{"id":45635,"date":"2025-04-03T22:05:26","date_gmt":"2025-04-03T22:05:26","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45635"},"modified":"2025-04-03T22:06:33","modified_gmt":"2025-04-03T22:06:33","slug":"predstavljanja-monografije-igora-zidica-vlaho-bukovac-1855-1922","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45635","title":{"rendered":"Predstavljanja monografije Igora Zidi\u0107a &#8220;Vlaho Bukovac (1855 &#8211; 1922)&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Iz tiska je izi\u0161la monografija&nbsp;<em>Vlaho Bukovac (1855 \u2013 1922)<\/em>&nbsp;autora Igora Zidi\u0107a. Knjiga je bogato ilustrirana reprodukcijama slikarovih djela, komparativnim materijalom, fotografijama i dokumentarnim prilozima.<\/p>\n\n\n\n<p>Opse\u017ena kriti\u010dka studija Igora Zidi\u0107a strukturirana je u 11 poglavlja:<\/p>\n\n\n\n<p>1. Karizmati\u010dni tradicionalist, uvjetni hrvatski modernist<br>2. Hrvatsko slikarstvo druge polovine XIX. stolje\u0107a do Bukov\u010deva dolaska u Zagreb<br>3. Pari\u0161ka&nbsp;<em>\u00c9cole des Beaux-Arts<\/em>&nbsp;i Cabanelova klasa<br>4. Bukov\u010dev \u017eanrovski repertoar<br>5. Pariz \u2013 naporedni \u017eivot klasi\u010dnoga i romantisti\u010dkoga dvojstva od 1877. do 1892. i njegov utjecaj na Bukovca. Relativna otvorenost razli\u010ditome i problem akceptiranja novoga od 1893. do 1906.<br>6. Sna\u017eenje na Izvoru: mitovi djetinjstva i mladosti<br>7. Orijent i orijentalizmi (balkanski Bliski istok, turski Srednji istok, Egipat, Daleki istok). Japaniziranje Europe. Mi u Drugome, Drugi u nama<br>8. Bukovac i hrvatska Moderna<br>9. Portret i autoportret. Akt i figuralna grupa. (Razmatranje nekih uzoraka)<br>10. Bukovac i tri upori\u0161ta modernizma: impresionizam, neoimpresionizam, simbolizam<br>11. Bukovac i opstojnost realisti\u010dkoga.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz studiju, Zidi\u0107 je napisao iscrpan&nbsp;<em>Ljetopis<\/em>&nbsp;(kronologiju Bukov\u010deva \u017eivota i rada) te ogled o slikarovim signaturama.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz recenzije Jo\u0161ka Belamari\u0107a izdvajamo sljede\u0107e retke:<br>\u201eKnjigu ovakvih dosega i ovakva zna\u010daja mogao je napisati samo Igor Zidi\u0107, jedan od najve\u0107ih likovnih autoriteta i najve\u0107i poznavatelj hrvatske moderne likovne umjetnosti. Priredio je desetke velikih retrospektivnih izlo\u017ebi, zatim nekoliko magistralnih prikaza pojedinih segmenata povijesti hrvatskog slikarstva 20. stolje\u0107a (nadrealizam, erotika&#8230;), a objavio je brojne monografije te knjige eseja, kritika i studija. Promijenio je nizom izlo\u017ebi percepciju hrvatske Moderne u inozemstvu (me\u0111u ostalim i retrospektivom Vlaha Bukovca u Pragu 2000. godine). Monografija o Bukovcu otud je&nbsp;<em>summa<\/em>&nbsp;njegova vi\u0161edesetljetnog bavljenja fenomenom hrvatske Moderne i ovim slikarom za kojeg veli da je bio &#8216;globalni nomad prije dana\u0161nje globalizacije&#8217;, erotoman, hedonist, \u0161eta\u010d i biciklist,&nbsp;<em>globetrotter<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>gastarbeiter<\/em>&#8230; a uz potpunu usredoto\u010denost na svoje slikarstvo. (&#8230;) Knjiga nudi iznimni \u010ditala\u010dki u\u017eitak jer donosi \u010ditav kaleidoskop novih zapa\u017eanja o pojedina\u010dnim Bukov\u010devim djelima, a napisana je s karakteristi\u010dnom autorovom brigom za kori\u0161tenje hrvatskog jezika.