{"id":4544,"date":"2017-05-26T07:51:32","date_gmt":"2017-05-26T07:51:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4544"},"modified":"2017-05-26T07:52:26","modified_gmt":"2017-05-26T07:52:26","slug":"izlozba-spomenici-na-nisanu-zatiranje-istorije-i-secanja-u-beogradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4544","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eSpomenici na ni\u0161anu \u2013 Zatiranje istorije i se\u0107anja\u201c u Beogradu"},"content":{"rendered":"<p>SENSE \u2013 Centar za tranzicijsku pravdu i Fond za humanitarno pravo, u suradnji sa Documenta \u2013 Centrom za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, Historijskim muzejem BiH i Europa Nostra, pozivaju na otvaranje izlo\u017ebe \u201eSpomenici na ni\u0161anu \u2013 Zatiranje istorije i se\u0107anja\u201c u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu (27.V.2017, 19h).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>SENSE \u2013 Centar za tranzicijsku pravdu i Fond za humanitarno pravo, u saradnji sa Documenta \u2013 Centrom za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, Historijskim muzejem BiH i Europa Nostra, pozivaju Vas na otvaranje izlo\u017ebe \u201eSpomenici na ni\u0161anu \u2013 Zatiranje istorije i se\u0107anja\u201c koje \u0107e biti odr\u017eano u Centru za kulturnu dekontaminaciju (Bir\u010daninova 21, Beograd) 27. maja 2017. godine u 19.00 \u010dasova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izlo\u017eba se sastoji od fotografija, video zapisa, svedo\u010denja o\u010devidaca i dokumenata koji govore o ogromnim razmerama uni\u0161tene kulturne ba\u0161tine tokom oru\u017eanih sukoba u biv\u0161oj Jugoslaviji. Postavka se oslanja na istoimeni narativ, koji prikazuje kako su te\u0161ki zlo\u010dini nad kulturnim, istorijskim i verskim nasle\u0111em, po\u010dinjeni tokom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, istra\u017eeni, rekonstruisani i procesuirani pred Me\u0111unarodnim krivi\u010dnim sudom za biv\u0161u Jugoslaviju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prema oceni eksperata za o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine, uni\u0161tavanje istorijskih, verskih i kulturnih gra\u0111evina i lokaliteta tokom oru\u017eanih sukoba u biv\u0161oj Jugoslaviji predstavlja najve\u0107e razaranje na tlu Evrope posle Drugog svetskog rata. Uni\u0161tavanje je bilo namerno i u slu\u017ebi progona odre\u0111ene etni\u010dke zajednice sa prostora koji se \u017eeleo osvojiti. Tako su tvorevine koje su nekada ujedinjavale narode postale mesta koja ih razdvajaju, \u010desto i nakon njihove obnove. Izlo\u017eba koju \u0107emo predstaviti javnosti u Srbiji nastoji da doprinese javnoj debati o obimu i posledicama uni\u0161tavanja kulturnog nasle\u0111a naroda biv\u0161e Jugoslavije. Ona, tako\u0111e, nastoji da pro\u0161iri vidike i izvan sudskog procesuiranja ovih zlo\u010dina pred Ha\u0161kim tribunalom, i doprinese sveobuhvatnijoj diskusiji o zna\u010daju kulturnog, verskog i istorijskog blaga na na\u0161im prostorima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na postavci i realizaciji izlo\u017ebe u\u010destvovali su istaknuti ratni fotografi, brojne arhivske i muzejske institucije, te ugledni me\u0111unarodni eksperti za kulturnu ba\u0161tinu Helen Walasek, Andras Riedlmayer i Colin Kaiser. Kustoskinja izlo\u017ebe je Branka Ben\u010di\u0107 iz Hrvatske.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Povodom otvaranja izlo\u017ebe bi\u0107e odr\u017ean razgovor sa posetiocima i stru\u010dnjacima za o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine i negovanje se\u0107anja na ratna stradanja ljudi, zajednica i kulturnih tvorevina. U razgovoru \u0107e u\u010destvovati Dr <strong>Milena Dragi\u0107evi\u0107 \u0160e\u0161i\u0107<\/strong>, redovna profesorka Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu i voditeljka UNESKO katedre za kulturnu politiku i menad\u017ement Univerziteta umetnosti u Beogradu, Dr <strong>Olga Manjlovi\u0107 Pintar<\/strong>, vi\u0161a nau\u010dna saradnica na Institutu za noviju istoriju Srbije i <strong>Mina Vidakovi\u0107<\/strong> iz SENSE \u2013 Centra za tranzicijsku pravdu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jelena Krsti\u0107, Fond za humanitarno pravo, Beograd<br \/>\nMirko Klarin, SENSE \u2013 Centar za tranzicijsku pravdu, Pula<\/p>\n<p>&nbsp;<br \/>\nVizual:<\/p>\n<p>Dubrovnik, studeni\/novembar 1991. Foto Pavo URBAN<br \/>\nLjubazno\u0161\u0107u Mirjane Urban<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Grafi\u010dki dizajn Barbara Blasin<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.czkd.org\/spomenici-na-nisanu-zatiranje-istorije-i-secanja\/\">http:\/\/www.czkd.org\/spomenici-na-nisanu-zatiranje-istorije-i-secanja\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4545,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-4544","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Na-nisanu.jpg?fit=666%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":4544,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":4544,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":4544,"position":2},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":4544,"position":3},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":4544,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":4544,"position":5},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4544"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4544\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4547,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4544\/revisions\/4547"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4545"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}