{"id":45532,"date":"2025-03-28T16:12:58","date_gmt":"2025-03-28T16:12:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45532"},"modified":"2025-03-28T16:12:58","modified_gmt":"2025-03-28T16:12:58","slug":"alessandro-portelli-ukaz-je-bil-ze-izvrsen-rim-ardeatinske-jame-spomini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45532","title":{"rendered":"Alessandro Portelli, \u201eUkaz je bil \u017ee izvr\u0161en. Rim, Ardeatinske jame, spomini\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Nakon talijanskog izvornika i prijevoda na engleski i druge jezike, objavljeno je 2024. i slovensko izdanje knjige talijanskog povjesni\u010dara Alessandra Portellija, utjecajnog specijaliste za usmenu povijest, u kojem analizira nacisti\u010dki masakr nad civilima u Rimu 1944. kao traumati\u010dni doga\u0111aj koji je imao promjenjivo i prijeporno mjesto u kolektivnom pam\u0107enju, izme\u0111u ostalog i zbog odgovornosti koja se za njega nastojala pripisati partizanima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>V knjigi <em>Ukaz je bil \u017ee izvr\u0161en<\/em> se referen\u010dni italijanski zgodovinar Alessandro Portelli posve\u010da interpretacijam nacisti\u010dnega poboja civilstov v Rimu marca 1944. Kot povra\u010dilo za napad rimskega odporni\u0161kega gibanja so nem\u0161ke okupacijske oblasti ukazale pobiti 335 Judov, upornikov in drugih zapornikov, kar nekaj talcev pa so \u0161e isti dan pobrali po mestnih ulicah. Portellijeva analiza razli\u010dnih interpretacij dogodka sloni na obse\u017enem gradivu, ki ga je zbral v arhivih, predvsem pa s pomo\u010djo pogovorov &nbsp;z o\u010dividci, svojci \u017ertev in predstavniki drugih povojnih generacij. Zanimalo ga je namre\u010d, kako se je ta dogodek vtisnil v kolektivni spomin Rima in Italije. Posebno pozornost posve\u010da razli\u010dnim, pogosto nasprotujo\u010dim si verzijam dogodka, in temu, kako se je interpretacija spreminjala skozi \u010das. Avtor razkriva, kako so desni\u010darske skupine posku\u0161ale odgovornost za pokol prenesti na partizane, \u010de\u0161 da bi se lahko predali in prepre\u010dili ma\u0161\u010devanje. Hkrati analizira mit o tem, da so Rimljani imeli mo\u017enost &#8220;izbire&#8221; med predajo storilcev in ma\u0161\u010devanjem &#8211; v resnici so Nemci za\u010deli z usmrtitvami, \u0161e preden so javno objavili svoj ultimat. Knjiga je pomemben prispevek k razumevanju kolektivnega spomina, travme in na\u010dinov, kako dru\u017ebe predelujejo tragi\u010dne zgodovinske dogodke.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Kazalo vsebine<\/p>\n\n\n\n<p>O (ne)mo\u010di spomina (Marta Verginella, Oto Luthar)<\/p>\n\n\n\n<p>I. UVOD<br>1. Nobene zahteve ni bilo<br>2. Ob\u010dutek za zgodovino v Rimu<br>3. Kje se zgodbe za\u010dnejo in kje kon\u010dajo<br>4. Ustni viri<br>5. \u017delja, bole\u010dina, iskanje smisla<br>6. Gradnja in uporaba virov<br>7. \u010cas imen<\/p>\n\n\n\n<p>P R V I D E L<br>RIM<\/p>\n\n\n\n<p>II. \u010cASI IN KRAJI<br>1. Za\u010dnimo od za\u010detka<br>2. Klic Rima<br>3. Graditelji<br>4. Upravna prestolnica<br>5. Vojaki<br>6. V senci kupole Svetega Petra<br>7. Castelli<br>8. Portico d\u2019Ottavia (Rimska judovska \u010detrt)<br>9. Spomeniki: Testaccio, Trionfale &#8230;<br>10. Ul. della Pelliccia<\/p>\n\n\n\n<p>III. DVAJSET LET<br>1. San Lorenzo in Valle dell\u2019Inferno<br>2. Renesan\u010dni Rim: Ponte, Regola, Tor di Nona &#8230;<br>3. Liceali<br>4. Koncentracijska tabori\u0161\u010da: Gordiani, Val Melaina, Primavalle &#8230;<br>5. Ulica v sredi\u0161\u010du mesta: ul. Rasella<\/p>\n\n\n\n<p>IV. PET VOJN<br>1. Vojna proti civilistom: rasisti\u010dni zakoni<br>2. Afrika, \u0160panija, Rusija \u2026<br>3. Vojna proti civilistom: bombe v San Lorenzu<br>4. Smrt in vnovi\u010dno rojstvo domovine: 8. september 1943<br>5. Vojna