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Recenzent Radoslav Tomi\u0107 isti\u010de: \u201e&#8230;indikativno je izdvojeno poglavlje&nbsp;<em>Ljetopis<\/em>&nbsp;<em>1855 \u2013 1922<\/em>. Tako naslovljen tekst nije novost koju Zidi\u0107 koristi prvi put: u njemu se donose biografski, kulturolo\u0161ki i dru\u0161tveni podatci koji osvjetljavaju slikara i njegovo vrijeme. U ovom slu\u010daju, to op\u0161irno poglavlje pokazuje autorovu sposobnost da od dokumenata i suhih \u010dinjenica oblikuje tekst koji ima ne samo faktografsku va\u017enost ve\u0107 i literarnu vrijednost. Gipkost i dora\u0111enost njegovih re\u010denica, kojim oblikuje \u017eive slike umjetnikovih \u017eivotnih prilika i umjetni\u010dkih opsesija, svrstavaju autora me\u0111u najistaknutije stiliste u hrvatskom jeziku na\u0161ega vremena.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Nakladnik monografije su Muzeji i galerije Konavala. Za nakladnika odgovara Ivan Ku\u0161elj, ravnatelj institucije. Knjigu je uredio sam autor, koji je izabrao i rasporedio reprodukcije, a prva suradnica urednika je Anabel Zanze. Ivana Majer sastavila je opse\u017ean pregled samostalnih i va\u017enijih skupnih izlo\u017ebi, bibliografiju i filmografiju umjetnika.&nbsp;<em>Kazalo imena i prezimena<\/em>&nbsp;priredila je vi\u0161a kustosica Muzeja i galerija Konavala Jelena Be\u017eelj, a u suradnji s autorom i katalog djela. Ve\u0107inu je fotografija izradio Goran Vrani\u0107 koji je, kao i ostali fotografi, potpisan pod reprodukcijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Oblikovanje zahtjevne monografije potpisuje dizajnersko-fotografski tim Bachrach &amp; Kri\u0161tofi\u0107, a recenzenti su Jo\u0161ko Belamari\u0107 i Radoslav Tomi\u0107 (1957. \u2013 2024.).<br>Opseg knjige je 918 stranica, format 30 x 23,5 cm, uvezana je u platno te ima vi\u0161ebojni za\u0161titni ovitak. Otisnuta je krajem 2024. godine u Tiskari Zelina.<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt su financirali Op\u0107ina Konavle i Turisti\u010dka zajednica Op\u0107ine Konavle.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvo \u0107e se predstavljanje knjige odr\u017eati u Bukov\u010devu rodnom Cavtatu 4. travnja 2025. godine u dvorani&nbsp;<em>Orlando&nbsp;<\/em>u hotelu&nbsp;<em>Croatia<\/em>&nbsp;u 19 sati.<br>Potom \u0107e monografija biti predstavljena u foajeu Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu 11. svibnja 2025. u 18 sati.<br>Posljednje proljetno predstavljanje odr\u017eat \u0107e se u Staroj gradskoj vije\u0107nici Muzeja grada Splita.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.migk.hr\/novost\/item\/1114-predstavljamo-monografiju-igora-zidica-vlaho-bukovac-1855-1922\">https:\/\/www.migk.hr\/novost\/item\/1114-predstavljamo-monografiju-igora-zidica-vlaho-bukovac-1855-1922<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":45639,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-45635","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Igor-Zidic-knjiga.jpeg?fit=630%2C279&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45635","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45635"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45635\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45638,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45635\/revisions\/45638"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45639"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}