{"id":45838,"date":"2025-04-14T22:26:21","date_gmt":"2025-04-14T22:26:21","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45838"},"modified":"2025-04-14T22:26:21","modified_gmt":"2025-04-14T22:26:21","slug":"ljiljana-haidar-diab-ljubav-u-sjeni-ratova-kako-je-biti-supruga-ratnog-izvjestitelja-hassana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45838","title":{"rendered":"Ljiljana Haidar Diab, \u201eLJUBAV U SJENI RATOVA \u2013 Kako je biti supruga ratnog izvjestitelja Hassana\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Zagreb: Despot Infinitus, 2025.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O knjizi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Svaki ratni izvjestitelj nosi svoje pri\u010de, ali malo se govori o onima koji ostaju kod ku\u0107e, koji \u010dekaju i brinu. Ja sam postala dio te pri\u010de. Moj \u017eivot kao supruge ratnog izvjestitelja nije jednostavan, ali je pun dubokih lekcija. Nau\u010dila sam \u0161to zna\u010di biti jaka u trenucima kada nema\u0161 izbora. Nau\u010dila sam \u017eivjeti s neizvjesno\u0161\u0107u i strahom, ali i cijeniti male trenutke radosti. Hassan je \u010dovjek koji nosi svijet na svojim ramenima, a ja sam tu da mu budem oslonac. Njegova predanost poslu i \u017eelja da svijet u\u010dini boljim mjestom inspiriraju me svaki dan. Zajedno smo pro\u0161li kroz mnogo toga, a iako sam \u010desto bila u sjeni njegovih pri\u010da, na\u0161 zajedni\u010dki \u017eivot bio je pri\u010da za sebe \u2013 pri\u010da o ljubavi, hrabrosti i vjeri u snagu istine.<\/p>\n\n\n\n

PREDGOVOR<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hassana sam upoznao puno prije nego \u0161to ga je upoznala Ljiljana. Upoznali smo se u Ve\u010dernjem listu, gdje smo obojica radili i objavljivali, a ja sam, uz to, bio i na uredni\u010dkim du\u017enostima, pa sam mu bio i urednik. Uz posao smo se sprijateljili, a tada sam upoznao i Ljiljanu. Me\u0111utim, prvi put sam mnoge stvari o njemu i njima doznao tek kada sam dobio na \u010ditanje Ljiljanin rukopis. Pitala me bi li ga htio pro\u010ditati, vrijedi li to \u0161to je napisala, bi li mo\u017eda to htio objaviti\u2026<\/p>\n\n\n\n

Nije mi odmah poslala cijeli rukopis, nego nekoliko manjih dijelova u vi\u0161e navrata, onako nesigurno, srame\u017eljivo, samozatajno, nenametljivo, kakva je Ljiljana i ina\u010de. Kao \u0161to \u0107ete sigurno ovu knjigu pro\u010ditati u jednom dahu, ja sam doslovce progutao svaki njezin tekst koji mi je poslala e-mailom i odmah sam je tra\u017eio nastavak. Znao sam da je Ljiljana vi\u010dna pisanju, znao sam da s Hassanom sura\u0111uje u pisanju njegovih tekstova, ali sam svejedno ostao iznena\u0111en nevjerojatnom pitko\u0161\u0107u njezinih re\u010denica, nevjerojatnom dozom emocija, otvorenosti, sje\u0107anja, pam\u0107enja mno\u0161tva detalja, dijaloga, doga\u0111aja i osoba.<\/p>\n\n\n\n

Ova je knjiga pravi ljubavni krimi\u0107, ali sa stvarnim osobama i u stvarnome svijetu, sa stvarnim doga\u0111ajima. To je napeta pri\u010da o po\u010decima ljubavi izme\u0111u njih dvoje, o odrastanju te ljubavi, dozrijevanju, pri \u010demu ni jednom od njih nije bilo lako, jer su oboje vukli teret vlastite pro\u0161losti, ali i teret sada\u0161njih okolnosti, obaveza i zate\u010denog stanja. U svemu tome trebalo je puno razgovora i kompromisa, ali je bila presudna ona iskra me\u0111u njima koja se dogodila ve\u0107 kod njihovog prvog slu\u010dajnog susreta u jednom velikogori\u010dkom kafi\u0107u. Recimo, ja sam tek sada iz rukopisa doznao gdje i kako su se upoznali!<\/p>\n\n\n\n