proti civilistom: 16. oktober 1943<\/p>\n\n\n\n<p>D R U GI D E L<br>ARDEATINSKE JAME<\/p>\n\n\n\n<p>V. ODPORI<br>1. Incipit<br>2. Odprto mesto, ujeto mesto<br>3. Morali so ob\u010dutiti, da niso gospodarji Rima<br>4. Vojni spomini<br>5. Dolgo juna\u0161tvo: Tajna voja\u0161ka fronta<br>6. Identiteta, pripadnosti, spomin<br>7. Anzio, utrdba Bravetta, ul. Tasso &#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>VI. UL. RASELLA<br>1. Tisti dan<br>2. Nemci pojejo<br>3. Spe\u010di pes: vzrok in posledica<br>4. Napisana besedila, izgubljena besedila: ukazi, plakati in seznami<br>5. Osebna odgovornost in kolektivna krivda<br>6. Politika tistega \u010dasa<br>7. Bi se morali predati?<br>8. \u010cemu slu\u017ei?<\/p>\n\n\n\n<p>VII. POKOL<br>1. V zaporu<br>2. Pot<br>3. \u010crna luknja<br>4. \u017denske, ki i\u0161\u010dejo<br>5. Pokopati mrtve<br>6. \u017drtvovanje, mu\u010deni\u0161tvo, posve\u010denje?<\/p>\n\n\n\n<p>T R E T J I D E L<br>SPOMIN<\/p>\n\n\n\n<p>VIII. NENAVADNO \u017dALOVANJE: SMRT, \u017dALOVANJE IN PRE\u017dIVETJE V RIMU<br>1. Kdo je ostal<br>2. Razbit spomin<br>3. Oblike objokovanja<br>4. Oditi od doma<br>5. Sirote z eno samo nogo<br>6. Pojasnila<\/p>\n\n\n\n<p>IX. POLITIKE SPOMINA<br>1. O, Rim, Rim, ti tako ljubo mesto<br>2. Mi iz predmestja<br>3. Slovesnosti<br>4. Junak iz Palidora<br>5. Zbogom oro\u017eje: odporni\u0161tvo in molk<br>6. Spomin desnice<br>7. Titov slavolok<br>8. Represalija in \u00bbponavljajo\u010di se umor\u00ab: sodni spomin<br>9. Gaeta, Celio in Bariloche<br>10. Pravice \u0161e vedno ni<\/p>\n\n\n\n<p>X. ROJENI POZNEJE<br>1. Gibanja<br>2. Drobci<br>3. Epilog: La Storta<\/p>\n\n\n\n<p>SPREMNA BESEDA (2001)<br>OPOMBE<br>IMENSKO IN KRAJEVNO KAZALO<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/zalozba.zrc-sazu.si\/sl\/publikacije\/ukaz-je-bil-ze-izvrsen\">https:\/\/zalozba.zrc-sazu.si\/sl\/publikacije\/ukaz-je-bil-ze-izvrsen<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":45533,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-45532","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Ukaz-je-bil-ze-izvrsen.jpg?fit=1677%2C2539&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":45532,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":45532,"position":1},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":45532,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":45532,"position":3},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53333,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53333","url_meta":{"origin":45532,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;DOM(A) U OBJE DOMOVINE. Sve\u010dani zbornik u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut Liszt\u2013 Ma\u0111arski kulturni centar\u00a0u Zagrebu poziva Vas na predstavljanje knjige pod nazivom DOM(A) U OBJE DOMOVINE Sve\u010dani zbornik radova u \u010dast Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a Izvanredna je \u010dast i zadovoljstvo za na\u0161 Institut da \u0107e biti doma\u0107in predstavljanju ove knjige, kojom odajemo po\u010dast povjesni\u010daru Dinku \u0160ok\u010devi\u0107u, prvom ravnatelju Instituta Liszt\u00a0u Zagrebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje-zbornika-u-cast-Dinka-Sokcevica.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":45532,"position":5},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=45532"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":45534,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/45532\/revisions\/45534"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/45533"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=45532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=45532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=45532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}