosti i razvoj tolerancije. O njemu je snimljen dokumentarni film \u201cHassanovi ratovi\u201d, koji je premijerno prikazan u lipnju 2024. godine u Velikoj Gorici te osvojio glavnu nagradu na festivalima u Vukovaru i Tuzli.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>BILJE\u0160KA O AUTORICI<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ljiljana Haidar Diab, ro\u0111ena 10. prosinca 1973. u Zagrebu, zavr\u0161ila je srednju \u0161kolu u svom rodnom gradu. Studirala je ekonomiju, no \u017eivot ju je odveo na put novinarstva i vizualnog pripovijedanja. Krajem 1990-ih godina po\u010dela se baviti fotografijom i snimanjem, razvijaju\u0107i strast prema dokumentiranju stvarnosti kroz objektiv kamere. Sura\u0111ivala je s Ve\u010dernjim listom, a danas radi i za me\u0111unarodnu novinsku agenciju Unews Agency Press.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz svoj profesionalni i osobni \u017eivot, zajedno sa suprugom, poznatim novinarom i ratnim izvjestiteljem Ve\u010dernjeg lista, obi\u0161la je mnoga svjetska rati\u0161ta \u2013 Siriju, Libiju, Irak, Libanon, Gornji Karabah \u2013 svjedo\u010de\u0107i doga\u0111ajima koji su oblikovali suvremenu povijest. Njena \u017eivotna pri\u010da i iskustva preto\u010deni su u dokumentarni film \u201cHassanovi ratovi\u201d, u kojem je protagonistkinja zajedno sa suprugom. Film je postigao zna\u010dajan uspjeh, osvojiv\u0161i dvije nagrade na filmskim festivalima u Vukovaru i Tuzli.<\/p>\n\n\n\n<p>Kombiniraju\u0107i novinarstvo, fotografiju i osobno svjedo\u010danstvo, Ljiljana Haidar Diab u knjizi donosi jedinstven pogled na svijet i doga\u0111aje koji su ga obilje\u017eili, bilje\u017ee\u0107i pri\u010de koje ne smiju biti zaboravljene.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-despot-infinitus-web-knji-ara wp-block-embed-despot-infinitus-web-knji-ara\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\nhttps:\/\/despot-infinitus.com\/proizvod\/ljubav-u-sjeni-ratova-kako-je-biti-supruga-ratnog-izvjestitelja-hassana\/\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Obavijest je objavljena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/kako-je-biti-supruga-ratnog-izvjestitelja-hassana\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/kako-je-biti-supruga-ratnog-izvjestitelja-hassana<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":45839,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-45838","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Diab.png?fit=768%2C757&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":45838,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":45838,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":45838,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":45838,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":45838,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":45838,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45838"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45838\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45840,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45838\/revisions\/45840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45839"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}