Ovo je knjiga u kojoj \u0107ete mnogo nau\u010diti o ljubavi, me\u0111usobnim odnosima, braku, partnerstvu i o \u017eivotu uop\u0107e. Ljiljana je u ovu knjigu ulo\u017eila cijelu sebe, na papir je stavila sve svoje misli i osje\u0107aje koji vas diraju dok ih \u010ditate. Mnoge \u0107e obuzeti emocije kada budu \u010ditali ovu knjigu jer je takva njena opna, a bit \u0107e i onih koji \u0107e pustiti koju suzu.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, ovo je knjiga u kojoj \u0107ete upoznati Hassana kakvog dosad niste poznavali, pa \u010dak ni ja. Svi znamo Hassana kroz njegove mnogobrojne tekstove koje je godinama objavljivao i njegove TV nastupe. To je jedna Hassanova dimenzija, ona profesionalna. A Ljiljana u knjizi otkriva i njegovu privatnu, emotivnu, karakternu dimenziju, ljudsku, koja je svima bila dobro skrivena. Njihov odnos nije klasi\u010dan odnos jednog para; to je odnos koji je izrastao kroz isku\u0161enja njihovih putovanja po svjetskim rati\u0161tima, jer Ljiljana nije dopu\u0161tala da Hassan putuje sam u ratne zone. Ona je \u017eeljela biti s njime cijelo vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

No, ne samo to, Ljiljana i Hassan predstavljaju sudar dviju razli\u010ditih kultura, dva razli\u010dita na\u010dina \u017eivota, odnosa i dvije razli\u010dite vjere. Na prvi pogled, nisu imali ni\u0161ta zajedni\u010dko osim novinarstva. No, kako to obi\u010dno biva, ljubav ne poznaje granice; njih dvoje su se na\u0161li kao srodne du\u0161e i po\u010deli lomiti predrasude i barijere koje su ih \u010dekale na \u017eivotnom putu. Hassan je bio pod velikim znakom pitanja u Ljiljaninom krugu, a Ljiljana je pak bila u istoj situaciji u nekim Hassanovim. Hassanu je trebalo puno vremena, strpljenja i dokazivanja da bi bio potpuno prihva\u0107en u Ljiljaninom okru\u017eenju, posebice kada se preselio kod nje na selo, a Ljiljani je tako\u0111er trebalo isto kod njegovih.<\/p>\n\n\n\n

Hassan se i ina\u010de godinama nosi s mno\u0161tvom predrasuda, pa i danas, o \u010demu jako dobro znam, jer sam s njime pro\u0161ao kroz mnoge takve situacije. Doista nije lako \u017eivjeti i raditi u sredini koja te gleda druk\u010dije samo zato \u0161to si druga\u010diji; potrebno je puno vi\u0161e vremena, volje, snage i upornosti da se doka\u017ee\u0161. Mnogi strani radnici kod nas prolaze kroz isto to, kao \u0161to su mnogi na\u0161i sunarodnjaci prolazili kada su odlazili u svijet zara\u0111ivati za kruh. Ova knjiga pridonijet \u0107e ru\u0161enju tih predrasuda.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, ova knjiga ima jo\u0161 jednu dimenziju: izrazito je antiratna, iako su u naslovu ratovi, a cijeli Hassanov \u017eivot se vrti oko ratova, kao i Ljiljanin s njime. No, Hassan nije i\u0161ao po rati\u0161tima kako bi dodatno palio vatre. I\u0161ao je, a zatim i Ljiljana s njime, kako bi bilje\u017eio \u0161to ratovi donose i \u0161to ostavljaju iza sebe \u2014 stotine tisu\u0107a mrtvih, ranjenih, raseljenih, razorene gradove, sela i zemlje. Svakim svojim izvje\u0161tajem nastojao je poslati vapaj da se zaustave ratovi i krvoproli\u0107a, jer nijedan rat nikome ne donosi ni\u0161ta dobroga.<\/p>\n\n\n\n

Hassan je u mnogim situacijama doslovce imao glavu u torbi i, igrom slu\u010daja, izbjegao je smrt i ranjavanje, kao i Ljiljana. U Hrvatskoj, Hassan nema premca u ratnim izvje\u0161tajima nakon \u0161to je zavr\u0161io Domovinski rat. Nijedan novinar u Hrvatskoj nije pro\u0161ao toliko rati\u0161ta kao on i nije bio u toliko opasnih situacija. Njegovi izvje\u0161taji nisu samo puko bilje\u017eenje, ve\u0107 i podrobna analiza, jer je on novinar koji vrlo dobro zna \u0161to se doga\u0111a, jako je dobro informiran, upu\u0107en i na\u010ditan, nastoje\u0107i ostati profesionalan, bez zauzimanja strane. Na svim stranama postoje \u017ertve, a \u017ertve se ne smiju dijeliti i razlikovati.<\/p>\n\n\n\n

