{"id":45701,"date":"2025-04-07T09:18:59","date_gmt":"2025-04-07T09:18:59","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45701"},"modified":"2025-04-07T09:18:59","modified_gmt":"2025-04-07T09:18:59","slug":"odrzano-predavanje-nevena-budaka-sto-nam-je-znacio-i-sto-nam-danas-znaci-tomislav-u-krizevcima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45701","title":{"rendered":"Odr\u017eano predavanje Nevena Budaka \u201c\u0160to nam je zna\u010dio i \u0161to nam danas zna\u010di Tomislav?\u201d u Kri\u017eevcima"},"content":{"rendered":"\n<p>Zavod za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije organizirao je u \u010detvrtak 20. o\u017eujka 2025. multimedijskoj dvorani u Gradskoj knji\u017enici \u201cFranjo Markovi\u0107\u201d predavanje prof. dr. sc. Nevena Budaka pod nazivom \u201c\u0160to nam je zna\u010dio i \u0161to nam danas zna\u010di Tomislav?\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>U predavanju je istaknuo da je o kralju Tomislavu poznato vrlo malo podataka. Postoje samo dva vjerodostojna izvora koja ne\u0161to o njemu ka\u017eu te jedan izvor koji govori o tada\u0161njoj Hrvatskoj. Sigurno je da je Tomislav postojao i da je na po\u010detku vladavine nosio latinsku titulu \u201cdux\u201d, \u0161to danas prevodimo kao vojvoda ili knez. U jednom trenutku papa Ivan X. nazvao ga je \u201crex\u201d, \u0161to prevodimo kao kralj. Me\u0111utim, kako su ga tada\u0161nji Hrvati nazivali na hrvatskom jeziku nije poznato jer nema sa\u010duvanih izvora. Tako\u0111er, pouzdano se zna da je sudjelovao na Crkvenom saboru u Splitu 925. godine. Sve ostalo su kasnije nadogradnje povjesni\u010dara iz 19. stolje\u0107a, koji su koriste\u0107i nepouzdane izvore stvorili mit o njegovoj krunidbi na Duvanjskom polju 925. godine, za \u0161to ne postoje povijesni dokazi,\u201d kazao je Budak, istaknuv\u0161i va\u017enost ovakvih predavanja kako bi se javnost upoznala s rezultatima znanstvene historiografije, za razliku od popularnih mitolo\u0161kih interpretacija koje prevladavaju u javnom diskursu.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNa taj na\u010din razvijamo kriti\u010dku svijest, \u0161to smatram iznimno va\u017enim. \u0160to vi\u0161e ljudi treba imati sposobnost procjene vlastite nacionalne povijesti kako bi razumjeli za\u0161to smo danas takvi kakvi jesmo. Trebamo sami istra\u017eivati i procjenjivati \u0161to je to\u010dno, a \u0161to nije. Povijesna istina u apsolutnom smislu ne postoji, ali joj se mo\u017eemo nastojati pribli\u017eiti analizom sa\u010duvanih izvora i njihovih interpretacija, umjesto da prihva\u0107amo prve informacije koje pro\u010ditamo na internetu ili u nekoj knjizi\u201d, zaklju\u010dio je Budak.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu wp-block-embed-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"5RSepM8hkO\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/u-krizevcima-predavanje-prof-dr-sc-nevena-budaka-pod-nazivom-sto-nam-je-znacio-i-sto-nam-danas-znaci-tomislav\/\">U Kri\u017eevcima predavanje prof. dr. sc. Nevena Budaka pod nazivom \u201c\u0160to nam je zna\u010dio i \u0161to nam danas zna\u010di Tomislav?\u201d<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;U Kri\u017eevcima predavanje prof. dr. sc. Nevena Budaka pod nazivom \u201c\u0160to nam je zna\u010dio i \u0161to nam danas zna\u010di Tomislav?\u201d&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/u-krizevcima-predavanje-prof-dr-sc-nevena-budaka-pod-nazivom-sto-nam-je-znacio-i-sto-nam-danas-znaci-tomislav\/embed\/#?secret=5RSepM8hkO\" data-secret=\"5RSepM8hkO\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":45702,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-45701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Budak-Krizevci.png?fit=1200%2C771&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":45701,"position":0},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":45701,"position":1},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":45701,"position":2},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54976","url_meta":{"origin":45701,"position":3},"title":"Hadrijan Franjo Borak &#8211; Tomislav Janko \u0160agi-Buni\u0107. Korespondencija 1947. \u2013 1979.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Uredili: Andrea Fili\u0107 i Anto Bari\u0161i\u0107 Broj stranica: 648Godina izdanja: 2026.Izdava\u010d: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost d.o.o. Ova iznimna knjiga donosi vi\u0161e od trideset godina korespondencije dvojice istaknutih hrvatskih kapucina, profesora i teologa \u2013 Hadrijana Franje Boraka i Tomislava Janka \u0160agi-Buni\u0107a. U razdoblju od 1947. do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54578","url_meta":{"origin":45701,"position":4},"title":"Hrvatski dr\u017eavni arhiv: Predavanje kineske znanstvenice Yarong Chen","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragi pratitelji, pozivamo vas na zanimljivo predavanje koje \u0107e odr\u017eati znanstvenica Yarong Chen. Yarong Chen ro\u0111ena je u svjetskoj prijestolnici proizvodnje porculana - Dehuau u provinciji Fujian - \u0161to je oblikovalo njene interese i obrazovanje: muzeologija i kulturna industrija i management (prvostupnica, Sveu\u010dili\u0161te u Pekingu), povijest umjetnosti (diplomski, Sveu\u010dili\u0161te u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":45701,"position":5},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45701"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45701\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45703,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45701\/revisions\/45703"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}