Stoga je i ova knjiga jo\u0161 jedan vapaj protiv ratova, posebno u vrijeme kada u Europi gori najgori ratni sukob nakon Drugoga svjetskog rata, ali i kada je svijet na novoj prekretnici, s neizvjesnim zavr\u0161etkom, dok se svi bojimo nekog tre\u0107eg svjetskog rata. Ljiljanine rije\u010di u ovoj knjizi govore sve. Oboje su svjedo\u010dili tolikim patnjama ljudi kojima nema kraja. Bilo bi pretenciozno o\u010dekivati da \u0107e ova knjiga strate\u0161ki promijeniti svijet i odnose me\u0111u ljudima i nacijama, ali trebalo ju je objaviti da se zna. To je isto kao i s novinskim tekstovima i Hassanovim izvje\u0161tajima. Istinu treba iznositi bez obzira na sve. To je najve\u0107e bogatstvo ove knjige.<\/p>\n\n\n\n

Zvonimir Despot<\/p>\n\n\n\n

___________________________________<\/p>\n\n\n\n

O HASSANU HAIDARU DIABU<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hassan Haidar Diab je hrvatski novinar, ratni izvjestitelj, politi\u010dki komentator i stru\u010dnjak za islamski radikalizam i terorizam. Ro\u0111en je 1963. godine u Bejrutu, Libanon, gdje je poha\u0111ao osnovnu i srednju \u0161kolu. U Hrvatsku je stigao 1981. godine kako bi studirao na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu. Svoju novinarsku karijeru zapo\u010deo je 1992. godine, a od 1996. radi u najtira\u017enijem dnevnom listu, Ve\u010dernjem listu. Jedan je od rijetkih zapadnih novinara koji su izvje\u0161tavali iz Libanona 2006. godine, kada su izbili sukobi izme\u0111u Izraela i libanonskog Hezbollaha.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010dajan uspon u karijeri do\u017eivio je krajem 2010. godine s po\u010detkom Arapskog prolje\u0107a. Izvje\u0161tavao je iz svih zemalja pogo\u0111enih tim doga\u0111ajima \u2013 Tunisa, Egipta, Libije, Sirije \u2013 kao i iz \u017eari\u0161nih to\u010daka u Iraku. Kao poznavatelj arapskog jezika, putovao je diljem Europe i jugozapadne Azije te obavio brojne intervjue s izbjeglicama i politi\u010darima. Kao politi\u010dki komentator, bio je gost-stru\u010dnjak na brojnim televizijskim i radijskim postajama, uklju\u010duju\u0107i HRT, Nova TV, RTL, N1, Z1, regionalni Al Jazeera Balkans, RTV BiH, TV Slovenija, njema\u010dki ZDF, kao i IRIB, TV Almayadeen i druge.<\/p>\n\n\n\n

Kao specijalist za Bliski istok te stru\u010dnjak za islamski radikalizam i terorizam, odr\u017eao je mnoga predavanja na tu temu. Godine 2015. odr\u017eao je predavanje pod nazivom \u201cRat u Siriji i izbjegli\u010dka kriza\u201d na Policijskoj akademiji u Zagrebu, a predavao je i na Teheranskom institutu za strate\u0161ka pitanja, Konferenciji uleme u Libanonu, kao i na Fakultetu politi\u010dkih znanosti u Zagrebu, Hrvatskim studijima i Veleu\u010dili\u0161tu VERN.<\/p>\n\n\n\n

U prosincu 2019. godine posjetio je Indiju, gdje je boravio u New Delhiju, Hyderabadu, te posjetio Taj Mahal. U travnju 2017. obavio je ekskluzivni intervju sa sirijskim predsjednikom Ba\u0161arom al-Asadom, koji je emitiran u vi\u0161e od 180 zemalja svijeta, a prenijele su ga najve\u0107e svjetske medijske ku\u0107e. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada. Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo mu je 2016. godine dodijelilo nagradu \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka\u201d za pisano novinarstvo, a bio je i nominiran za novinara godine. Stru\u010dni \u017eiri posebno je istaknuo njegov neprocjenjiv doprinos izvje\u0161tavanju o izbjegli\u010dkoj krizi te izvrsno pra\u0107enje doga\u0111aja u Siriji, Libanonu, Danskoj, na Kosovu, u Beogradu, Ma\u0111arskoj, Austriji, Sloveniji, Iraku, Iranu, Turskoj i njegovom rodnom Libanonu, kao i s granica Islamske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n

Zbog svih svojih postignu\u0107a, a posebice zbog ekskluzivnog intervjua s Ba\u0161arom al-Asadom, Hassan Haidar Diab bio je nominiran za novinara godine 2017. Tako\u0111er, 2021. godine osvojio je nagradu Turksoy za objektivno izvje\u0161tavanje tijekom rata u Gorskom Karabahu. Iste godine dodijeljena mu je i nagrada organizacije Fijet za doprinos ru\u0161enju predrasuda, izvje\u0161tavanje iz zemalja s odre\u0111enim rezervama, razumijevanje razli\u010ditosti i razvoj tolerancije. O njemu je snimljen dokumentarni film \u201cHassanovi ratovi\u201d, koji je premijerno prikazan u lipnju 2024. godine u Velikoj Gorici te osvojio glavnu nagradu na festivalima u Vukovaru i Tuzli.<\/p>\n\n\n\n

BILJE\u0160KA O AUTORICI<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ljiljana Haidar Diab, ro\u0111ena 10. prosinca 1973. u Zagrebu, zavr\u0161ila je srednju \u0161kolu u svom rodnom gradu. Studirala je ekonomiju, no \u017eivot ju je odveo na put novinarstva i vizualnog pripovijedanja. Krajem 1990-ih godina po\u010dela se baviti fotografijom i snimanjem, razvijaju\u0107i strast prema dokumentiranju stvarnosti kroz objektiv kamere. Sura\u0111ivala je s Ve\u010dernjim listom, a danas radi i za me\u0111unarodnu novinsku agenciju Unews Agency Press.<\/p>\n\n\n\n

Kroz svoj profesionalni i osobni \u017eivot, zajedno sa suprugom, poznatim novinarom i ratnim izvjestiteljem Ve\u010dernjeg lista, obi\u0161la je mnoga svjetska rati\u0161ta \u2013 Siriju, Libiju, Irak, Libanon, Gornji Karabah \u2013 svjedo\u010de\u0107i doga\u0111ajima koji su oblikovali suvremenu povijest. Njena \u017eivotna pri\u010da i iskustva preto\u010deni su u dokumentarni film \u201cHassanovi ratovi\u201d, u kojem je protagonistkinja zajedno sa suprugom. Film je postigao zna\u010dajan uspjeh, osvojiv\u0161i dvije nagrade na filmskim festivalima u Vukovaru i Tuzli.<\/p>\n\n\n\n

Kombiniraju\u0107i novinarstvo, fotografiju i osobno svjedo\u010danstvo, Ljiljana Haidar Diab u knjizi donosi jedinstven pogled na svijet i doga\u0111aje koji su ga obilje\u017eili, bilje\u017ee\u0107i pri\u010de koje ne smiju biti zaboravljene.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\nhttps:\/\/despot-infinitus.com\/proizvod\/ljubav-u-sjeni-ratova-kako-je-biti-supruga-ratnog-izvjestitelja-hassana\/\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Obavijest je objavljena i na portalu Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/kako-je-biti-supruga-ratnog-izvjestitelja-hassana<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":45839,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-45838","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Diab.png?fit=768%2C757&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55050,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55050","url_meta":{"origin":45838,"position":0},"title":"Francesca Albanese, “Kad svijet spava”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon srpskog izdanja na koje smo prethodno uputili, objavljeno je i hrvatsko izdanje knjige Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava na okupiranom palestinskom teritoriju. Duh mjesta \u2013 genius loci \u2013 \u010dine ljudi i njihove pri\u010de, a Palestina je mjesto gdje se povijest i svakodnevni \u017eivot sudaraju rijetko\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-8.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":45838,"position":1},"title":"Margaret Atwood, “Penelopeja”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":45838,"position":2},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54878,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54878","url_meta":{"origin":45838,"position":3},"title":"Sta\u0161a Aras, “Suhozid”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugi svjetski rat odvija se na dalmatinskom otoku, a \u010detiri \u017eene i jedna djevoj\u010dica poku\u0161avaju \u017eivjeti normalnim \u017eivotom u neo\u010dekivanim i nenormalnim okolnostima. Sta\u0161a Aras u romanu Suhozid poetskim jezikom pripovijeda o sudbinama Anke, Mile, Lidije, Vere, Marte i Blage, toliko ih pribli\u017eavaju\u0107i \u010ditatelju da gotovo mo\u017eete osjetiti miris makije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":45838,"position":4},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":45838,"position":5},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45838"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45838\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45840,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45838\/revisions\/45840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45839"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}